- Ova nova manifestacija nadograđuje se na onu koja je bila do sada, do sada smo imali „Dane kršćanske kulture“ u suradnji s Verbumom. Od ove godine smo se odlučili osamostaliti i imati „Kršćansko lice kulture“ u Dubrovačkoj biskupiji. Dubrovnik je poznat po različitim ponudama, a jedna od njih je sigurno kulturna ponuda, mi smo prepoznatljivi grad kulture iako nismo ove godine postali, a željeli smo biti Europska prijestolnica kulture. Ali, želimo i dalje biti prepoznatljivi po tome, a upravo svoj doprinos želi dati i Dubrovačka biskupija koja je već 15 godina u korizmenom vremenu stavljala naglasak na kulturu u manifestaciji „Dani kršćanske kulture“, a od ove godine želimo to činiti na novi način, smatramo da smo sazreli da se osamostalimo, da više nismo dovoljno 'dijete', da možemo biti 'odrasla osoba' iako s 15 godina u stvarnom životu to nije tako, ali u manifestaciji poput ove to sigurno jest. Zato smo odlučili od ove godine organizirati novu manifestaciju „Kršćansko lice kulture“ koja je drukčija jer počinje ranije i želimo s njom zahvatiti gotovo cijeli jedan mjesec, želimo je zbog određenih razloga i drugih ponuda koje imamo u Gradu, osobito ponuda što se tiče Crkve, a riječ o osobito o duhovnoj obnovi u našoj Katedrali završiti do petog korizmenog tjedna. Dakle, nova manifestacija s novim nazivom, kazao je dubrovački biskup.
Potom se osvrnuo na sam naziv, ali i vizualni identitet.
- Zašto baš „Kršćansko lice kulture“? To je prije svega zbog toga što želimo razumjeti svoju povijest kako bismo mogli stvarati, graditi svoju budućnost u sadašnjosti. Zato smo za vizualni identitet, a i sam naziv sugerira to, uzeli lik Krista Spasitelja s početka 16. stoljeća, a riječ je o slici koja se pripisuje Pordenoneu, dio je naše sakralne baštine koja se čuva u Biskupskoj palači i dostupna je onima koji žele vidjeti taj dio naše kulture. Zašto baš lice i to ne bilo čije lice, već lice Krista? Pa zato što je Krist jučer i danas, i sutra i zauvijek! I njegov poziv je poziv koji je upućen ljudima svih vremena i svakoga prostora, a mi osjećamo da je on upućen ljudima našeg vremena i na ovom našem prostoru. Na ovom prostoru je bio u prošlosti, a nadamo se da će biti u budućnosti, želimo ga prepoznati u svojoj sadašnjosti. Zašto „Lice kulture“, a ne više „Dani kršćanske kulture“? Budući da smo izašli iz te manifestacije i počinjemo je ranije, nismo mogli nastaviti s izdanjima „Kršćanske kulture“, ali to je zbog toga što se kulturu može određivati nacionalno, internacionalno, konfesionalno, može biti sekularna, može biti religiozna, može biti epohalna i vremenska, ali svi nazivi zapravo skraćuju ili sužavaju, skrućuju kulturu, a mi joj želimo proširiti granice zato smo radije naznačili ono što želimo apostrofirati, ono o čemu želimo govoriti, ono što želimo predstaviti, a želimo apostrofirati, govoriti i predstaviti „Kršćansko lice kulture“, a ono uključuje prije svega izvor iz kojega sve istječe i prema kojemu sve vodi, a to je lice Isusa Krista, njegovu osobu.
- Ako je kršćansko lice kulture kristoliko onda je otvoreno, ono uključuje, ono je provokativno, ali i pažljivo i nježno, to je lice koje je, prije svega, obilježeno ljubavlju, koje je nježno, dobronamjerno, oplemenjujuće. I ono postavlja važna pitanja i ne boji se davati odgovore i u susretu s drugim je puno poštovanja, tolerancije, ono je osobito ispunjeno ljubavlju, ono se otvara prostoru za dijalog, nastoji govoriti o ljepoti, promicati dobro… To je razlog zašto smo krenuli u ovom novom smjeru s puno više sadržaja, s puno više ponude i nadamo se da ćemo zaista uspjeti pokazati lice kršćanske kulture i ove godine i kroz godine koje slijede, ali i da ćemo i sami biti prepoznati kao oni koji su kristolici i koji svojim životom i djelovanjem održavaju ono lice iz kojeg sve proistječe i kojemu sve vodi, a to je lice Isusa Krista. Po samom programu se čini da smo dosta odrasli, poručio je biskup Uzinić.
Organizator manifestacije je Vijeće za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije, a kazao je Uzinić zašto je došlo do razlaza s Verbumom.
- Verbum je organizator manifestacije „Dani kršćanske kulture“, oni počinju u jednom tjednu koji je za nas godinama bio dosta opterećen i uvijek smo imali prigovore od strane svećenika, osobito zato što u Gradu, u katedralnoj župi počinje duhovna obnova, da nam se poklapaju sadržaji, a nije bilo moguće njihov termin prilagoditi našim potrebama, zbog toga se jednostavno više nismo mogli uklopiti u tu manifestaciju „Dana kršćanske kulture“, nego, izgrađujući se na tom što je napravila ta manifestacija „Dani kršćanske kulture“, smatrajući to dobrim temeljem, željeli smo napraviti jedan iskorak i proširiti se, ali i izići iz tog, za nas dosta opterećujućeg tjedna koji je neposredno pred Veliki tjedan, naveo je Uzinić.
Program su potom predstavili pročelnik Vijeća Josip Mikuš te članica Vijeća Ana Marčinko.
- Uvijek se kaže da je teško nešto izdvojiti, dosta toga se radilo, pokušavali smo kontaktirati sve one koji su do sada svih ovih godina sudjelovali u prethodnoj manifestaciji „Dani kršćanske kulture“, a program se nikada ne može stvarati samostalno. Na kraju krajeva, to nije program na kojemu radi jedna osoba, jedna od ideja manifestacije „Kršćansko lice kulture“ jest stvaranje jednog zajedništva i prezentiranje onoga što se i inače radi, što se stvara u području kulture i znanosti na području naše Biskupije, pa i šire. Kao i prijašnjih godina, u suorganizaciji imamo Dubrovački simfonijski orkestar, Kinematografe Dubrovnik, dubrovački ogranak Matice hrvatske, Srpsku pravoslavnu općinu i dvije župe - to su već tradicionalno katedralna župa Gospe Velike i po prvi put Župa sv. Križa u Gružu. Odmah bih želio reći da nam je želja ovaj program širiti na druge dijelove Biskupije, tako bismo voljeli vidjeti da se u okviru naše manifestacije događa nešto i po otocima, u Konavlima, Stonu, Primorju, dakle, u drugim dijelovima Biskupije.
Ako bi trebalo nešto istaknuti, istaknuo bih ono na što smo posebno ponosni ove godine - naša produkcija. Imamo takoreći neku 'ekskluzivu' koja se prvi put događa ovdje, a riječ je o dijelu jednoga projekta „Suvremeni zvukovi dubrovačke baštine“ kojega radi jedna vrlo mlada i vrlo uspješna ekipa s Muzičke akademije u Zagrebu zajedno s kiparicom Idom Blažičko, a ovaj dio koji ćemo mi prezentirati ove godine odnosi se na oživljavanje one manje poznatih i nekorištenih prostora, sakralnih prostora u našem Gradu. Ove godine će to biti tri crkve, a to su: crkva sv. Kuzme i Damjana u Biskupskoj palači, Gospa od Karmena i Sveti Stjepan gdje će umjetnici kroz instalacije i glazbu, a programu su dali ime „Smirna, zlato i tamjan“, oživjeti te prostore, malo nas podsjetiti na svaki od tih prostora, što su oni nekada značili i dati im je jedno novo značenje, oživjeti ga na jedan novi način. Mislim da će to doista biti atraktivno. Od ostalih događaja imamo brojne koncerte, predavanja, a istaknuo bih ono koje radimo s Maticom hrvatskom - ogrankom Dubrovnik, a to je predavanje profesorice Sanje Nikčević s Akademije za umjetnost i kulturu Sveučilišta u Osijeku koja će nas malo podsjetiti na važnost i ljepotu lijepoga u umjetnosti koja se nekako zbog raznih razloga danas malo napustila pa se naglasci stavljaju na nešto drugo, kazao je Mikuš.
Otvaranje manifestacije je 9. ožujka s početkom u 19.30 sati, otvorit će je dubrovački biskup, a potom slijedi oratorij „Za križen“ Župnog zbora sv. Cecilije iz Jelse pod ravnanjem dirigenta Slavka Reljića.