Stope zaraze covidom su počele su naglo rasti posljednjih tjedana u dijelovima zapadne Europe, što je isprovociralo uvođenje novih ograničenja i karantena. Ipak, postoji jedna iznimka, a to je 'otok' tj. Velika Britanija. Nekolicina je razloga zbog kojih bi Britanija mogla izbjeći kaos koji se lagano širi kontinentom i biti u najboljoj poziciji u manevriranju pandemijom ove zime, piše BBC, a prenosi Slobodna Dalmacija.
Za razliku od Ujedinjenog Kraljevstva, a naročito Engleske, mnogi dijelovi Europe zadržali su snažne mjere na snazi od samog početka. Ovo je rezultiralo time da je UK prije pogodila zaraznija delta varijanta što je zapravo, bio svjestan i namjeran izbor kojeg su podržali vrhunski vladini znanstvenici, profesor Chris Whitty i Sir Patrick Vallance. Logika je bila; osim dobrobiti ukidanja ograničenja, koja sama po sebi štete zdravlju, bolje je imati povrat infekcije ili tzv. izlazni val - ljeti.
Smatralo se da će povećano širenja virusa biti ublaženo toplim vremenom (i zbog više vremena provedenog na otvorenom) te će se izbjeći zimska kriza kada se pritisak na zdravstveni sustav tada neminovno i sezonski poveća. Velika Britanija je, u stvari, već doživjela val koji sada preplavljuje ostatak Europe, ali je uspjela izbjeći utapanje u njemu.
Osim toga, na otoku su, čini se, uspješno radili na izgradnji kolektivnog imuniteta. Kombinacija dobre procijepljenosti, osobito među starijim i ranjivim skupinama, kao i prirodnog imuniteta od infekcije, stvorenog olabavljenim pristupom, znači da danas vjerojatno postoji mnogo manji bazen ljudi ranjivih na zarazu virusom.
Istraživači s Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu pokušavali su ovakvu praksu kvantificirati promatrajući što bi se dogodilo kada bi svi odjednom bili izloženi virusu. Napravili su model za Englesku i 18 drugih europskih nacija. Da se dogodi ova hipotetska situacija, Engleska bi imala daleko najmanje ljudi koji bi završili u bolnici - 62 na 100.000 ljudi - zbog imuniteta stvorenog cijepljenjem i infekcijom. To se može usporediti s više od 300 u Njemačkoj, uglavnom zbog njihove niže razine zaraze do danas, i više od 800 u Rumunjskoj, koja se trudi uvjeriti svoju javnost da se javi za cijepljenje.
Ovo je bila situacija krajem listopada. Da je ista analiza napravljena krajem studenog, vjerojatno bi slika bila još povoljnija za Englesku, kaže glavni istraživač dr. Lloyd Chapman. To je zato što Ujedinjeno Kraljevstvo napreduje brže od drugih zemalja s booster dozama. Ovo je također usko povezano sa samon dinamikon pandemije na otoku. Pošto je Velika Britanija u početku bila ekspeditivnija s cijepljenjem, tako je i veći broj ljudi ranije ispunio uvjete za dopunsku terapiju.
'Te pojačivače dajemo ljudima koji su najviše ugroženi u vjerojatno najbolje vrijeme - oni će imati najbolju zaštitu zimi', kaže dr. Chapman. Ipak, ističe da je to imalo svoju cijenu; visoke stope zaraze rezultirale su većom količinom teških bolesti i smrti posljednjih mjeseci od mnogih zapadnoeuropskih susjeda. Dodaje i da se njegovo istraživanje ne može smatrati jamstvom da će VB izbjeći zimski porasta broja slučajeva. 'Možda smo u najjačoj poziciji, ali ipak se može desiti da doživimo udvostručavanje slučajeva, a to bi svakako izazvalo probleme.'
Ono što je možda najzanimljivije u Ujedinjenom Kraljevstvu jest koliko je stabilna razina dnevno zaraženih. Otkako je nagli porast zabilježen početkom ljeta pa dosegnuo vrhunac sredinom srpnja, stopa je imala još dva manja skoka, a nakon njih su skoro uslijedili proporcionalni padovi. U nijednom drugom dijelu Europe koji ima niska ograničenja infekcija covidom nije tako stabilna. Umjesto toga, kada bi druge države doživjele nagli porast zaraženih, restriktivne mjere bi obično ponovno bile nametnute. To se sada događa u dijelovima zapadne Europe, a nadovezuje se na isto što se dogodilo u istočnoj Europi ranije ove jeseni.
Rumunjska je, na primjer, u rujnu i listopadu doživjela nagli porast broja slučajeva i reagirala je uvođenjem noćnog policijskog sata, slanjem djece kući iz škole i uvođenjem zdravstvenih propusnica za pristup javnim mjestima. Znakovito je da su one zemlje koje su imale najviše epidemioloških problema s dolaskom zime iste one koje je Londonska škola higijene i tropske medicine identificirala kao potencijalno problematične nosivosti zdravstvenih kapaciteta. Koliko će se dalje ovaj obrazac proširiti kroz Europu, ostaje za vidjeti.
No, imunitet sam po sebi ne objašnjava zašto su Ujedinjeno Kraljevstvo, a posebno Engleska, imale tako stabilne stope novozaraženih, kaže profesor Graham Medley koji predsjeda vladinom skupinom za modeliranje zaraznih bolesti. On smatra da je nešto složenije od toga. 'Mislim da svjedočimo tome da ponašanje javnosti igra važnu ulogu', tvrdi te smatra da se kombinacija mjera i česte upotrebe brzih testova, kojima je u UK lakše pristupiti nego u mnogim drugim zemljama, pokazuje dovoljnom da se virus drži pod kontrolom. 'Vlada je prenijela upravljanje rizicima na same građane, a mi smo to uspjeli iskoristiti bolje od drugih zemalja.'
Veliko je pitanje hoće li ovakav 'ples' trajati cijelu zimu. Škotska i Sjeverna Irska već govore o mogućnosti pooštravanja mjera. Profesor Medley kaže da je, u ovoj situaciji, balans iznimno osjetljiv, ali i da sa svakim tjednom rastu šanse da Britanci ovu zimu piju čaj - u miru, prenosi Slobodna Dalmacija.