”Prodajem svinjsku mast. Cijena 12 kuna po kilogramu. Moguća dostava na kućnu adresu”- sve se češće može naći na poznatim platformama za oglašavanje. Tako je nakon poskupljenja i najava nestašica biljnih ulja zbog rata u Ukrajini svinjska mast, koju su mnogi u širokom luku zaobilazili, ponovno postala atraktivna, piše Slobodna Dalmacija.
Cijena svinjske masti kreće se od 10 do 15 kuna, ovisno kako je zapakirana, je li riječ o “fensi” kantici ili refuži, što je itekako povoljnije od cijene ulja, koje bi prema procjenama trgovaca moglo “uhvatiti” i 20 kuna. Osim toga, kilogram masti s obzirom na svoju gustoću teži kao 1,25 litara, pa tako dolazimo do zaključka da je u ovim vremenima krize, kada se svaka kuna prevrne po nekoliko puta prije negoli se potroši, isplativo ulje zamijeniti svinjskom masti, koja je opet u trendu.
Slasni zalogaj
Starije generacije se sjećaju kada se svinjska mast mazala na kruh i posipala soli i šećerom, a neki su voljeli i dodati malo crvene paprike. Bio je to slastan zalogaj s kojim su mnogi odrastali da bi u jednom trenutku, pod pritiskom pomodarskih trendova, mast bila potpuno izbačena iz upotrebe.
Nije bilo tako davno kada su različiti nutricionisti svinjsku mast nazivali čak i “kancerogenom koja podiže razinu kolesterola i začepljuje krvne žile”, savjetovali izbacivanje svinjske masti iz ljudske prehrane i, mora se priznati, uspijevali u tome.
Sada je ta ista mast ponovno “u modi”, dok cijene biljnih ulja divljaju. Valja napomenuti da je cijena primjerice suncokretova ulja u usporedbi s lanjskom cijenom veća za pet kuna po litri, dok je cijena masti još uvijek stabilna.
I prije rata u Ukrajini i krize na globalnom tržištu poljoprivrednih proizvoda svinjska mast se počela vraćati u upotrebu kao zdrava varijanta prehrane. Međutim, višegodišnji trend među farmerima je uzgoj svinja za meso, koje imaju mali postotak masnog tkiva od kojega bi se proizvodila mast.
Ipak, za sada na tržištu ima dovoljno svinjske masti, a najbolji pokazatelj za to je niža cijena. Istina, mast je nešto poskupjela, ali to je zbog povećanja cijena svinjetine - pojašnjava nam Goran Jančo, proizvođač i predsjednik središnjeg saveza uzgajivača svinja Hrvatske.
- Godinama smo imali snažne kampanje o štetnosti svinjske masti u odnosu na biljna ulja. Sada se takvi trendovi mijenjaju. Biljna ulja su svakim danom sve skuplja pa se ljudi odlučuju za svinjsku mast, za koju ne očekuju značajnija poskupljenja niti nestašice.
Farmeri su do sada uglavnom uzgajali mesne svinje, za kojima je bila veća potražnja, pa smo za posljedicu imali ekstremno visoke cijene čvaraka, kojih nije bilo na tržištu jer nije bilo masnog tkiva, odnosno sirovine za proizvodnju masti.
Tov ‘masnih’ svinja
Sada se zbog rata u Ukrajini puno toga promijenilo. Ako se poveća potražnja za svinjskom masti i dođe do skoka cijena, farmeri će zasigurno krenuti u tov “masnih” svinja - ističe Jančo.
Da bi se razvijalo svinjogojstvo, nužna je izgradnja i uređenje klaonica, no toga u Hrvatskoj nema jer je ekonomski neisplativo. Hrvatska je 1984. godine imala 2,2 milijuna utovljenih svinja, a danas ih ima manje od 800 tisuća. Ulaskom na EU tržište, gdje je prisutna hiperprodukcija svinjetine, počela su propadati domaća gospodarstva koja su tovila svinje.
No i to bi se moglo promijeniti zbog rata u Ukrajini i poremećaja na tržištu poljoprivrednih i stočarskih proizvoda. Naime, Ukrajina je u EU izvozila više od 750 tisuća tona svinjetine, a ne treba zanemariti ni uvoz žitarica i stočne hrane koja je svakim danom sve skuplja.
Stoga bi se hrvatski farmeri mogli okrenuti vlastitoj proizvodnji stočne hrane, čime bi se zaokružio proizvodni proces, a hrvatsko tržište bi bilo sigurno od poremećaja, poskupljenja pa u konačnici i nestašica svinjetine i prerađevina od svinjskog mesa.