Hoće li iduće školske godine svi učenici, izuzev maturanata, u nastavi provesti nikad više dana u odnosu na prethodne generacije u posljednjih najmanje desetak godina?
To se pitanje je koje se nametnulo nakon što je okončana javna rasprava o prijedlogu školskog kalendara za iduću 2023./2024. školsku godinu, a Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO) prije koji dan objavilo izvješće o provedenom e-savjetovanju o tome dokumentu.
Ministarstvo je, naime, predložilo da nova 2023./2024. školska godina počne na jesen 4. rujna u ponedjeljak, a završi za sve učenike, osim maturanata, tek 21. lipnja 2024. godine (petak). Međutim, kako su izračunali prosvjetari koji su se uključili u javnu raspravu, takvim rasporedom predviđeno je znatno više nastavnih dana nego što to predviđa zakonski minimum (175).
Zakinuti maturanti
S druge strane, maturanti koji, prema Zakonu u odgoju i obrazovanju, trebaju imati najmanje 160 nastavnih dana, iduću bi školsku godinu mogli ostati zakinuti za jedan dan nastave. Naime, MZO je isplanirao da njima nastava iduće školske godine završi izuzetno rano i to već 17. svibnja (primjerice, ovogodišnjim maturantima završava 26. svibnja) pa ispada da će u nastavi provesti jedan dan manje od zakonskog minimuma – ili ukupno 159 dana?!
- Zbrajanjem broja nastavnih dana planiranih ovim kalendarom ispada da će učenici završnih razreda srednjih škola imati 159 nastavnih dana, a učenici ‘nezavršnih‘ razreda čak 184. Dakle, završni razredi jedan dan manje nego što je propisano zakonom, a svi ostali čak devet dana više od propisanog minimuma (175) – nelogičnost je na koju Ministarstvo upozorava jedna učiteljica, a zamijetio je i veći broj ostalih sudionika javne rasprave.
Devet nastavnih dana više od zakonskog minimuma i ponovno dugi ostanak u učionicama u vrijeme kada ‘zvizdan‘ već dobrano prži diljem Lijepe naše, osobito na obali – scenarij je za iduću školsku godinu koji bi prosvjetari rado izbjegli.
Naime, u posljednje tri godine - ne računajući turbulentne 2019. i 2020. godinu koje su obilježili veliki štrajk u prosvjeti, antikorona mjere, lockdown i nadoknade izgubljenih sati na kraju školske godine – datum završetka nastavne godine sve je kasniji, odnosno ‘dogurao‘ je do 21. lipnja, dan prije praznika Dana antifašističke borbe. Tako je u posljednje dvije godine, a planirano je i za iduću školsku godinu.
U godini prije štrajka i korone, to jest 2018./2019. školske godine, na primjer, nastava je završila 14. lipnja 2019., a sredina šestog mjeseca obično je i ranije bila vrijeme kada bi školsko zvono označilo kraj nastave za tu godinu.
Čak i kada bi prvi ponedjeljak u rujnu, kada u nas počinje nova školska godina, ‘padao‘ ranije, opet bi nastavna godina završavala sredinom lipnja iduće godine – uzmimo za primjer 2017./2018. školsku godinu koja je (kao što bi trebala biti i iduća) počela 4. rujna 2017. a završila je 15. lipnja 2018. godine.
Sve kasniji završetak
Prosvjetari se pitaju u čemu je ‘kvaka‘ ako je i tada i sada zakon predviđao najmanje 175 nastavnih dana za sve učenike, osim maturanata, a ipak se posljednjih godina datum završetka škole pomiče sve kasnije.
Stoga velik broj učitelja predlaže da se iduće godine, umjesto planiranog 21. lipnja, nastavna godina okonča tjedan dana ranije i to 14. lipnja 2024. godine. Također, neki predlažu skraćivanje proljetnih/uskrsnih praznika sa sadašnjih desetak dana (ukupno) od Velikog četvrtka do tjedan dana iza Uskrsa, na svega pet dana zaključno s uskrsnim ponedjeljkom.
- Smatram da posljednji dan nastave ne bi trebao biti 21. 6. 2024. već 14. 6. 2024. godine i to iz nekoliko razloga. U to doba godine temperature se nerijetko penju i do 30°C, a većina učionica nije opremljena klima uređajima stoga je odgojno-obrazovni rad vidno otežan.
U takvim uvjetima su učenici mislima već na plaži i gotovo im je nemoguće zadržati koncentraciju na nastavnim sadržajima. Tomu ne pomaže ni činjenica da svake godine Učiteljsko vijeće odobri nekoliko zahtjeva za odsustvo (izostanak) učenika zbog odlaska na ljetovanje.
Godinama se taj posljednji tjedan pretvara u ‘‘čuvanje djece‘‘ jer je većina učitelja sve pisane i usmene provjere odradila do početka lipnja, svi nastavni sadržaji su već obrađeni pa se kroz lipanj radi samo na uvježbavanju i ponavljanju usvojenih nastavnih sadržaja te u svakom razredu nedostaje po nekoliko učenika koji su već preplanuli na plaži – iskustvo je koje je opisala jedna učiteljica.
Odluka početkom svibnja
Iako u očitovanju Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO) na primjedbe učitelja iznesene u e-savjetovanju stoji kako su neki od tih prijedloga "prihvaćeni", iz Ministarstva u srijedu ipak nisu eksplicitno odgovorili na naš upit znači li to da će udovoljiti zahtjevima iz zbornica te završetak iduće školske godine ipak pomaknuti na 14. lipnja, a nema ni potvrde da će od iduće školske godine biti kraći proljetni praznici.
- Kao i prošle godine, Odluka o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola u školskoj godini 2023./2024. bit će objavljena početkom svibnja i u njoj će biti definirani svi datumi koje spominjete u upitu – samo su kratko odgovorili iz MZO-a. Pa tako i dalje ostaje neizvjesno čeka li nas od jeseni jedna od najduljih nastavnih godina.