Hrvatska, osobito njezin priobalni dio, trebala bi postati Florida Europe, ali ne za hrvatske umirovljenike nego za one veće platežne moći, iz hladnijih sjevernih zemalja, piše Slobodna Dalmacija.
Svoj raj u kojem neće morati rastezati svaki euro kao žvaku od prvog do prvog, u kojem će moći sebi priuštiti neki novi odjevni predmet, a da zbog toga ne gladuju, hrvatski umirovljenici mogu u Europskoj uniji pokušati naći u Bugarskoj, a izvan Unije tu su Bosna i Hercegovina, Srbija, Makedonija, Albanija...
Neki ekonomisti vjeruju da će u idućih desetak godina Hrvatska postati Florida Europe i da postaje sve privlačnija umirovljenicima iz zemalja s višim standardom, a bolji standard od hrvatskog ima većina zemalja Europske unije. Bolji standard ne znači da tamošnji umirovljenici mogu pustiti brigu na veselje, već mnogi od njih moraju itekako paziti na troškove, pa razmišljaju o preseljenju kako bi sebi u jeftinijim zemljama olakšali život.
Hrvatska je ‘top topova‘
U Ujedinjenom Kraljevstvu se 12 posto ljudi starijih od 50 godina želi preseliti te je tamošnji ured za nacionalnu statistiku otkrio da ljudi u dobi za umirovljenje odlučuju napustiti gradove i odlaze u ruralna i priobalna područja, a raste i broj onih koji se sele u inozemstvo zbog nižih troškova života, sunčanije klime... Jedna od analiza otkrila je da je Hrvatska preskočila tradicionalno omiljeno odredište britanskih umirovljenika Španjolsku i postala poželjnija zbog povoljnijih troškova života cijena i stanarine, prirode, zadovoljavajuće razine sigurnosti i sreće, niskih troškova zdravstvene skrbi, a oko dva sata traje let do Hrvatske, i to relativno jeftinim letovima.
Britanci su mobilni i nije im problem selidba, često se odlučuju prodati svoje nekretnine u gradovima kako bi dobili više prostora u ruralnim dijelovima svoje zemlje ili u inozemstvu, i eventualno mogućnost da iznajmljuju dio nekretnine, kako bi sebi pojačali prihode. O tome BBC snima dokumentarce koje prikazuju televizijske kuće u Hrvatskoj.
U Ujedinjenom Kraljevstvu, prema podacima portala Numbeo, životni troškovi su u prosjeku 32 posto iznad hrvatskih, najamnine su 138 posto veće od hrvatskih, a neto plaća iznosi 2627 eura, dok je hrvatska prosječna plaća za veljaču bila 1106 eura, pa je jasno da je hrvatskim umirovljenicima, čak i saborskim zastupnicima s 1577 eura prosječne mirovine, Kraljevstvo jednostavno preskupo. Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, prosječna starosna mirovina iznosi 432 eura, a bez međunarodnih ugovora 492 eura.
Četiri prosječne starosne hrvatske mirovine stanu u jednu prosječnu starosnu mirovina od 1463 eura u Ujedinjenom Kraljevstvu, prema posljednjim podacima o prosječnim starosnim mirovinama za 2018. godinu koje je objavio Eurostat, kada je prosječna mirovina u EU-u iznosila 1194 eura, a prosječna hrvatska starosna 355 eura te je bila među najslabijima u EU-u.
Da bi Hrvatska bila pristojna za život umirovljenika, prema računicama umirovljenika iz Ujedinjenog Kraljevstva, trebali bi imati mirovine od 1400 i više eura, ustvari mirovine hrvatskih saborskih zastupnika bi bile taman za pristojan život.
Pitanje je gdje bi uopće mogli otići hrvatski umirovljenici kada bi poput umirovljenika iz Ujedinjenog Kraljevstva željeli živjeti bolje i promijeniti zemlju u kojoj borave? Pokušali smo ugrubo odgovoriti na to pitanje uz pomoć podataka Eurostata, OECD-a, nacionalnih statistika, Numbea...
Bježi od Europske unije
U Europskoj uniji nemaju mnogo izbora, jedino se Bugarska čini dobrim odabirom jer su hrvatske mirovine dvaput deblje od bugarskih. Prema podacima Numbea prosječna plaća u Bugarskoj iznosi 734 eura, a podaci Eurostata kažu da je lani prosječna mjesečna neto plaća samca u Bugarskoj bez djece iznosila 703 eura, dok je u Hrvatskoj bila viša za 200 eura.
Životni troškovi jedne osobe iznose 540 eura bez najamnine, a prosječni su oko 14 posto niži od onih u Hrvatskoj, najamnine su prosječno 23 posto niže nego u Hrvatskoj. Cijene bugarskih stanova kreću se od 818 do 3068 eura po metru četvornom, prosječno 1560 eura.
Glavni grad Sofija je skuplji od ostatka zemlje, pa su tako cijene u prosjeku 2584 eura za centar i 1693 eura izvan njega. Istovremeno, primjerice, splitski kvadrati u prosjeku koštaju 3542 eura u centru grada i 2707 eura izvan centra grada. U centru Sofije smo našli nove stanove od 56 kvadrata po 88.968 eura, od 70 kvadrata po 93.500 i 118.000 eura, stanove veličine sto kvadrata po 135.000 i po 180.200 eura, a sve su to novi ili renovirani stanovi.
Albanija je također zemlja o kojoj bi mogli razmišljati hrvatski umirovljenici jer su tamošnji životni troškovi po jednoj osobi 486 eura bez najamnine, gotovo su petinu niži od 646 eura hrvatskih životnih troškova. Prosječne plaće po Numbeu iznose 414 eura, a po službenoj albanskoj statistici su u veljači ove godine bile 583 eura. Stanovi koštaju prosječno 1623 eura u gradovima, od 670 do 3000 eura.
Stanovi u centru Tirane koštaju prosječno 2316 eura, a dalje od središta 1080 eura. Drugi grad po veličini u Albaniji, Drač ili Durres, turistički je centar i albanska najveća luka na Jadranu, a u njemu se trenutno prodaju novi ili renovirani stanovi po cijenama od 52.000 do 55.000 eura za jednosobni stan od 70 četvornih metar, a u blizini grada za 50.000 eura nudi se dvosoban stan od 88 kvadrata...
Tako u ovom gradu stan koji u Splitu košta više od 100.000 eura možete pretvoriti u dva manja i u jednom živjeti, a drugog iznajmljivati za dodatan prihod...
Ne želite li se mnogo odmicati od Hrvatske, u blizini su vam Bosna i Hercegovina, Srbija, Makedonija koje sve odreda imaju niži standard i cijene. U najbližoj, Bosni i Hercegovini, mjesečni životni troškovi bez najamnine za jednu osobu iznose 500 eura, a najamnine su u prosjeku upola manje od hrvatskih.
Po Numbeu prosječne mjesečne neto plaće iznose 599 eura, a po službenoj statistici su u veljači bile 619 eura. Cijene stanova kreću se od 767 do 2558 eura, a u gradovima u prosjeku iznose 1602 eura po metru četvornom, dok sarajevski kvadrati koštaju prosječno 2240 eura u centru, što je 37 posto manje od prosječne splitske cijene od 3543 eura.
Izvan centra Sarajeva cijene u prosjeku iznose 1335 eura, što je pola od 2707 eura takvih splitskih cijena.
A tek Tajland
Za one koje znatiželja vuče prema udaljenijim lokacijama, prosječni mjesečni troškovi bez najamnine za jednu osobu u Tajlandu su slični onima u Bosni i Hercegovini i iznose 509 eura, a prosječna neto plaća 488 eura. Nekretnine su skuplje, cijene im se kreću od 1408 do 6646 eura u gradovima, prosječno 3212 eura, a izvan njih su umjerenijih 1779 eura po kvadratu, od 930 do 2658 eura. U Phuketu, najvećem tajlandskom otoku koji je među najpopularnijim turističkim regijama svijeta, s dugim bijelim pješčanim plažama, trenutno se prodaju stanovi površine od 30 do 40 kvadrata, svi jednosobni, s cijenom od 67.380 do 84.000 eura.
U Venezueli jednoj osobi mjesečno treba 518 eura za život bez najamnine, a mjesečna neto plaća prema Numbeu iznosi 180 eura.
Cijene stanova u toj se zemlji kreću od 590 do 2000 eura. U Caracasu, glavnom gradu Venezuele stanovi koštaju prosječno 718 eura, od 300 do 1500 eura.
A za one koje vuču Kanari, život za jednu osobu u Santa Cruzu na Tenerifima stoji bez najamnine 593 eura, dok se cijene nekretnina kreću od 1000 do 5000 eura. Trenutno se na tom otoku u gradu Valverde za 89.000 eura prodaje dvosoban stan od 80 metara četvornih.
Dakako, nisu cijene jedino što određuje kvalitetu života, o mnogo toga treba voditi računa, od sigurnosti, udaljenosti od obitelji, porezima i drugim davanjima, zdravstvenoj zaštiti, klimi... Žalosno je što su mirovine, cijene i standard u Hrvatskoj toliki da ih sebi mogu priuštiti oni koji daleko premašuju hrvatski standard, dok građani Hrvatske, osobito oni koji žive od mirovina, imaju malo i nimalo izbora.