StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetSve je na Vrhovnom sudu

Udruga Franak: Vlada RH je svojim očitovanjem Sudu EU-a zabila nož u leđa 55.000 obitelji s konvertiranim kreditima! Cilj je bio pomoći bankama da se izvuku neokrznute

Piše Ljubica Vuko/SD
6. svibnja 2022. - 16:20

Udruga Franak održala je u petak u Zagrebu, u Knjižnici Bogdana Ogrizovića, konferenciju za novinare na temu "Presuda Suda EU C-567/20 o pravima korisnika kredita koji su konvertirali kredite iz valute CHF u EUR". Sudjelovali su akteri sudskog postupka na Sudu EU u predmetu C-567/20, odvjetnik Srđan Kalebota i tužiteljica Ana Herman te aktivisti Udruge Franak Jasna Čekada, Vlado Iljkić, Elvis Sudar i Goran Aleksić, piše Slobodna Dalmacija.

Na početku konferencije Goran Aleksić pojasnio je dosadašnji tijek postupka i presudu u ovom predmetu, koja nije donijela ništa novo vezano za pitanje obeštećenja potrošača s konvertiranim kreditima, njih 55.000 već je praktički sve vraćeno u 2020. godinu kada je zahtjev za odgovor na prethodna pitanja poslan na Sud EU.

Kako je istaknuto, Sud EU zaključio je kako je nadležan odgovoriti na pitanja samo u dijelu u kojemu se ona odnose na ugovorne odredbe koje su u originalni ugovor naknadno unesene putem aneksa u skladu sa Zakonom o konverziji. Nadalje, zaključio je o pitanju ravnoteže prava i obveza te pitanju restitucije na temelju izuzeća ništetne valutne klauzule i promjenjive kamatne stope moraju odlučiti nacionalni sudovi. Nadalje, kako ističu u udruzi Franak Sud EU je na sofisticirani način proglasio svoju nenadležnost za konkretna pitanja, a da je pritom ipak djelomično odgovorio na jedno od pitanja te je time potpuno prebacio odluku o pitanju pune restitucije potrošača s konverzijama na Vrhovni sud RH.

image
Davor Pongračić/Cropix

- Vjerujem da će Vrhovni sud donijeti odluku u neko skoro vrijeme. Mi očekujemo da će to biti riješeno do ljeta – kazao je Aleksić.

U Udruzi Franak nisu zadovoljni takvim postupanjem Suda EU, ali kako napominju neće odustati od afirmacije prava potrošača na punu restituciju.

-Pravo na restituciju može se dokazati isključivo vještačenjem i matematičkim izračunima – naglasio je Aleksić i to ilustrirao primjerom tužiteljice Ane Herman iz postupka C-567/20.

Na temelju izračuna, kakvi se inače rade na sudovima kod izrade tužbenih zahtjeva, utvrđeno je sljedeće: Ana je podigla kredit u švicarcima koji je u kunama iznosio 1.358.000 kuna. Na dan konverzije, nakon punih 8 godina redovne otplate kredita, Ana je bila dužna preostalu glavnicu u iznosu 1.729.000 kuna odnosno 27% više nego što je dobila. Na temelju Zakona o konverziji njezina je glavnica smanjena na 1.134.000 kuna.

Izuzećem ništetnih odredaba na temelju kolektivne presude njezina bi glavnica bila smanjena na 1.059.000 kuna, a to znači da je glavnica iz konverzije veća za 7% od glavnice na temelju izuzeća ništetnih odredaba. Kada bi se od te pravilne glavnice na temelju kolektivne presude oduzeli još i preplaćeni iznosi s pripadajućim zateznim kamatama (296.000 preplaćenih kuna i 121.000 zateznih kamata) njezina glavnica na dan konverzije iznosila bi 642.000 kuna, a to je za 40% manje od konvertirane glavnice, pojasnio je Aleksić.

Zaključno se može reći da je efekt konverzije financijski lošiji za 40% od efekta koji se postiže punom ravnotežom prava i obveza uz punu restituciju na temelju kolektivne presude. Taj efekt, ističu u udruzi Franak, mora se ostvariti da bi se ostvarila ravnoteža prava i obveza, jer se ta ravnoteža ostvaruje isključivo onda kada se ostvari sljedeće: izuzeće ništetne valute i promjenjive kamatne stope, i utvrđenje glavnice na temelju toga izuzeća; povrat svih koristi koje je banka stekla na temelju ništetnih odredaba, a povrh tih koristi potrošač ima pravo i na zatezne kamate, jer je banka nepošteni stjecatelj.

- U cijeloj ovoj situaciji razotkrivena je besramna i nečasna uloga Vlade RH. Naime, kao i svaka vlada kad se događa postupak na Sudu EU-a imala je obvezu dostaviti očitovanje. Vlada RH na čelu s Andrejom Plenkovićem dala je svoje očitovanje u kojem je ona rekla da su se 2015., 2016. godine prihvatom konverzije potrošači odrekli svojih prava na potraživanje od banaka. Između ostaloga, rekla je i to da je bilo vrlo vjerojatno već tada da će valutna klauzula biti proglašena ništetnom i da su potrošači trebali znati – izjavio je Aleksić.

image

Na fotografiji: Srđan Kalebota, Goran Aleksić, Ana Herman
 

Davor Pongračić/Cropix

Vlada je, ističu u udruzi Franak, svojim očitovanjem Sudu EU zabila nož u leđa 55.000 obitelji s konvertiranim kreditima. Time je htjela, navode, pomoći bankama da se izvuku neokrznute i da zadrže opljačkani novac. Rečeno je da je očitovanje ispred Vlade RH potpisala 18. ožujka 2021. Gordana Vidović Mesarek iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

-Sud EU-a nije odgovorio na ključno pitanje ima li tužiteljica pravo na potpuno obeštećenje – izjavio je odvjetnik Srđan Kalebota koji je zajedno s Patriciom Đurić zastupao tužiteljicu Anu Herman pred Sudom EU-a. Pojasnio je kako se sada taj predmet nastavlja pred Općinskim sudom u Zagrebu, koji će morati sam donijeti odluku ili će u međuvremenu to učiniti Vrhovni sud.

- Isto vrijedi i za ostale potrošače koji su podnijeli tužbe. Zato je važno da Vrhovni sud što prije donese odluku kako ne bismo imali različitu sudsku praksu. Nisu svi sudovi mirovali u međuvremenu, neki su županijski sudovi već zauzeli stav, tako Županijski sud u Zadru smatra da potrošači imaju pravo na obeštećenje nakon konverzije – kazao je Kalebota.

image

Na fotografiji: Srđan Kalebota.
 

Davor Pongračić/Cropix

Tužiteljica Ana Herman očekuje pozitivan ishod na Vrhovnom sudu.

- U ovoj našoj državi rijetko kad se dogodi nešto dobro, ali tu i tamo se dogodi, a to je izbor Radovana Dobronića na mjesto predsjednika Vrhovnog suda. Drago mi je da se predmet vratio "na mjesto zločina" i da će odluka biti donesena u Hrvatskoj, i znam da će odluka biti pozitivna. U toj vjeri živimo – kazala je Herman.

image

Na fotografiji: Ana Herman
 

Davor Pongračić/Cropix

Aktivisti udruge Franak nezadovljni su očitovanjem Vlade RH.

-Izgubili smo godinu i pol na Sudu EU. I ne mogu da se ne zapitam što bi bilo da je Vlada RH bila lobist svojih građana. Sramotno je da netko tako može nastupiti – izjavio je predsjednik Upravnog odbora udruge Franak Elvis Sudar.

-Što više upoznajem ljude koji me vode, sve više me strah. Za ovaku Hrvatsku neka mi oproste ljubitelji životinja nije smio poginuti nijedan pas a kamoli čovjek – kazao je Vlado Iljkić, hrvatski branitelj.

- Nemojte nam više pomagati, to je poruka Vladi – kazala je Jasna Čekada.

image

Na fotografiji: Jasna Čekada
 

Davor Pongračić/Cropix

Poručuju kako kako se očekuje da Vrhovni sud RH vrlo brzo donese konačnu odluku, utemeljenu na hrvatskome pravu i pravu EU, a oba prava su nedvojbeno jasna i ukazuju na to da se pozivanje na ništetnost nikada ne gasi, i da se ništetnost ne može konvalidirati nikakvim naknadnim promjenama ugovora odnosno ugovornih odredaba te da u slučaju ništetnosti i stjecanja bez osnove stjecatelj mora vratiti sve koristi koje je tim stekao, a budući da su banke nepošteni stjecatelji, one moraju platiti i pripadajuće zatezne kamate od dana stjecanja.

Konverzijama, naglašavaju, nije postignut efekt ravnoteže i povrata u stanje bez ništetnih odredaba, nije izvršena restitucija i konverzijom su potrošači dobili za oko 40% manje nego što bi dobili pojedinačnim presudama na temelju kolektivne presude. Također je naglašeno da su sudovi dosad pokazali visoki stupanj razumijevanja prava, visoki stupanj pravičnosti, i jedina mana u radu sudova jest njihova sporost, jer da su bili brži i efikasniji nikada ne bi bilo niti same konverzije, jer bi ništetnost valutne klauzule CHF bila riješena još 2015. godine. Svakako se očekuje da Vrhovni sud RH brzo i neodogodivo riješi to pitanje, kao i pitanje ništetnosti cijelih ugovora s valutnom klauzulom CHF.

Udruga Franak o očitovanju Vlade

U Udruzi Franak izdvojili su nekoliko tvrdnji iz očitovanja Vlade Rh, koje su, kako ističu, ništa drugo nego notorne laži:

1. U točki 14. očitovanja Vlada RH tvrdi da je postojala visoka vjerojatnost da će veliki broj korisnika kredita pokrenuti individualne postupke u kojima će zahtijevati utvrđenje ništetnim odredaba ugovora o valutnoj klauzuli, mada se zna da tada uopće nije postojala realna mogućnost da bi itko osim rijetkih nadobudnih izuzetaka tražio utvrđenje ništetnosti valutne klauzule CHF, jer je pravomoćno i revizijski u travnju 2015. na Vrhovnom sudu već bilo utvrđeno da valutna klauzula CHF NIJE ništetna.

2. U točki 15. Vlada RH kaže da odredba o valutnoj klauzuli u tom trenutku još nije bila u postupku kolektivne zaštite utvrđena nepoštenom i ništetnom, ali su kriteriji za provođenje testa nepoštenosti utvrđeni u praksi Suda, a koje su hrvatski sudovi primijenili prilikom ocjene odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi, ukazivali su na visoku vjerojatnost da će i odredba o valutnoj klauzuli biti utvrđena ništetnom. Dakle, nakon što je revizijski na Vrhovnom sudu RH već utvrđeno da VK CHF nije ništetna, Vlada RH tvrdi kako se već tada znalo da će Ustavni sud sve to vratiti na ponovni postupak, i da će u ponovljenom postupku biti utvrđena ništetnost valutne klauzule CHF, i insinuira time kako su potrošači eto znali da će valuta biti ništetna, pa su unatoč tomu ugovorili konverziju. Notorna je činjenica da to tada nitko nije znao, i da je tek tri godine nakon konverzije Vrhovni sud potvrdio ništetnost valutne klauzule CHF.

3. Zaključno, Vlada RH ustvrđuje da je potrošač slobodnim i informiranim prihvaćenjem ponude za sklapanje sporazuma o konverziji, izrazio volju da ništetne odredbe o valutnoj klauzuli i o promjenjivoj kamatnoj stopi zamijeni novim odredbama i to s retroaktivnim učinkom, čime se odrekao od pozivanja na ništetnost odredbi uklonjenih iz ugovora. U tome zaključku Vlada RH bezočno laže da su se potrošači odrekli svojih prava od pozivanja na ništetnost uklonjenih odredaba, mada je i zakonom bilo izričito zabranjeno da se potrošačima ikakvo odricanje nameće aneksom.

Odgovor Vlade RH

Zatražili smo i odgovor Vlade RH o očitovanju Sudu EU. Pitali smo kada su se očitovali i što su naveli. Odgovor nam je stigao iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Evo što su naveli:

"U postupke pred Sudom Europske unije povodom zahtjeva za prethodnu odluku kojima se traži tumačenje prava EU mogu se uključiti sve države članice EU.

Prema ustaljenoj praksi, Vlada Republike Hrvatske uključuje se u postupke pred Sudom Europske unije u kojima takvo tumačenje traže hrvatski sudovi, pa tako i u ovom slučaju u kojem je tumačenje Direktive 93/13/EEZ o nepoštenim odredbama u potrošačkim ugovorima zatražio Općinski sud u Zagrebu.

Vlada Republike Hrvatske je u svojem očitovanju Sudu EU od 19. ožujka 2021. godine u ovom predmetu prvenstveno iznijela sve argumente vezano uz Zakon o potrošačkom kreditiranju iz 2015. posebno s aspekta njegove usklađenosti s pravom EU.

Presudom je Sud utvrdio kako ugovori o konverziji ne spadaju pod direktivu o zaštiti potrošača i to zato što su oni sklapani prema odredbama nacionalnog zakona odnosno Zakona o potrošačkom kreditiranju iz 2015. Uz to, Sud u svojoj odluci navodi da je cilj hrvatskog zakonodavca bio uspostaviti ravnotežu između prava i obveza stranaka na koje se odnosi Zakon o potrošačkom kreditiranju iz 2015.

Također, iz presude se može zaključiti, a s obzirom da direktiva EU nije primjenjiva, da donošenjem Zakona o potrošačkom kreditiranju 2015.g. i konvertiranjem kredita iz švicarskih franaka u euro koje su banke i korisnici proveli, nije moglo doći do povrede prava Europske unije, a to je stav koji je zastupala Vlada."

Priopćenje Vrhovnog suda RH

Oglasio se i Vrhovni sud Republike Hrvatske u povodu učestalih medijskih zahtjeva radi komentiranja odluke Suda EU-a.

"Prvenstveno, Vrhovni sud Republike Hrvatske niti njegov Predsjednik ne komentiraju odluke drugih sudova, međutim, primjećujemo da se ovoj odluci Suda EU, za koju se postavljaju pitanja, u medijskom prostoru, pridaje značenje koje ta odluka nema. Naime, postoji podjela nadležnosti između nacionalnih sudova i sudova EU pa sudovi EU-a nemaju nadležnost, odnosno ne sude u predmetima u kojima se radi o primjeni nacionalnog zakona", stoji u priopćenju koje potpisuje glasnogovornik VSRH sudac Željko Pajalić.

"Tako je Sud EU u ovoj odluci presudio da za ovaj slučaj nije nadležan jer se radi o primjeni hrvatskog nacionalnog zakonodavstva, odnosno, konkretno, Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju iz 2015. godine ("Narodne novine", broj 102/15) i ugovora o konverziji sklopljenih na temelju tog nacionalnog zakona. Naime, članak 1. stavak 2. Direktive 93/13 o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima isključuje iz njezina materijalnog područja primjene ugovorne odredbe koje su odraz zakonskih odredaba nacionalnog prava.

Dakle, u biti se Sud EU-a proglasio stvarno nenadležnim za rješavanje sporova proizašlih iz primjene nacionalnog zakona, stoga se taj sud uopće ne dotiče merituma spora, već je to zadaća sudova u Republici Hrvatskoj.

Vrhovni sud Republike Hrvatske je svjestan situacije, te u okviru svoje nadležnosti radi na ovoj vrsti predmeta", priopćeno je.

04. studeni 2024 17:11