Hoće li Vlada nastaviti subvencionirati cijene struje i plina i ograničavati cijene ulja, mlijeka, brašna šećera i mesa znat ćemo idućeg tjedna. Tada će Vlada predstaviti novi paket mjera što će od prvog travnja naslijediti jesenski paket pomoći građanima i poduzetnicima, piše Slobodna Dalmacija.
Iz Vlade poručuju da misle na građane, a u javnosti se šuška o vezivanju mjera za imovinski cenzus, no o takvom se vezivanju pričalo i ranije pa od njega nije bilo ništa jer za to ipak treba raspolagati uređenim podacima o prihodima i imovini.
Dalmacija na udaru
Ovih se dana u javnosti spominje da će možda Vlada odustati od subvencija na plin, a ministar financija izjavio je da je njegov osobni stav kojeg zastupa i u Vladi da bi kućanstva s polugodišnjom potrošnjom iznad prosječnih 2500 kilovatsati (kWh) trebala plaćati struju više od sadašnjih 88 eura po megavatsati (mWh), a riječ je potrošnji iznad 417 kWh mjesečno, dok se za manju potrošnju plaća 59 eura po mWh.
Ministar financija smatra da najviše energije troše oni s najvišim primanjima. No, u Dalmaciji je lako premašiti taj Vladin limit jer je njezin osnovni energent električna energija i zato je prosječna potrošnja dalmatinskih kućanstva veća od prosječne potrošnje kućanstava u Hrvatskoj.
Da je novi paket pomoći nepotreban i da će zbog njega cijene opet rasti, uvjeren je dr. Petar Vušković.
- Inflacija je povezana s očekivanjima na tržištu. Ukoliko Vlada najavljuje novi paket protiv inflacije to je kao da najavljuje ponovnu inflaciju. To će biti odlična poruka trgovcima koji će jedva čekati pokupiti to “vrhnje”. Upravo su to nedavno i najavili. Vlada je dala legitimitet dizanju cijena. Mislim da je paket pomoći nepotreban.
Ako će se novac alocirati s ciljem ublažavanja efekata inflacije, pitanje je kako to pravedno napraviti. Imovinski cenzus pokazuje svoje slabosti i kod malog broja političara koje imamo, a kamoli kod milijunskog broja građana. Dovoljno je pomoći umirovljenicima. Pomoć njima je i pomoć radnicima, odnosno njihovim kćerima i sinovima koji rade i o čijoj pomoći umirovljenici ovise – naglašava dr. Vušković. Prema ovom ekonomistu, Vlada bi se trebala usmjeriti na zaustavljanje rasta cijena.
- Vlada se isključivo treba pobrinuti da se novo dizanje cijena ne dogodi.Tu treba uložiti napor. Treba pregovarati s distributerima i trgovcima. Dobra vijest je da je inflacija treći mjesec u padu. To je u skladu s našim procjenama. Kod cijena energenata, Vlada može lakše intervenirati jer tu ima bolje mehanizme zaštite. Kroz vlasničku strukturu može utjecati na politiku cijena. Velika je razlika u cijeni plina između, primjerice, gradske opskrbe ili privatnog opskrbljivača. Inflacija je razotkrila slabosti slobodnog tržišta kao nitko prije. Sada je dobro imati državnu vlasničku strukturu u strateškim kompanijama – kaže dr. Petar Vušković.
Imovinski cenzus
Vezivanje mjera uz imovinski cenzus bi bilo u redu, ali za to nemamo vremena. Smatra to prof. dr. Drago Jakovčević. Veli, imovinski cenzus je nemoguće u ovako kratkom roku odrediti i definirati jer je to projekt od nekoliko godina.
- Vremena Hrvatska nema jer je kriza. Industrijska proizvodnja pada, gospodarstvo usporava i bit će problema pa bi trebalo nastaviti sa subvencijama onima koji nisu podizali cijene jer je to nemoralno, za podizanje cijena nije bilo razloga. Pogledajte kakve su marže, nitko od onih koji su dobili subvencije nije poslovao s gubitkom, svi su imali neku dobit.
Građani bi trebali imati subvenciju na električnu energiju jer suvremeni čovjek ne može bez struje koja je najkorišteniji energent i važno je da država pomogne. Normalno je da će bolje proći oni s višim dohocima, to je neizbježno, ali puno je veći udio onih koji trebaju pomoć države, a sada je milijun Hrvata na rubu siromaštva ili su u kategoriji siromašnih, njima je potrebna subvencija.
Zamrzavanje cijena hrane je jedna palijativna mjera koja je možda dana neke rezultate, ali bolje je kažnjavati one koji su podizali cijene bez razloga, a koriste blagodati državnih subvencija.
Cijena goriva je drastično pala i trend je da će se s tim padom nastaviti, plin je jučer imao niže cijene od onog što Hera očekuje – ističe prof. dr. Jakovčević. Prema njegovom mišljenju, trebalo bi regulirati cijenu nafte, ali naglašava da to pitanje za za Europsku komisiju.
Cijene hrane
- U 2022. godini su naftne kompanije ostvarile najveće profite u povijesti zato što su bešćutno podizali cijene i marže su im toliko visoke pa su ostvarile tisuće milijardi dolara profita. Njima se može reći - vi imate cijenu koja će se regulirati tako da ne možete imati maržu, na primjer, iznad 25 posto, a onda će se prema tome formirati maloprodajna cijena – kaže prof. dr. Drago Jakovčević.
Posljednjeg dana ožujka ove godine ističe niz mjera koje je Vlada je donijela lani u dva paketa, u travnju i u rujnu. U travnju je Vlada zaustavila rast cijena struje, plina i toplinske energije, a na jesen je tu mjeru modificirala i uvela razlikovanje kućanstava prema potrošnji pa je uvela dvije tarife za cijenu električne energije za kućanstva, za potrošnju do 2500 kWh u pola godine i za veću potrošnju.
Prije godinu dana Vlada je oborila stopu PDV-a na plin 13 posto te je dodatno, na godinu dana, smanjila na pet posto a to dodatno smanjenje ističe krajem ožujka ove godine. Niži PDV dobila je tada i određena hrana. Prije godinu dana srezan je PDV s 13 na pet posto za svježe meso i ribu, jaja, voće, povrće, ulja i masti, dječju hranu, s 25 na pet posto maslu i margarinu...
Cijene su tada malo posustale, ali su brzo ubacile u brzinu i nastavile rasti kao da im PDV skače svaki mjesec. U siječnju ove godine tako su jaja bila 63 posto skuplja nego prije godinu dana, masti 39 posto, maslac 18 posto, svježe meso 17 posto, svježa riba devet posto, svježe voće osam posto...
Svoj toj hrani PDV je u siječnju ove godine pet posto, a godinu dana ranije bio je 13 posto, izuzevši masla kojem je bio 25 posto. Vlada je u rujnu prošle godine odlučila ulju, šećeru, mlijeku s 2,8 posto mliječne masti, brašnu, piletini, svinjetini i miješanom mljevenom mesu ograničiti cijene i oboriti ih za više od 30 posto. Ta mjera ističe s ožujkom i hoće li otputovati u povijest, znat ćemo idućeg tjedna.
