Bijelo slovo N u ljubičastom krugu. Kada apotekar Fatih Kaynak vidi taj simbol na svom monitoru, zna da traženog lijeka nema. „Nedostaju nam antibiotici, lijekovi protiv bolova i za snižavanje krvnog tlaka te lijekovi za oboljele od raka ili protiv želučanih tegoba", kaže Kaynak. U njegovoj ljekarni u Berlinu trenutno nedostaje 274 preparata. „Posebno nam je teško pobrinuti se za djecu", ističe Kaynak, vidljivo deprimiran, piše Deutsche Welle, a prenosi Slobodna Dalmacija.
Bebe i mala djeca ne mogu gutati tablete. Kad imaju temperaturu ili bolove, daju im se sirupi koji sadrže aktivni sastojak paracetamola ili ibuprofena. U Njemačkoj se svake godine proda više od deset milijuna takvih sirupa, ali trenutno su police u apoteci u kojoj radi Kaynak uglavnom prazne. Nedostaju i penicilinski i antibiotski sirupi.
Problema sa snabdijevanjem bilo je i ljetos, ali ipak samo povremeno, priča ovaj farmaceut. „To bi znalo potrajati možda dva tjedna, pa bi onda opet došlo. Sada je situacija zaista loša."
Očajni roditelji već́ mjesecima o tome pišu na društvenim mrežama i u forumima. Tu se raspravlja i o alternativama, ali sve češće je jedina opcija da dijete odvedu u bolnicu, jer mu hladnim oblozima kod kuće nisu uspjeli spustiti temperaturu.
No zbog velikog broja slučajeva respiratornog sincicijskog virusa (RSV), dječji odjeli su sada toliko preopterećeni da čak i životno ugroženi mali pacijenti moraju satima čekati na prijem. Budući da su ambulante pune, djeca se šalju kući.
A i bolnice muku muče s nabavom lijekova. U mnogim bolničkim ljekarnama su zato ponovo počeli sami raditi sirupe za spuštanje temperature.
I mnoge druge apoteke to rade. Ali ako bi se uzeli u obzir troškovi za sirovine, osoblje i rad, bočica bi morala koštati dvadeset eura. Berlinski apotekar Kaynak već je pomišljao da i on počne pripremati sirupe, pa kaže: „Što znači cijena kad dijete ima visoku temperaturu?"
Upravo je cijena uzrokovala ovakvu situaciju na njemačkom tržištu. Proizvodnja pojedinih preparata u Njemačkoj i Europi farmaceutskoj industriji se jednostavno ne isplati, piše Deutsche Welle.
Na primjer, zdravstveno osiguranje plaća tvrtkama 1,36 eura za bočicu sirupa paracetamola. Taj iznos nije povećan već deset godina, a u međuvremenu je cijena aktivnog sastojka paracetamola samo ove godine porasla za 70 posto.
„Eksplozija cijene lijekova i proizvodnje, uz zamrznute prodajne cijene, dovela je do toga da se lijekovi poput sirupa proizvode s gubitkom. Nijedna firma to dugoročno ne može izdržati", žali se Andreas Burkhardt, generalni direktor farmaceutske kompanije Teva.
Ta firma je posljednji veliki proizvođač sirupa paracetamola u Njemačkoj. Prije 12 godina bilo ih je jedanaest. Nakon što je u svibnju ove godine još jedan od njih prekinuo proizvodnju, Teva bi trebala pokriti 90 posto potražnje. To nije izvodivo, ukazuju iz te tvrtke. Zato su još tokom ljeta otkazali sve narudžbe njemačkih apoteka za uobičajeno zimsko skladištenje.
Kao rezultat toga „uočen je značajan rast kupovine ljekarni", analizira Savezni zavod za lijekove i medicinska sredstva. Pokupovano je sve što je bilo dostupno.
„Premalo je dobavljača“, kaže Thomas Fischbach, predsjednik udruženja pedijatara. „Fiksne cijene dovele su do toga da se proizvodnja preseli u zemlje s niskim plaćama, kao što su Indija i Kina, a tamo postoje problemi u lancu opskrbe, što opet dovodi do uskih grla u distribuciji."
Slučaj s lijekom za rak dojke tamoxifenom početkom godine već je pokazao kako izgleda kada nisu dostupni važni lijekovi za koje nema zamjene. I u tom slučaju stvorilo se usko grlo u opskrbi, jer su se tvrtke povukle iz proizvodnje navodeći kao razlog velike troškove.
U veljači je zato reagirao Savezni zavod za lijekove i medicinska sredstva, pa je donesena uredba kojom je omogućen uvoz lijekova koji sadrže tamoxifen iz inozemstva, čak i kad oni nisu odobreni u Njemačkoj. Problemi time, međutim, nisu riješeni. Tamoxifen je i dalje jedan od slabo dostupnih lijekova.
Liječnici, ali i oporbeni političari, zahtijevaju od savezne vlade hitne mjere. Mnogi traže održavanje sastanka na vrhu savezne i pokrajinskih vlada o centraliziranoj nabavi lijekova.
Ministri zdravstva trebali bi se koordinirati s proizvođačima i veletrgovcima, ali i tražiti lijekove u susjednim zemljama. Savezni ministar zdravstva Karl Lauterbach obećao je brzi odgovor na taj prijedlog, javlja Deutsche Welle.
Stručnjaci se zalažu i za državnu proizvodnju esencijalnih lijekova u Njemačkoj. Vrijeme je, kažu, da se proizvodnja vrati iz Azije. Farmaceutska industrija pak traži povećanje naknada za lijekove. Kaže da bi se morali ukinuti ugovori po kojima zdravstvena osiguranja plaćaju samo fiksne iznose - barem dok više tvrtki ponovo ne pokrene proizvodnju.
Odluka o tome, bar prema onome što se može čuti iz saveznog ministarstva zdravstva, još nije na vidiku.