Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika, prema rješenju Povjerenstva za utvrđivanje reprezentativnosti sindikata za pregovaranje oko kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, prvi je put u povijesti izgubio reprezentativnost pa će o pravima zaposlenika državne službe u budućnosti pregovarati isključivo dva policijska sindikata: Sindikat policije Hrvatske i Nezavisni sindikat djelatnika MUP-a, piše Jutarnji.
Postojeći kolektivni ugovor istječe 1. studenoga, u dosadašnjim pregovorima sudjelovao je nekada jak Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika, no sada će isključivo dva policijska sindikata sudjelovati u pregovorima o materijalnim pravima svih državnih službenika i namještenika u ministarstvima, uredima Vlade, državnim uredima, sudovima, državnim odvjetništvima, Carini, zatvorima, poreznoj inspekciji, odnosno o pravima oko 58 tisuća državnih službenika i namještenika, a ne samo za oko 25 tisuća policajaca.
Sindikat državnih i lokalnih službenika je 90-ih godina bio jedini sindikat državne uprave, no u zadnjih osam godina izgubio je čak dvije trećine članstva te pao s 15.397 na 5450 članova, što znači da je u osam godina iz tog sindikata pobjeglo oko deset tisuća ljudi.
Sindikat se samoubio
Dok je, dakle, 2013. Sindikat imao više od 15.300 članova, 2017. ih je imao 8162, a otada do ove godine izgubio je još oko 2700 članova.
Zakonski, da bi sindikat bio reprezentativan, treba imati najmanje dvadeset posto radnika članova od ukupnog broja sindikalno organiziranih radnika, kojih je u ovom trenutku nešto više od 37.000.
- Sindikat državnih službenika se samoubio i ostavio nas na milost policijskim službenicima. To znači da oko 35 tisuća državnih službenika i namještenika ostaje bez svog predstavnika u kolektivnim ugovorima - upozoravaju nezadovoljni članovi Sindikata.
Iva Šušković, predsjednica Sindikata, koja je na toj dužnosti od prosinca 2019., pojašnjava da je glavni razlog što su izgubili reprezentativnost to što je početkom 2020. oko 2500 ljudi iz ureda državne uprave na temelju zakona prebačeno u županije, a više od 600 ih je uz otpremnine otišlo iz državne službe. Većina od tih 2500 bili su članovi sindikata, pa su u prebrojavanju ostali bez tih članova.
- Tijekom 2020. i 2021. bilježimo povećanje od 1500 članova, ali ni to nije bilo dovoljno da bismo ostali reprezentativni - pojašnjava Šušković.
Za zadržavanje reprezentativnosti nedostajalo im je oko 2000 članova, a iako imaju oko 13.000 članova ukupno (državni, lokalni, javni), za prebrojavanje su prijavili 6645 članova, no nisu im se priznale javne vatrogasne postrojbe ni raniji službenici ureda državne uprave, iako se i njihove plaće financiraju iz državnog proračuna.
- Osim toga, nepovećanju broja naših članova pridonijela je i zabrana zapošljavanja u državnim tijelima koja je na snazi više od deset godina, pa se broj službenika u državnim tijelima ne povećava, a i sve više ljudi odlazi u mirovinu - ističe Šušković.
Navodi i kako je jedan od glavnih problema za pravilno utvrđivanje reprezentativnosti metoda prebrojavanja. Naime, službenici i namještenici mogu biti članovi više sindikata, a u državnim tijelima djeluje ih 35, s time da je u ovom prebrojavanju sudjelovalo njih devet.
Ako je, primjerice, jedan službenik član osam različitih sindikata, osam puta se ista osoba broji za referentnu brojku o sindikalno organiziranim radnicima, pa se onda samim time povećava i brojka za odnos od 20 posto koliko je potrebno imati članova da bi sindikat bio reprezentativan.
- Trebalo bi se utvrditi da se član koji je učlanjen u više sindikata broji samo jednom jer sada imamo situaciju da na papiru u jednom državnom tijelu imamo, primjerice, 3000 zaposlenika i 5000 članova sindikata. Početkom godine inicirali smo izmjene zakona o reprezentativnosti, ali do njih nije došlo - kaže Šušković.
Dodaje i kako su u Ministarstvu ukazali na potrebu da ipak sudjeluju u pregovorima budući da djeluju u 143 državna tijela.
Zakonom o reprezentativnosti propisano je da kolektivni ugovor, kako bi mogao stupiti na snagu, moraju potpisati reprezentativni sindikati koji u svom članstvu imaju više od 50 posto radnika članova od ukupno sindikalno organiziranih radnika.
"Nećemo u ratove"
Sindikat policije Hrvatske zastupa 13.248 članova, odnosno 35,37 posto ukupno sindikalno organiziranih članova, dok Nezavisni sindikat djelatnika MUP-a zastupa 9625 članova, odnosno 25,71 posto ukupno organiziranih članova koji su se javili na utvrđivanje. Budući da je Sindikat državnih i lokalnih službenika prestao biti reprezentativan, u pregovaračkom odboru Sindikat policije imat će 57,92 posto glasova, pa se novi kolektivni ugovor može donijeti isključivo uz njihov potpis.
Dubravko Jagić, predsjednik Sindikata policije, kaže da je ovo samo dokaz koliko dobro rade, a kolegama u Sindikatu državnih i lokalnih službenika želi sreću u radu.
- Naravno da ćemo surađivati s njima, nećemo mi nikakve ratove voditi, borit ćemo se za sve koji su u državnim službama. Suradnje s njima će biti, samo što neće imati pravo glasa. Nama je u interesu da svi državni službenici i namještenici imaju bolja primanja i bolju zaštitu - kaže Jagić, piše Jutarnji.
Problem je što se broje samo radnici u državnoj službi
Boris Pleša, bivši predsjednik Sindikata u tri mandata, navodi da je osnovni problem to što se broje samo zaposleni u državnoj službi, a ne i oni u lokalnoj i u javnim službama.
Za razdoblje od 2013. kaže da je prisutan trend osipanja članstva, što je zapravo slučaj svagdje u svijetu.
- Mladi ne prepoznaju važnost sindikata i moglo bi se raspravljati koliko smo mi sami krivi za to. Radnici se sindikata sjete samo kad su u problemu, pitaju se što oni imaju od članstva, a i percepcija je nešto drugačija za državne službe od onih javnih - kaže.