Na Veliki petak, spomendan Isusove muke i smrti, Dubrovačke knjižnice odlučile su online predstaviti ”Kalvariju plavog neba”, Križni put viđen haiku trostisima Ratimira Vlaha Carevića iz istoimene pjesnikove zbirke.
Iz Predgovora zbirci, kojeg je napisao Marito Mihovil Letica, izdvajamo: ”U Carevićevom nastojanju da se redukcijom, minimalizmom, sugerira punina i maksimum, gdje sažeta i lapidarna slika emanira valove asocijacija – pobjeđuje nada, a ona je u svojoj bîti metafizička kategorija koja čovjeka i njegov svijet pokreće ne samo transcendencijom „prema naprijed“ nego i transcendencijom „prema gore“: „Kruna od trnja/Cvijet križa cvijeta/U cvatu nade“ (…) Uz poeziju o Križnome putu, muci, smrti i uskrsnuću nalazimo i stihove koji u susretu univerzalnosti i intimizma intuiraju životne situacije i relacije govoreći o Adamu i Evi, složenim i višestruko uvjetovanim muško-ženskim odnosima, o pčelama, jabukama i poljupcima, o blaženome rogaču i didinu vinu, o moru i maslinama, o kamenim kućama i dubrovačkome predjelu Gružu, o svjetlećemu znaku i ledenome suncu, o blagdanskoj kiši i mladoj košuti, o suznoj djevojci i njezinim dojkama, o erosu i erotici, o svevremenome i suvremenome…, kratko i obuhvatno rečeno: o životu u svim njegovim pojavnim oblicima i izražajnim registrima (…) Iz brojnih Carevićevih haiku pjesama, koje su pravilnoga metra 5-7-5, prosijeva kozmička dubina postojanja, spoznajno širenje i sažimanje svijeta, čuvstveno-senzualno poniranje i duhovno-sublimno uzdizanje, svesrdno pjesničko nastojanje da se trima stihovima dohvati heraklitovska harmonija i borba suprotnosti a posebice heraklitovski logos te dovede u vezu s preegzistentnim Logosom (s velikim početnim L): Bogočovjekom Isusom Kristom, njegovim svesvjetskim spasiteljskim i otkupiteljskim djelom.”
Postaje Križnog puta čitao je mr. don Josip Lebo, ravnatelj Biskupijske klasične gimnazije Ruđera Boškovića s pravom javnosti. Stihove Ratimira Vlaha Carevića čitali su učenici Klasične biskupijske gimnazije Ruđera Boškovića s pravom javnosti i Gimnazije Dubrovnik pod mentorstvom profesorica Antonie Korać Kusalić, Lucijane Pendo, Matilde Perković i Mirjane Žeravica.
Video se može pogledati na YouTube kanalu i Facebook stranici Dubrovačkih knjižnica.