Porast broja infekcija izazvanih piogenim streptokokom i nedavni porast smrtnih slučajeva od invazivnih streptokoknih bolesti izazvali su uznemirenost hrvatske javnosti, a isto je zabilježeno i u drugim zemljama.
Ne zna se pouzdano što je razlog. Pretpostavlja se da je riječ o posljedici pandemije COVID-a 19 vezano uz promjene obrazaca ponašanja ljudi i promjene izloženosti različitim mikroorganizmima. Ovo stanje intenzivno se prati, a rana tipizacijska istraživanja za sada ne vezuju ovaj porast slučajeva uz novi soj piogenog streptokoka, niti porast antibiotske rezistencije.
– Ma nije to ništa za posebnu uzbunu, neće doći do epidemije, jer se kod nas, ali i u svijetu, sve svodi na male brojeve. Ovaj streptokok je “odgovoran” za upale grla, ali i za šarlah, koji je nekada bio vrlo opasna bolest. Liječi se antibiotskom terapijom, prije svega penicilinom, a ako je netko alergičan na penicilin, tada postoje druge antibiotske terapije – kazuje izv. prof. dr. sc. Ivo Ivić, specijalist infektolog s Klinike za infektologiju KBC-a Split.
Ulazi u krv
Bakterija streptokoka s vremenom se mijenja.
– U cirkulaciji su različiti sojevi i imaju sposobnost da prijeđu granicu sluznica, da prodru u krv i izazovu sepsu. Naravno, ako se takvo stanje utvrdi u ranoj fazi, to je najbolje, jer se tada oboljeloj osobi daje antibiotik i ona se u pravilu oporavlja. Međutim, streptokok se može pojaviti i na nekoj ranici na koži i odatle dospjeti u krv te također izazvati sepsu. Simptomi su visoka temperatura i opće loše stanje, ovisno o tome gdje se streptokok “nasadio” preko krvi.
Od komplikacija može, među ostalim, izazvati tešku upalu pluća ili upalu mozga. Vrlo je opasno to što potpuno zdrav čovjek može dobiti streptokok i ako se to ne prepozna na vrijeme, odnosno ako se ne javi liječniku na vrijeme, za njega to može biti vrlo opasno stanje – govori dr. Ivić.
Zanimalo nas je kakvo je stanje na Klinici za infektologiju kada je streptokok u pitanju, odnosno imaju li takvih pacijenata.
– Uvijek ih ima, ali ako ih je prije bilo jedan ili dva s teškom kliničkom slikom na razini županije, sada ih imamo četiri ili pet, a u RH sedam-osam. Stoga je moja preporuka da se svi koji imaju jaču grlobolju i povišenu temperaturu odmah jave liječniku, koji vrlo jednostavnim postupkom, brisom grla ili preko krvne slike (jako povišeni leukociti), može vrlo brzo detektirati streptokok i za to dati potrebnu terapiju – kaže izv. prof. dr. sc. Ivo Ivić.
– Streptokoknih infekcija bilo je i bit će ih, osobito upala ždrijela i šarlaha kod djece vrtićke i školske dobi. Važno je da se roditelji djece sa simptomima jave liječniku radi dijagnoze i terapije. To se odnosi i na odrasle osobe, ni one ne smiju zanemarivati pojavu simptoma. Bolesne osobe trebaju se izolirati i ne izlagati druge mogućnosti širenja. Važno je streptokokne infekcije liječiti antibiotikom – kaže nam dr. Jurčev Savičević.
Smrtni ishodi
Na problem streptokoknih infekcija upozorio je u prosincu 2022. Europski centar za kontrolu i prevenciju bolesti. Primijetio se povećan broj invazivnih infekcija izazvanih beta-hemolitičkim streptokokom grupe A u više europskih zemalja, kao i šarlaha, posebno od rujna 2022.
– U isto vrijeme, prijavljeno je i nekoliko smrtnih ishoda povezanih s invazivnim piogenim streptokokom među djecom mlađom od 10 godina. U Nizozemskoj je 2022. godine primijećeno više od dvostrukog povećanja godišnjeg broja invazivnih infekcija s piogenim streptokokom u usporedbi s godišnjim prosjekom u godinama prije pandemije COVID-a 19.
U Francuskoj je također od sredine studenoga 2022. godine primijećen neuobičajeni porast i broja oboljelih i umrlih od invazivnih streptokoknih bolesti, njihovo grupiranje te porast broja oboljelih od šarlaha od rujna 2022., a od listopada 2022. i u Irskoj i Švedskoj.
Isto navode i američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti. Takva situacija primijećena je i u Hrvatskoj te je javnost obavijestio Hrvatski zavod za javno zdravstvo, kazuje naša sugovornica.
Do sada nam je streptokok primarno bio poznat kao uzročnik upale ždrijela i tonzila (angine), u 20 – 30% upala ždrijela kod djece i 5 – 15% kod odraslih.
– Premda se bolest može dobiti u bilo kojoj dobi, najčešća je u djece vrtićke dobi, a onda u školskoj. Simptomi su nagla upala grla s povećanim krajnicima koji imaju uočljive naslage bijele ili žute boje, crveno ždrijelo, bol pri gutanju, visoka temperatura, opća slabost, gubitak apetita te povećani limfni čvorovi na vratu. To je tipična slika streptokokne upale ždrijela.
Nema kašlja
Kašalj obično nije prisutan, kao ni šmrcanje, promuklost i upala očne spojnice. Takvi simptomi upućuju na upalu virusnog podrijetla koja je češća od bakterijske i koja se ne liječi antibiotikom. Otprilike četvrtina do trećina djece koja se žali na upalu ždrijela ima pozitivan nalaz na streptokok – govori dr. Jurčev Savičević.
Kada je u pitanju šarlah, on ima karakterističan osip, a istodobno je obično prisutna i upala ždrijela. Nastaje naglo, s visokom temperaturom i grloboljom, a nakon jednog do dva dana javlja se crveni, sitni, točkasti osip.
Prenosi se kapljičnim putem, kontaktom ruku s iscjetkom iz nosa ili s predmetima ili površinama kontaminiranim bakterijama, kontaktom kože s kontaminiranim lezijama ili kontaminiranim izvorima hrane. Kod sindroma toksičnog šoka, streptokok može ući preko sluznice vagine, ždrijela, kože ili mekog tkiva. Bilo koja ozljeda ili oštećenje kože, uključujući kirurške rane, može također biti mjesto ulaska bakterije. Nažalost, “ulazna vrata” ostaju nepoznata u čak 50% slučajeva, kaže dr. Jurčev Savičević.
Širenje bolesti prekida se brzim antibiotskim liječenjem. Bolesnu osobu treba izolirati iz kolektiva (ne ići u vrtić, školu ili radno mjesto) dok ne postane afebrilna i najmanje 24 sata od početka primjene antibiotika.