Petak je posljednji dan u radnome tjednu, a ovaj je petak, 29. svibnja poseban i po tome što je posljednja prilika za pogledati izložbu jednog od najvažnijih hrvatskih slikara moderne, postmoderne i suvremene umjetnosti, Đura Sedera pod nazivom Sederotonin.
Za sve one koji još uvijek nisu ili bi je pak željeli pogledati još jednom, u petak u 10 sati Umjetnička galerija Dubrovnik, vodeći se mjerama koje je propisao HZJZ organizira besplatno stručno kustosko vodstvo kroz izložbu. Posjetitelje će s radom ovog značajnog umjetnika te konceptom izložbe upoznati kustosica Umjetničke galerije Dubrovnik te autorica likovnog postava izložbe, Jelena Tamindžija.
Kustos izložbe povjesničar je umjetnosti, Feđa Gavrilović koji je inspiraciju za naziv, ali i poveznicu s umjetnikovim radom pronašao u najnovijem romanu Michela Houellebecqa Serotonin, izdanom 2019. Gavrilović tako u svom tekstu izložbenog kataloga između ostaloga zapisuje: „Glavni lik, depresivac koji ne nalazi nikakav smisao u životu, povlači se na koncu u stan u pariškom neboderu i čeka smrt. Poražavajuća saznanja samo mu se nižu, odnosno, izmjenjuju s fazama snažne duševne boli i kajanja zbog propuštenih životnih prilika. Jedna od tih spoznaja odnosi se na klasike književnosti: i Mann i Proust su, uviđa tužni Houellebecqov protagonist, jedinu uzvišenost u životu pronalazili u erotiziranoj ljepoti mladosti. Njegovo tumaranje po pustinjama vlastite egzistencije dovelo ga je do stanja u kojemu odbacuje bilo kakvu ekstazu, spoznaju ili ljepotu, izuzev seksualne, koja je prolazna poput cvata i njemu nedostupna zbog lijekova za depresiju koje uzima. Jedinu radost pronalazi katkada u degustaciji različitih vrsta humusa, a serotonin, hormon koji potiče osjećaj sreće, može dobiti tek pomoću antidepresiva. Cijela konstrukcija te žalosne osobe na neobičan način korespondira s opusom Đure Sedera.“
O izložbi u Dubrovniku i odabranim radovima, Gavrilović zapisuje: „Naprosto, duh vremena je kroz Sederovo iskustvo procvjetao. Umjetnik nije popustio pred njegovom destrukcijom, nije dozvolio da ga samelje u neaktivnosti u koju, s godinama i rastućim ugledom, zapadaju brojni njegovi kolege svih generacija. Njegova zima prešla je u proljeće. Jednako kao što protagonist Serotonina (prilično neočekivano) na kraju svoje ispovijesti spominje glavnog junaka Novog zavjeta, i u Sederovu se slikarstvu od sredine 1970-ih sve češće javljaju kršćanski motivi. Možda je poslušao intuiciju i počeo gledati svijet oko sebe, diviti mu se i uzimati iz njega samo najbolje i najljepše. Njegovi radovi od tog razdoblja do danas, čiji je izbor ovdje izložen, pokušavaju u gledatelju, članu našeg prilično apatičnog društva u kojemu je sve češća pojava depresije, probuditi malo osjećaja vedrine. Kroz pogled na njihove jednostavne, koloristički intenzivne i snažno prisutne likove, predmete i prostore, možda uspijemo u svome organizmu potaknuti lučenje jednog specifičnoga hormona sreće. Nazovimo ga – sederotonin.“
Donosimo vam i virtualnu šetnju kroz stalni postav i izložbu Đura Sedera objavljenoj na Facebook-stranici Umjetničke galerije, a koju potpisuje VSP Video Dubrovnik.