Kamatne stope mogle bi rasti s promjenom monetarne politike Europske središnje banke, no prije nego što se uhvatite za kalkulator i prsa, udahnite duboko jer sve da kamate iz negativnih skoče na Mjesec, vama se neće toliko povećati rata kredita, doznaju u Slobodnoj.
Odnosno, točno se zna koliko najviše možete platiti kamate i mjesečne rate. Otplaćujete li, primjerice, stambeni kredit od 80.000 eura na rok otplate od 20 godina s promjenjivom kamatnom stopom od 3,40 posto vezanom uz EURIBOR, europsku međubankarsku referentnu kamatnu stopu, vaša kamata smije porasti najviše na 4,18 posto. Ili, s 459,87 eura ili 3482,64 kuna koje sada otplaćujete rata smije najviše narasti na 492,41 eura ili 3729 kuna. Ukupni dug raste znatno više, s 110.368 eura na 118.177 eura, koliko se ukupno otplati glavnice i kamate u 20 godina otplate.
OBJAVE HNB-A
Sve da sutra EURIBOR bude dva ili pet posto umjesto trenutačno negativnog 0,392 posto za šestomjesečno razdoblje, maksimalna kamatna stopa određena je zakonom o stambenom potrošačkom kreditiranju, smije za stambene kredite biti 33 posto veća od prosječno ponderirane i 50 posto iznadprosječno ponderirane za sve ostale kredite.
Dvaput godišnje Hrvatska narodna banka objavljuje prosječno ponderirane kamate za kune i ostale valute, pa je tako početkom siječnja objavila da je prosječna kamata za eure 3,14 posto za stambene kredite i 5,66 posto za sve ostale eurske potrošačke kredite. Znači, kamate na stambene eurske kredite najviše mogu iznositi 4,18 posto, a na ostale kredite 8,49 posto.
Prije 10 godina banke su promjenjive kamate samostalno utvrđivale i mijenjale kako i kada su to željele, a govorile su da to rade u skladu s tržišnim uvjetima. Kojim, nije se to znalo. Krajem 2012. je mijenjan zakon o potrošačkom kreditiranju te je utvrđeno da banke moraju promjenjive kamate za sve kredite jasno utvrditi i odrediti koliki je fiksni dio kamate i ta marža mora biti nepromjenjiva tijekom cijele otplate, dok promjenjivi dio mora biti neki mjerljivi parametar.
Kamate smiju mijenjati jednom u pola godine, i to onoliko koliko se promijenio taj parametar uz koji su vezale promjenjivu kamatu, a godinu dana kasnije određena je maksimalna kamata za sve kredite. Neke su banke kamate na eurske kredite privezale uz EURIBOR, neke uz domaću nacionalnu referentnu kamatnu stopu za eure, a posljednjih nekoliko godina stalno se očekuje rast EURIBOR-a, koji je od 2016. zaronio u minus. Prije financijske krize iz 2008. iznosio je po tri, četiri i pet posto, a danas je šestomjesečni EURIBOR negativnih 0,392 posto.
Analitičari Raiffeisenbank kažu da Europska središnja banka smatra da su rast cijena roba i nestašice repromaterijala uzrokovane koronom potaknule rast stope inflacije više od očekivanja, što je dodatno pojačano ratom u Ukrajini i popratnim sankcijama. Za Europsku središnju banku ukrajinski rat je čimbenik rizika za još veću inflaciju i manji rast, ali ne i faktor za promjenu u smjeru ponovne opasnosti od deflacije, prenosi Slobodna.
STAGNACIJA PROIZVODNJE
Stoga će Europska središnja banka polako mijenjati stvari i očekuje se da će postupno ukinuti neto kupnje obveznica, a onda podići referentne kamatne stope. Analitičari Raiffeisenbank navode da je konkretan model dinamike povećanja kamatnih stopa ostao otvoren za sada, ali da užurbani, veliki koraci vjerojatno ne dolaze u obzir.
- Vjerujemo da će središnja banka inicijalno dovesti kamatnu stopu na 0 posto na prijelazu iz 2022./23. Nakon faze “wait and see”, daljnji koraci prema gore vjerojatno će uslijediti u drugoj polovici 2023. Tržište, s druge strane, očekuje i ugradilo je u svoje instrumente povećanje kamatnih stopa u jednom potezu do oko 0,75 posto.
Naša umjerenija prognoza temelji se ne na manje važnoj pretpostavci da će sankcije Rusiji biti pooštrene i zadržane dugo vremena. To bi trebalo dovesti do “otežanih” uvjeta za određene burzovne robe i osnovne sirovine tijekom godine i održavati cijene na visokoj razini. Za razliku od ESB-a, očekujemo prije nastavak ograničenja proizvodnje i gotovo stagnaciju gospodarske proizvodnje od trećeg tromjesečja 2022. do prvog tromjesečja 2023. nego kratki i neposredni šok koji tek prigušuje rast – smatraju analitičari Raiffeisenbank.