StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetštivo za dekicu

Zima stoljeća: Split ostao bez krumpira, stala sinjska rera, Dubrovnik se smrzavao na -11, Krk postao Sibir, ljudi palili namještaj da se ugriju. A to je bila tek uvertira

Piše PSD
15. prosinca 2021. - 19:20
Prvi vlak iz unutrašnjosti prema Dalmaciji krenuo je tek 20. ožujka, što je označilo konačan kraj najveće zime dvadesetog stoljećaZvonimir Barišin/Cropix

Na Novu godinu, 1. siječnja 1929. zapuhalo je toplo jugo na Jadranu. Kako su i studeni i prosinac tada bili iznadprosječno topli pa se na trenutke činilo da je proljeće te godine silno preuranilo te da zime neće ni biti, mnogi su poljoprivrednici već otpočeli s pripremama za radove u polju kada je zima udarila svom snagom, prenosi Slobodna Dalmacija.

Tolikom da su ekstremno niske temperature i vremenske prilike cijeloj Hrvatskoj, kao i velikom dijelu Europe, priredile izvanredan meteorološki događaj poslije nazvan “zima stoljeća”. Što je to tada nad naše krajeve donijelo “zimu stoljeća”? Prvih dana siječnja 1929. godine genovska se ciklona pomaknula nad Jadran, a nad Skandinavijom se razvio snažan blok visokog tlaka zraka. Ciklona se danima zadržavala nad Jadranom, a anticiklona se sa Skandinavije širila i na Rusiju, što je otvorilo dotok vrlo hladnog zraka nad naše područje. I tako je u unutrašnjosti Hrvatske počeo padati gusti snijeg. I tako danima.

Krk je, primjerice, postao Sibir, a njegovi su stanovnici palili pokućstvo kako bi se ugrijali. Na susjedne otoke moglo se pješice, preko mora. Snijega je bilo u Splitu, Kornatima i Šibeniku, pa čak i na Braču, Hvaru i Visu. Tih se dana nebo zacrvenjelo jer se vjerojatno pojavila i polarna svjetlost, piše Renata Rašović za Večernji list.

Prvi jači snijeg Splićane je iznenadio 17. siječnja 1929. godine, a snježna mećava bila je toliko intenzivna da na ulici nije bilo ljudi. Probleme u prometu je tada, kao i danas, stvarala snažna bura. Tako su kasnili parobrodi ili nisu uopće pristizali, a željeznička pruga bila je zatrpana velikim nanosima snijega. Vlak iz Sinja za Split zaustavljen je u Klisu jer je procijenjeno da udari od 90 km/h nisu sigurni za prometovanje Ferate.

image
Na Klisu je bilo izmjereno gotovo -16 stupnjeva Celzija
 
Nikola Vilić/Cropix

Toga dana Split je mjerio -6°C, a Klis gotovo -16°C. Temperatura se na krajnjem jugu zemlje spuštala ispod -10°C, tako je 3. veljače u Dubrovniku izmjereno -11°C što je pratilo i pucanje vodovodnih cijevi. Iz Šibenika stiže izvještaj kako su debele naslage snijega bile potpuno smrznute i kretanje je bilo izuzetno otežano. Bila je to, pokazalo se, tek uvertira. Nastupio je kratkotrajan predah od studeni, a onda je sredinom veljače krenula uistinu polarna hladnoća.

Najniža temperatura u Hrvatskoj svih vremena

Četvrtog veljače u Gospiću je izmjerena dosad najniža temperatura u Hrvatskoj od -36°C, dok su snježni nanosi u Lici bili visoki i četiri metra. Orkanska bura kraj Bakra bacila je šest vagona teretnog vlaga s pruge. Brodovi na ušću Zrmanje ostali su zaleđeni u 50 cm debelom ledu. Kao i u Europi, i u Hrvatskoj je puno ljudi umrlo zbog hladnoće. Gradovi su bili zatrpani snijegom, a cijela zemlja bila je potpuno paralizirana. Škole nisu radile, ljudi su izlazili samo po hranu i drva za grijanje, a u nekim dijelovima zemlje snijega je napadalo i do osam metara, koliko je izmjereno duž cijele pruge između željezničkih stanica Vrhovine i Zrmanja. U Zagrebu su tada od hladnoće popucali tramvajski i telefonski vodovi, Sava se zaledila po cijeloj širini, a samo u jednoj noći pao je metar snijega. Diljem grada na otvorenom su postavljene peći s užarenim koksom kako bi se prolaznici i beskućnici mogli malo zagrijati.

Tih dana novine su vrvjele člancima o ljudskim sudbinama pa je zabilježena i priča o zagrebačkom studentu zbog kojeg su ribari sjekirama probili snijeg na Savi koja je tada prvi put nakon 1880. godine bila zaleđena cijelom svojom duljinom. Student je navodno u rijeci ostao 15 minuta i na opće oduševljenje 1500 prisutnih odšetao dalje u grad. No uskoro je došlo do nestašice goriva i obustave rada brojnih škola. Glad je stegla čitavu zemlju pa su otvorene brojne javne kuhinje, a vatra se ložila po trgovima da bi se ljudi imali gdje ugrijati. Prekinut je željeznički promet između Dalmacije i ostatka zemlje.

image
Polarne hladnoće pratila je i polarna svjetlost
Danijela Peračić/Cropix

Točnije, prema navodima portala Morski.hr, Dalmacija je ušla u dvomjesečnu prometnu blokadu pa je nestašica osnovnih živežnih namirnica doslovno značila tanku granicu između života i smrti. I u Splitu se prorijedila opskrba. “U prvom redu osjetilo se pomanjkanje krumpira, sirotinjske jeftine zimske hrane”, pišu novine, a velike količine krumpira koje su se pokušale dostaviti na putu su se pokvarile. Do splitskog pazara stiglo je samo 26 tona, za razliku od godine ranije kada je u isto vrijeme pristiglo 400 tona krumpira. Jednako se dogodilo i s ostalim živežnim namirnicama, posebno suhim mesom. Zima je reducirala i poštanske usluge pa je obustavljena dostava paketa, a nevrijeme je učinilo nužnim da se pokušaju dostavljati samo lijekovi i hrana, piše Večernji list.

Dok Obrovac mjeri -18°C, novine pišu kako se u zadarskom zaleđu među kuće spuštaju zvijeri i kako narod vodi očajnu bitku za preživljavanje. “Čopori gladnih vukova bježe iz BiH u Dalmaciju gdje napadaju stoku i uz samu obalu”, vrišti s naslovnih stranica. Vjerojatno najjača bura stoljeća puhala je sredinom veljače u Velebitskom kanalu. Vjetar je otkinuo konopce parobroda “Ante Starčević” u Senju čija je posada 24 sata pokušala odolijevati buri, no nažalost nisu uspjeli. Rijetke fotografije te polarne zime sačuvane su i danas su izložene u senjskom muzeju.

image
Do splitskog pazara stiglo je samo 26 tona krumpira, za razliku od godine prije kada je u isto vrijeme pristiglo 400 tona
Vojko Bašić/Cropix

Ironijom sudbine, polarna studen spasila je živote nekolicine osuđenika na smrt. Naime, njihov krvnik nije uspio stići vlakom iz Sarajeva u Zagreb pa ih se, kako pišu tadašnje novine, “odgađanje neugodno dojmilo”. Krajem veljače 1929. godine snijeg je počeo kopnjeti u cijeloj zemlji i, kada su se ljudi ponadali da naposljetku stiže proljeće, 28. veljače stigao je novi prodor polarnog zraka u kombinaciji s vlagom zbog blizine duboke ciklone nad južnom Italijom. Ekstremnoj zimi nije se vidio kraj i ljudi su se u očaju pitali događa li se početak novog ledenog doba. No meteorolozi su oštro opovrgavali takve navode.

Zamrznuto Crno more i Temza, snijeg u Provansi 

Početkom 1929. godine ekstremne hladnoće zabilježene su tada i diljem Balkana i cijele Europe. Sarajevo je mjerilo -27°C, Varšava -35°C, a Helsinki -55°C. Istodobno inače topla Sicilija zabilježila je -26°C, a grčki Solun nevjerojatnih -33°C. Nezapamćena zima zamrznula je i Crno more koje se, kako piše tadašnje “Novo doba”, nije zamrznulo još od 400. godine prije Krista! Led se prostirao stotinama milja od obale. Padao je snijeg duž čitave francuske sredozemne rivijere, Pariz je imao -21°C, a London i stupanj manje pa je zamrznuta bila i rijeka Temza.

Zanimljivo je napomenuti da je Island u većem dijelu zime imao iznadprosječno toplo vrijeme, a proljetni radovi počeli su već u veljači, kao i u dijelu Skandinavije. Ovako neobično oštra i dugotrajna zima na našem području može se objasniti pomicanjem polarne fronte znatno dublje na jug Europe nego što je to uobičajeno, što je omogućilo prodiranje ekstremno hladnog zraka sve do Afrike, navodi Crometeo.hr. Zimske ciklone sa snijegom i hladnoćom nizale su se tijelom cijelog ožujka, a oštra zima, nezamisliva za naše krajeve, zadržala se sve do sredine ožujka, kada je konačno počela popuštati.

image
Te teške 1929. godine, koja je počela s polarnim hladnoćama, čovječanstvo je dočekala i velika gospodarska kriza
AFP

Prvi vlak iz unutrašnjosti prema Dalmaciji krenuo je tek 20. ožujka što je označilo konačan kraj najveće zime dvadesetog stoljeća. Posljedice su bile teško sagledive. Dovoljno je citirati novinski komentar sušačkog Novog lista: “Nakon prohujalog užasa: Minuli dani nezapamćene studeni, kakva nije u Hrvatskom primorju, a ni u ostalim našim krajevima već čitavo stoljeće vladala, ostati će nam svima dugo u pameti kao nešto strašno, nešto na što ćemo se dugo s jezom sjećati…"

Izuzetno oštra u Europi, kažu, bila je zima prve godine Drugog svjetskog rata, 1941./1942., a jaka zima na našim prostorima dogodila se još 1955./1956. godine, no teško je i zamisliti da će se slična zima kao ona 1929. skoro ponoviti. Pa ipak... ako se jednom dogodila, uvijek postoji mogućnost da se ponovi nešto slično”, upozoravaju na Crometeo.hr. No, kako takvog scenarija u kratkoročnim, kao ni u dugoročnim prognozama za 2019. nema, valjalo bi u medijima i na društvenim mrežama zbog ponegdje jedva vidljivog snijega i “sitnog” minusa na termometru, posebno ako se ima na umu i iznimna opskrbljenost hranom, vodom i grijanjem današnjeg čovjeka, uzeti u obzir sjećanje na borbu za goli život tijekom “zime stoljeća", piše Večernji list.

17. studeni 2024 00:43