U prostorima TUP-a upriličeno je otvorenje istraživačko-izložbenog projekta "70 godina TUP-a" čime su ujedno otvoreni jubilarni 10. Dani kreativnih i kulturnih industrija (DKKI). Posjetitelji su dobili priliku razgledati izložbe ‘Crni stup društva‘ i ‘Dubrovački crni dijamant‘ u organizaciji TUP d.d. i Muzeja crvene povijesti na više lokacija u kompleksu TUP-a i u galeriji Muzeja.
Izložbe, koje posjetiteljima nude povijesnu i antropološku perspektivu povijesti TUP-a, čine prikupljena građa, fotografije, dokumentacija, usmena kazivanja, video i umjetničke instalacije.
Kustosi izložbi su povjesničar Ivan Lujo i kulturni antropolog i viši kustos Ivica Kipre, dok su za grafičko i likovno oblikovanje postava zaslužni Pero Mrnarević i Kristina Mirošević. U izložbenim prostorima također se mogu vidjeti i instalacije i video radovi, koji se bave promišljanjem TUP-a, suvremene umjetnice Marijane Pende.
Okupljene je najprije pozdravila članica Uprave TUP-a, Nikolina Farčić, koja je kazala kako TUP napušta svoje tvorničke postavke i postaje mjesto kreativnih ideja i novog kreativnog otiska, a sve to u kontekstu EU inicijative "Novi Europski Bauhaus".
- Nalazimo se ispred prostorije bivših ‘Elektrokontakata‘ koje večeras postaje mjesto novih društvenih kontakata i na neki način je ta prostorija svojevrstan primopredajni zapisnik ovog mjesta, odnosno, transformaciju smo započeli interpretacijom onog što smo zatekli. Tako su repromaterijali koji su korišteni u tvorničkoj proizvodnji kao što su drvene kutije, bakreni štapići, ugljenografitne četkice, tehnički nacrti postali umjetnički repromaterijal od kojeg su nastale nove skulpture, svjetlosne instalacije, magneti i slično, pojasnila je Farčić.
U ime Muzeja crvene povijesti, posjetitelje je pozdravio Krešimir Glavinić.
- Muzej je u suradnji s TUP-om započeo ovaj projekt iz dva razloga: jedan je, naravno, tema kojom se bavimo i koju istražujemo u Muzeju, a druga je ta što je TUP dom Muzeja. Kad smo započinjali projekt Muzeja prije nekih šest, sedam godina i kad smo došli do faze traženja prostora, TUP se vrlo brzo nametnuo kao logičan izbor iz više razloga: od povijesne poveznice, preko radničkog dioničarstva do činjenice da smo upravo u tadašnjoj Upravi TUP-a pronašli partnera koji je imao sluha i razumijevanja za razvoj našeg projekta, ne samo našeg, nego i još projekata nekolicine Dubrovčana koji su prepoznali tu potencijalnu atmosferu koju, vjerujem, Uprava nije svjesno napravila a koja je započela razvoj kreativnih i kulturnih industrija unutar TUP-a. Odnos s Upravom bio je izvrstan, a moram istaknuti i sve radnike TUP-a koje smo zatekli u zadnjih pet godina i za koje mogu reći da su izvanredni ljudi koji su nas izvanredno primili i učinili da vrlo brzo TUP prestanemo smatrati čisto nekakvim mjestom koje iznajmljujemo da bi obavljali našu djelatnost, nego da TUP počnemo osjećati ‘svojim‘. Bez TUP-a, bez tadašnje Uprave i tadašnjih radnika ne bi bilo ni Muzeja crvene povijesti i ovim putem zahvaljujem na podršci, razumijevanju i prijateljstvu u ime cijelog našeg muzejskog kolektiva, poručio je Glavinić.
Kipre je pak priznao kako nije bio upoznat s građom vezanom za TUP jer inače istražuje neke druge teme, međutim, malo-pomalo, TUP ga je zaokupio.
- Vidio sam da tu postoji čitav niz antropoloških tema, odnosa koji se malo propituju, a nama ljudima su vrlo, vrlo zanimljivi. Pristao sam sudjelovati u tom velikom projektu zajedno s kolegama iz Muzeja crvene povijesti. Izložba koju vidite je kombinacija umjetničko-antropološko-povijesnog miniprojekta i da nije bilo Pera Mrnarevića, umjetnički dio bio bi dosta osiromašen. On je to digao na zaista jednu zanimljivu reinterpretativnu razinu koju ćete, nadam se, sami moći dokučiti ulaskom u sami prostor, rekao je Kipre zahvalivši svim sudionicima projekta.
Također, Kipre je za posjetitelje održao stručno vodstvo. Lujo je pak kazao kako mu je drago vidjeti brojne radnike TUP-a s kojima je imao prilike razgovarati, ujedno im je zahvalio na sjećanjima, pričama, predmetima... Zahvalio je TUP-u, Muzeju Domovinskog rata, Muzeju moderne i suvremene umjetnosti iz Rijeke koji je ustupio radove Marijane Pende i Dubrovačkim knjižnicama u kojima se, prema Lujovim riječima, nalazi blago, a dosta tog blaga moguće je vidjeti na izložbi dokumentarne građe.
Ispred Dubrovačke razvojne agencije (DURA) govorila je predsjednica Uprave Ana Marija Pilato Krile.
- Ove godine organiziramo deseto, jubilarno izdanje Dana kreativnih i kulturnih industrija zajedno s Gradom Dubrovnikom i pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija. Ove godine smo pripremili niz događanja kako bismo obuhvatili cjelokupnu kreativnu i kulturnu scenu Grada Dubrovnika i bili centar umrežavanja. Kroz šest dana na 14 lokacija spremili smo niz radionica, izložbi, koncerata, nezaobilaznu Pecha Kuchu tako da vas pozivamo da uveličate ove događaje i da vidite što smo pripremili zajedno s našim prijateljima i stvaraocima kojima se ovim putem zahvaljujemo, ali i svim našim sponzorima i prijateljima, dodala je Pilato Krile rekavši kako je ovogodišnja tema DKKI ‘Umjetna inteligencija u kreativnom i kulturnom stvaralaštvu‘ odnosno koje izazove, mogućnosti i prilike nudi.
Pročelnica Upravnog odjela za kulturu i baštinu Grada Dubrovnika Julijana Antić Brautović je, otvarajući istraživačko-izložbeni projekt, izrazila zadovoljstvo što se DKKI otvaraju upravo u prostorima TUP-a jer Grad Dubrovnik taj prostor doživljava kao ‘prostor kreativaca‘.
- Upravo iz tog razloga je ovaj prostor i kupljen prošle godine, kad je također dio programa DKKI bio održan ovdje. Večerašnje događanje i sva događanja koja nas čekaju govore da smo učinili dobru stvar, da ovaj prostor jest postao dio društvenog okupljanja, okupljanja kreativaca koji u sinergiji stvaraju nove vrijednosti. Pored 10. Dana kulturnih i kreativnih industrija, danas obilježavamo i 70. godišnjicu TUP-a, a izložba nam govori o onome što je TUP bio, ali nam donosi i smjernice za ono što TUP sutra treba biti. Uvjerena sam da ćemo zajednički iznaći najbolje rješenje za TUP, naravno, uz pomoć europskih stručnjaka koje nam je dodijelila Europska komisija jer nas je izabrala kao jedan od 20 najboljih europskih projekata za novu inicijativu "Novi Europski Bauhaus", objasnila je, uz brojne zahvale, Antić Brautović.
Prošlo je sedamdeset godina otkad je prostor Tvornice ugljeno-grafitnih i elektro-kontaktnih proizvoda –TUP prvi put otvorila svoja vrata stanovnicima i radnicima Dubrovnika. Te daleke 1953. otvoreno je jedinstveno poglavlje u industrijskoj povijesti grada u kome je tvornica postala važan segment života i neizostavan dio društvenog sjećanja. Sedamdeseti rođendan prilika je da se valorizira socijalni kapital prostora i memorije u kome su rad i proizvodnja bili osnovne premise, kao i da se ocrta budući smjer transformacije tvorničkog kompleksa u mjesto sukreacije, kreativnih ideja te ekoloških i održivih koncepata. Nekad prljava industrija u kojoj je grafit bio pokretač razvoja, kroz mehanizam ideje From Carbon to Creative Footprint, prolazi svojevrsnu purifikaciju u kojoj se stvaraju nove vrijednosti i novi sustav značenja.
Istraživačko-izložbeni projekt ostaje otvoren do 15. veljače 2024.