Svaki treći učitelj ili nastavnik u proteklih godinu dana susreo se s nasilnim, tjelesnim ili verbalnim, ponašanjem roditelja. Pokazalo je to istraživanje tima znanstvenika s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s izdavačem udžbenika Profil Klettom te sindikatima. Kažu, podaci su alarmantni.
- Posljednjih godina, nerijetko smo svjedoci da u našim školama sve veći problem predstavljaju, ne toliko sami učenici, koliko njihovi roditelji. Vođeni neobjektivnim i nerealnim očekivanjima od svoje djece, a da bi došli do određenog cilja, često posežu za raznoraznim konfliktnim situacijama narušavajući na taj način ne samo autonomiju već i dostojanstvo samih učitelja. Te konfliktne situacije kreću se od verbalnog nasilja koje se manifestira kroz različite prijetnje, pogrdne psovke, prisluškivanja, snimanja, zatim prijetnje odvjetnicima, uznemiravanja mobitelom i e-mailom u bilo koje doba dana, zadiranja u stručnost te uplitanja u sam rad učitelja, a nerijetko i sačekušama pred školom, pa sve do samih fizičkih nasrtaja. Time postaju, ne samo loš model ponašanja svojoj, već i ostaloj djeci koja nerijetko svjedoče njihovim neodgovornim postupcima – kaže Antun Vidak, međužupanijski povjerenik Sindikata Preporod.
Previše slobode
U online anketi provedenoj u sklopu društvene inicijative ‘Puls škole’, sudjelovalo je 2.811 učitelja i nastavnika osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj. Čak 93 posto učitelja susrelo se s neprimjerenim odnosom roditelja prema učiteljima ili školskim obvezama djece.
Većina ih se našla u situaciji da se od učitelja očekuje stalna dostupnost, više od polovice ispitanika susretalo se s roditeljima koji ispunjavaju školske obveze umjesto djece, imaju nerealna očekivanja od svog djeteta, ali i od učitelja, ne pokazuju interes za obrazovanje svoje djece ili ih pretjerano pritišću zbog ocjena. Ovo je, navode inicijatori, prvo veliko istraživanje o odnosu učitelja i roditelja, i to iz učiteljske perspektive. Analiza nije provedena na lokalnoj razini, ali sindikalni povjerenik i nastavnik iz Dubrovnika uvjeren je da podaci za ovo područje ne odskaču od nacionalne razine.
- Istina, dali smo djeci previše slobode i za to debelo plaćamo cijenu, međutim, nerijetko i roditelji misle da im je sve dopušteno. Nažalost, po tom pitanju naša županija nije izuzetak. Učestalost takvog neodgovornog ponašanja posebno je izražena pri kraju nastavne godine, u vrijeme zaključivanja ocjena.
Stoga smatramo da bi preventivno, osim sankcioniranja takvog ponašanja prekršajno, a za fizičke napade i kazneno, zaista trebalo poraditi na široj edukaciji kako učenika i njihovih roditelja, tako i nas učitelja. To je potrebno kako bi se jasno utvrdile norme i pravila ponašanja u odnosu roditelja i učitelja, kao i definirala podrška sustava u takvim kriznim situacijama, te kako bi se svi lakše nosili s izazovima s kojim se svakodnevno susrećemo. Bolna je činjenica da takvi pritisci na učitelje rijetko dobiju potporu kolega, ravnatelja i savjetnika upravo radi nedostatka pravne regulative kojom bi se uklonile mogućnosti neprimjerenog ponašanja, kojem svakako nije mjesto u školi – poručuje Vidak.
Europski i nacionalni zakoni jasno definiraju poslodavčevu, odnosno ravnateljevu obvezu zaštite zaposlenika od neprimjerenog ponašanja i uznemiravanja na radnom mjestu kada ono dolazi od strane kolega. Međutim, upozorava Vidak, kada to neprimjereno ponašanje dolazi od strane roditelja, onda to nije slučaj.
Zašto ne prijavljuju policiji?
Policijska postaja Dubrovnik, u proteklih godinu dana nije zaprimila nijednu prijavu nekoga od djelatnika škole koja bi se odnosila na neprimjereno ponašanje roditelja učenika prema njima.
- Očito su rijetki incidenti koji doista uključuju grublje fizičke nasrtaje, koji bi bili uobičajeni oblik naselja koji se prijavljuje policiji, odnosno vjerujem da dominiraju verbalni napadi, povrede osobnog prostora, “unošenje u lice”, i sl. Istraživanjem nismo ulazili u detalje tipova naselja i njegovog intenziteta, ali je činjenica da je gotovo 30 posto učitelja i nastavnika navelo da su u posljednjih 12 mjeseci imali iskustvo koje oni interpretiraju kao oblik nasilja – komentira voditelj istraživanja prof. dr. sc. Dragan Bagić.
S promjenama generacija roditelja i učitelja, došlo je do slabljenja tradicionalnih norma koje su regulirane taj odnos, kaže ovaj sociolog s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
- Prema tradicionalnim normama, učitelj je imao apsolutni autoritet kada je u pitanju odgoj i obrazovanje djece i mladih. U međuvremenu, taj autoritet je nestao te danas i sami roditelji traže veću ulogu u procesu obrazovanja svoje djece. Tradicionalne norme koje su regulirale taj odnos su nestale ili gotovo nestale, a nisu izgrađena nova pravila koja bi regulirala taj odnos prema kojima bi roditelji trebali biti partneri u obrazovnom procesu, ali s jasno definiranom ulogom i jasnim razgraničenjem autoriteta – kaže prof. Bagić i najavljuje kako se u nastavku projekta Puls škole planira raditi na razvoju tih pravila i norma ponašanja kroz edukativne materijale i radionice, kako za učitelje i nastavnike, tako i za roditelje.