Samo dva dana nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin objavio "djelomičnu mobilizaciju", Rusija je počela organizirati četverodnevne ‘referendume‘ koji su odlučujući korak prema pripajanju okupiranih teritorija Ukrajine. Neovisni ruski portal Meduza, koji djeluje iz inozemstva, razgovarao je s nizom izvora bliskih Putinovoj administraciji, vladi u Moskvi i Kremlju o ‘rezultatima‘ referenduma koje planiraju objaviti, logistici cijelog procesa i onome što se nadaju postići, piše Jutarnji.hr.
U petak su tako započeli "referendumi o pridruživanju Ruskoj Federaciji" u samoproglašenim separatističkim ‘narodnim republikama‘ Lugansk i Donjeck, kao i u ukrajinskim okupiranim regijama Herson i Zaporižje. ‘Glasanje‘ bi trebalo trajati do utorka 27. rujna.
‘Referendumi‘ su više puta odgađani zbog ruskih poraza na bojnom polju, a početkom rujna, nakon uspješne protuofenzive ukrajinskih snaga u Harkivskoj oblasti, Kremlj je na neodređeno vrijeme obustavio svoje ‘referendumske‘ planove. Samo nekoliko dana kasnije, međutim, kolaboracionistički i ruski dužnosnici s okupiranih područja počeli su javno pozivati na hitno održavanje ‘glasanja‘.
‘Mobilizacijski postupak‘
Prema Meduzinim izvorima, odluka o naglom ubrzavanju ‘referenduma‘ donesena je nakon što su visoki sigurnosni dužnosnici skloni daljnjoj eskalaciji uspješno uvjerili Putina da Rusija mora provesti ‘glasanje‘ na okupiranim područjima i objaviti mobilizaciju kod kuće čim prije.
Također, dva izvora bliska Putinovoj administraciji izjavila su za Meduzu da je unutarnjopolitičkom bloku Kremlja, uključujući tu i prvog zamjenika šefa Putinova kabineta Sergeja Kirijenka, praktički zabranjeno sudjelovati u pripremama za ‘referendume‘ u Ukrajini na samom terenu. Prema tom izvoru, odgovornost za ‘glasove‘ je pripala lokalnim okupacijskim upravama i obavještajnim službama na okupiranim teritorijima. "Ovo nije izborni postupak - to je mobilizacijski postupak", rekao je izvor.
"Ruski dužnosnici koji su otputovali u Donbas, naravno, sudjeluju u svemu i kao politički stratezi koje je angažirala (ruska) predsjednička administracija, ali njihov rad je ograničen. No, brojke koje su im potrebne bit će objavljene (kao službeni rezultati)", rekao je jedan od izvora.
U pripreme za ‘referendume‘ također je bio uključen i politički dio moskovske gradske uprave, prema izvoru bliskom vodstvu vladajuće stranke Ujedinjena Rusija i izvoru bliskom Putinovoj administraciji. U početku se činilo da je administracija angažirana kako bi pomogla organizirati elektroničko glasovanje na okupiranim teritorijima, no Kremlj je na kraju odlučio ne omogućiti stanovništvu da glasa na taj način. Moskovski dužnosnici završili su na koncu radeći kao ‘konzultanti‘ organizatora ‘referenduma‘ u lokalnim izbornim povjerenstvima.
Znaju se i željene brojke
Prema jednom izvoru bliskom Kremlju, moskovski dužnosnici ipak rade na terenu u Donbasu, a ne samo kao savjetnici na daljinu. ‘Glasove‘ u tzv. Donjeckoj Narodnoj Republici (DNR) organizirala je zamjenica šefa Moskovskog odjela teritorijalnih vlasti Julia Marjasova, koja je također radila s političkim konzultantima uoči izbora za Državnu dumu u Moskvi 2021. i izbora za lokalne zastupnike 2022. godine. Drugi izvor blizak gradskom vodstvu, međutim, demantira tu tvrdnju, rekavši da "svi trče uokolo kao muhe bez glave, ali nitko od naših zapravo ne ide tamo - oni pomažu na daljinu". Moskovska vlada, pak, kako se navodi, nije odgovorila na upit za komentar tih informacija.
Općenito, prema izvorima Meduze, ‘referendumi‘ na ukrajinskim okupiranim područjima će prilično nalikovati onima koje je Rusija provela prije aneksije Krima 2014. godine. Prvog dana ‘glasanja‘, kako navodi Meduza, okupacijske vlasti otvorit će manji broj glasačkih mjesta i ‘mobilizirati‘ tamošnje stanovništvo koje podržava aneksiju. To će, kažu izvori, omogućiti ruskim propagandističkim medijima da objavljuju snimke dugih redova ljudi koji čekaju da daju glas, što sugerira visoku izlaznost. Takve snimke već su se i pojavile u ruskim državnim medijima.
Dva izvora bliska Kremlju kažu da ruske vlasti imaju i plan ‘osigurati‘ da referendumi iznjedre određene konkretne brojčan rezultate - u tzv. DNR-u i tzv. Luganskoj Narodnoj Republici (LNR) traži se da se 90 posto građana izjasni za aneksiju, uz izlaznost od oko 90 posto, a na okupiranim područjima regija Herson i Zaporižje da također 90 posto građana podrži aneksiju, ali uz izlaznost od oko 80 posto.
Planiraju se i izbori, no Ruse brine samo mobilizacija
U petak je vladin Ruski centar za istraživanje javnog mnijenja (VTsIOM) objavio ‘rezultate istraživanja‘ koji pokazuju da 87 posto ispitanika iz tzv. DNR-a i LNR-a planira sudjelovati na ‘referendumima‘, a 97 posto planira glasovati za rusku aneksiju. U regiji Herson, prema VTsIOM-u, 69 posto ispitanika reklo je da planira izaći na izbore, dok je 89 posto njih izjavilo kako planiraju glasati za pripajanje Rusiji. U regiji Zaporižje, 80 posto ispitanika navodno planira glasati na ‘referendumu‘, od toga njih 87 posto planira podržati aneksiju.
Izvor blizak Putinovoj administraciji kaže da su ‘rezultati istraživanja‘ objavljeni u sklopu napora da se rusko društvo pripremi za službene rezultate ‘referenduma‘, javlja Jutarnji.hr.
Dva izvora bliska Kremlju opisala su ‘referendume‘ kao ‘ritual s poznatim ishodom‘, dodajući da Putinova administracija već planira održati ‘izbore‘ za lokalne vlasti na okupiranim teritorijima. Izvori navode da ruske vlasti ne očekuju prosvjede lokalnog stanovništva na okupiranim područjima, ali kako ne isključuju da bi ukrajinske snage mogle nastaviti svoju protuofenzivu.
Jedan od izvora također ističe da Kremlj ne računa na to da će aneksija povećati domaću podršku ruskim vlastima. "Većini ljudi nije stalo do Donbasa. Ljudi su trenutačno zabrinuti zbog mobilizacije".