Većina stanovnika europskih gradova udiše opasno zagađen zrak, fine čestice izazvale su 307 tisuća smrtnih slučajeva u samo jednoj godini

Kvaliteta zraka u europskim gradovima poboljšana je u proteklih 20 godina, a posebno u 2020. godini zbog pandemije covida 19, ali razina zagađenja još ugrožava zdravlje većine njihovih stanovnika, upozorila je Europska agencija za okoliš.

Zagađeni zrak najveća je prijetnja u okolišu za zdravlje ljudi i fine čestice izazvale su 2019. godine čak 307 tisuća smrtnih slučajeva u Europskoj uniji, iako je ta brojka manja za tri posto nego 2005. godine, utvrdila je EEA.

Oko 97 posto urbanog stanovništva u EU bilo je 2019. godine izloženo višoj razini finih čestica u zraku no što Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje u smjernicama, a njih 94 posto bilo je izloženo višoj razini dušičnog oksida.

Izloženost zagađenom zraku povezana je s rakom pluća, kardiovaskularnim bolestima i astmom, napominje Reuters.

Provizorni podaci za 2020. godinu još nisu u potpunosti provjereni, a pokazuju kakvo-takvo poboljšanje, vjerojatno zbog vremenskih prilika i mjera zatvaranja u pandemiji covida 19 koje su privremeno ograničile industrijske aktivnosti i promet, utvrdila je EEA.

U svim zemljama EU-a ali i u drugim europskim zemljama, uključujući Tursku i Kosovo, 95 posto stanica za praćenje kvalitete zraka registriralo je 2019. višu koncentraciju finih čestica no što preporučuju smjernice WHO-a.

U 2020. godini opasno visoku koncentraciju zabilježilo je njih 92 posto.

Dušikov dioksid zabilježilo je u pretpandemijskoj 2019. godini 79 posto stanica, a prošle godine 71 posto.

Izvori su finih čestica promet, industrija, a u središnjoj i istočnoj Europi povezane su i s izgaranjem krutog goriva koje se koristi za grijanje domova. Bosna, Turska, Poljska i Bugarska spadaju među zemlje s najvišom razinom tih čestica, utvrdila je europska agencija.

Najvišu razinu dušikovog dioksida, čiji je glavni izvor cestovni promet, bilježile su pak Njemačka i Luksemburg.

EEA u izvješću ističe i veliku razliku između WHO-ovih limita, koji su ove godine postroženi, nakon revizije znanstvenih dokaza o utjecaju zagađenog zraka na zdravlje ljudi, i osjetno blažih limita u EU.

Samo jedan posto stanica za praćenje kvalitete zraka registrirao je u 2020. godini višu razinu finih čestica i dušikovog dioksida no što WHO preporučuje u smjernicama. 

Bruxelles je najavio izmjenu standarda kvalitete zraka u 2022. godini kako bi ih uskladio s onima WHO-a, napominje Reuters.