Voće i povrće nam više neće ‘natapati‘ opasnom bordoškom juhom - zabranjuje se preko 40 pesticida, među njima i onaj koji je nedavno pronađen u domaćim jabukama idared

Tko se imalo razumije u poljoprivredu čuo je za bordošku juhu, smjesu bakra i vapna koja se primjenjuje za suzbijanje bolesti u voćarstvu, u prvom redu plamenjače, piše Slobodna Dalmacija.

Naknadno je kemijska industrija izbacila čitav niz gotovih pripravaka na bazi bordoške juhe bez kojih je teško zamisliti suvremeno voćarstvo i vinogradarstvo.

Ali, prema najavama, bordoška juha kao i čitav niz bakrenih pripravaka označeni su kao štetni pesticidi koji bi skupa s još pedesetak zaštitnih sredstva uskoro mogli biti izbačen iz poljoprivrede. Još prije tri godine bakrene pripravke je trebalo zamijeniti manje štetnim sredstvom, a 2024. godine stiže konačna zabrana i nakon toga više se neće moći koristiti po dalmatinskim vinogradima i voćnjacima. Tako glase EU propisi.

Šverc iz BiH i Srbije

Ekološke udruge i organizacije iznose poražavajuće podatke oko primjene (ne)dopuštenih pesticida na razini EU-a. I Hrvatska slijedi takvu praksu premda službene statistike govore da domaća poljoprivreda koristi manje pesticida od prosjeka Europske unije.

To se prije svega može zahvaliti manjkavim evidencijama primjene agrotehničkih mjera, ali i nabavama zabranjenih insekticida i fungicida u trećim zemljama, poglavito susjednoj BiH i Srbiji.

Carinska uprava na graničnim prijelazima prema ovim zemljama zaplijenila je više od četiri tisuće litara herbicidnih pripravaka i 61 kilogram insekticida i fungicida čiji je unos iz trećih zemalja zabranjen, a za što je od počinitelja naplatila više od milijun kuna kazni. Naime, za pokušaj unosa količine veće od dvije litre zabranjenih herbicida može se izreći novčana kazna u iznosu od 15 tisuća do 50 tisuća kuna, što ipak nije demotivirajuće za ilegalnu kupnju zabranjenih pesticidnih pripravaka u susjedstvu.

Istraživanja i studije ekoloških udruga donose dramatične brojke prema kojima je Hrvatska među najlošijima u Europi po pitanju ostataka za zdravlje štetnih pesticida u zelenoj salati ili jabukama.

Za zaštitu od sive plijesni i truleži salata se na hrvatskim poljima masovno tretira fungicidima na bazi cyprodinila čija je karenca (vrijeme od tretiranja pa do konzumacije) najmanje 14 dana ili insekticidom lambda-cihalotrinom (karenca od 21 dan). I nakon protoka tog roka razina ostataka pesticida na listovima salate je prevelika i ne može se isprati pod mlazom vode.

Osim u zelenoj salati i povrtlarstvu lambda-cihalotrin (poznatiji pod imenima Karate Zeon, Estrelaa, Ascot) koristi se za suzbijanje štetnike u voćarstvu, na vinovoj lozi, šećernoj repi, uljanoj repici...

Ovaj preparat javnosti je poznatiji kao insekticid korišten za suzbijanje moljaca koji su brstili i uništavali šimšire diljem Europe, u čemu se pokazao kao najučinkovitiji. Međutim, nije isto primijeniti ga na ukrasnom bilju i povrću ili voću za ljudsku ishranu.

U jabukama idared podrijetlom iz Hrvatske nedavno je utvrđena povećana količina pesticida dimetoata i omeotata koji nisu dopušteni u EU-u. Riječ je o insekticidu pod nazivom Rogor koji se naširoko koristi u maslinarstvu, povrtlarstvu i voćarstvu kao sredstvo za zaštitu bilja, a po ocijeni Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), može biti iznimno štetan za ljudsko zdravlje.

Neka istraživanja pokazuju da pesticidi imaju posebno štetan učinak na djecu jer je njihovo tijelo još u razvoju. Zbog izloženosti pesticidima djeca mogu razviti poremećaj hiperaktivnosti, autizam, slabo pamćenje i lošije motoričke vještine.

– Države članice EU-a mogu raditi na zamjeni ovih vrlo opasnih pesticida manje opasnim alternativama, ali činjenica je da se količina ostataka tih pesticida u hrani zapravo povećala između 2011. i 2019 – ističe Natalija Svrtan iz udruge "Zemljane staze".

Natalija Svrtan: Činjenica je da se količina ostataka pesticida u hrani u EU-u zapravo povećala između 2011. i 2019

Primusart

Ona smatra da Europska komisija mora žurno zabraniti primjenu pedesetak vrsta iznimno opasnih pesticida čija je primjena u poljoprivredi toksična i predstavlja veliki rizik za zdravlje ljudi.

Riječ je o sredstvima za zaštitu bilja, fungicidima i pesticidima, poput zirama, pirimicarba i metconazola, čije je djelovanje dokazano štetno za okoliš, ljude, životinje.

Međutim, poljoprivrednici s kojima smo razgovarali ističu da se ne mogu odreći nekih pesticida bez kojih jednostavno poljoprivreda nije moguća. Naglašavaju da na tržištu nema dovoljno sredstava za zaštitu bilja, a i oni koji su registrirani kao zamjenski nemaju odgovarajuću učinkovitost. Posebno se ljute vinogradari koji su navikli na primjenu bordoške juhe u vinogradima, koja se sada s još četiri bakrena pripravka izbacuje iz upotrebe i zamjenjuje nekim drugim zaštitnim sredstvima.

U prosincu nestaje izopirazam

– To su najstarija zaštitna sredstva i primjenjuju se duže od 100 godina. Ne znam u čemu je sada problem – rekao nam je jedan stari vinogradar iz doline Neretve, koji je "izbacivanje" bakrenih fungicida iz vinograda usporedio sa zabranom motike.

Europska komisija je "zabranu" ublažila formulacijom "kandidati za zamjenu", pa bi se tako dokazano kancerogene tvari iznimno štetne za razvoj nerođene djece i toksične za okoliš zamijenile manje lošijim, ali u konačnici ipak štetnim za zdravlje ljudi. U Hrvatskoj je u primjeni 41 aktivna tvar, herbicida, fungicida, insekticida i rodenticia klasificirana kao iznimno opasna i koja bi se uskoro trebala zamijeniti nekim drugim potencijalno manje štetnim zaštitnim sredstvima.

Hrvatska je s liste pesticida zabranila izopirazam, koji se koristio kao fungicid na plantažama jabuka, krušaka, bresaka, dunja i nektarina za sprječavanje truleža plodova i čija primjena potpuno prestaje početkom prosinca.