StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetMijenja li išta?

U hrvatskim su se bolnicama za vrijeme rata liječili Bošnjaci, može li se to dovesti u vezu s Prlićem i ostalima iz ‘hercegbosanske šestorke? Evo što je zaključio Faktograf

Piše dv
28. studenog 2022. - 20:27

Na portalu Hrvatsko nebo objavljen je članak naslovljen “Dokumenti/’UZP’ Hrvata: Zbrinjavanje i liječenje ranjenih vojnika tzv. Armije BiH i civila (pretežito Bošnjaka Muslimana) u bolnicama u Republici Hrvatskoj od 1992-1995”, piše Faktograf.hr, a prenosi Slobodna Dalmacija.

U tom se članku navodi da su se pripadnici Armije BiH i bošnjački civili tijekom rata liječili u hrvatskim bolnicama, što se izvan konteksta povezuje s činjenicom da je Haški sud proglasio dio vrha hrvatskih vlasti iz 90-ih godina 20. stoljeća sudionicima u udruženom zločinačkom pothvatu s ciljem teritorijalnog komadanja Bosne i Hercegovine.

Pročitajte u dokumentima kako je Republika Hrvatska u ‘udruženom zločinačkom pothvatu dijeljenja BiH’ zbrinjavala i liječila ranjene vojnike tzv. Armije BiH i civile pretežito Bošnjake, slala lijekove i medicinske potrepštine, i na to trošila ogromna sredstva i resurse… Danas su za većinu Bošnjaka /muslimana Hrvati ustaše i sudionici ‘udruženog zločinačkog pothvata’, po sramotnoj presudi licemjerne MZ i EU, pa im treba oduzeti i prava na hrvatski jezik, prava na obrazovanje na hrvatskom jeziku, pravo na javni tv servis na hrvatskom jeziku, prava da biraju svoje političke predstavnike i nekažnjeno ih se može ubijati u terorističkim aktima…”, stoji u tekstu objavljenom na portalu Hrvatsko nebo (arhivirano ovdje).

Status za članak na Facebook profilu Hrvatsko nebo objavljen 22. studenog prikupio je 91 dijeljenje, 37 komentara i još 184 reakcije.

Haški sud: “Postojao je udruženi zločinački pothvat”

No, niti u statusu kao niti u članku ne navode se detalji presude Haškog suda u slučaju Prlić i drugi, odnosno presude političkom i vojnom vrhu BiH Hrvata, tzv. “hercegbosanskoj šestorci”, kojom je ustanovljeno i da je dio hrvatskog političkog i vojnog vrha iz 1990-ih sudjelovao u udruženom zločinačkom pothvatu.

sažetku nepravomoćne presude Haškog suda iz svibnja 2013. godine navodi se da je “Vijeće većinom glasova odlučilo da je postojao udruženi zločinački poduhvat koji je za krajnji cilj imao uspostavljanje hrvatskog entiteta, djelimično u granicama Hrvatske banovine iz 1939., kako bi se omogućilo ponovno ujedinjenje hrvatskog naroda. Ovaj hrvatski entitet u BiH trebalo je ili da se pripoji Hrvatskoj nakon eventualnog raspada BiH, ili da postane nezavisna država unutar BiH, tijesno povezana sa Hrvatskom”.

Dio udruženog zločinačkog pothvata bili su i Tuđman, Šušak, Bobetko…

“U osmišljavanju i ostvarivanju zajedničkog zločinačkog cilja, jedna grupa hrvatskih javnih ličnosti, među kojima se ističu Franjo Tuđman, Gojko Šušak, Janko Bobetko, Mate Boban, Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pušić, postigla je međusobni dogovor. Iz svih činjeničnih i pravnih zaključaka koje je Vijeće izvelo, proizilazi da su se organi, strukture i ljudstvo HVO-a koristili radi ostvarivanja različitih aspekata zajedničkog zločinačkog cilja”, stajalo je u nepravomoćnoj presudi Haškog suda iz 2013. godine.

Prema toj nepravomoćnoj presudi Jadranko Prlić osuđen je na 25 godina zatvora, Bruno Stojić, Slobodan Praljak i Milivoj Petković na 20 godina, Valentin Ćorić na 16 godina, a Berislav Pušić na 10 godina zatvora. Tu nepravomoćnu presudu, s istim visinama kazni, potvrdilo je i Žalbeno vijeće Haškog suda 2017. godine.

Žalbeno vijeće potvrdilo postojanje udruženog zločinačkog pothvata

U žalbenom postupku optuženici su pokušavali osporiti tvrdnje o krajnjem cilju udruženog zločinačkog pothvata i činjenica na kojima se presuda u tom dijelu temeljila, no Žalbeno vijeće njihove argumente nije prihvatilo.

“Što se tiče toga kako je Pretresno vijeće opisalo krajnji cilj UZP-a, Prlić, Stojić, Praljak i Pušić osporavaju konstataciju Pretresnog vijeća da su Franjo Tuđman i drugi rukovodioci dijelili taj krajnji cilj, a to je bilo stvaranje hrvatskog entiteta kojim bi se obnovile ranije granice i koji bi omogućio ponovno ujedinjenje hrvatskog naroda. Žalbeno vijeće konstatuje da oni nisu pokazali da je Pretresno vijeće pogrešno protumačilo relevantne dokaze, da je zanemarilo bilo koje dokaze ili na drugi način pogriješilo prilikom donošenja svog zaključka. Zajedno s Petkovićem, oni takođe navode razne greške u utvrđivanju činjenica, na kojima se temelji zaključak Pretresnog vijeća u vezi s krajnjim ciljem UZP-a. Njihovi argumenti nemaju meritum te se odbacuju”, stoji u sažetku presude Žalbenog vijeća.

“Sva šestorica žalilaca na strani odbrane osporavaju zaključak Pretresnog vijeća da je zajednički zločinački cilj koji su dijelili članovi UZP-a bio ‘cilj dominacije Hrvata u Hrvatskoj Republici Herceg-Bosni putem etničkog čišćenja muslimanskog stanovništva’. Konkretno, oni navode greške u pogledu te definicije zajedničkog zločinačkog cilja, pristupa Pretresnog vijeća njegovom obimu i njegovom kasnijem proširenju te konstatacijama u vezi s fazama njegovog provođenja. Usprkos obimu njihovih žalbi, nijedan od žalilaca na strani obrane nije pokazao da je Pretresno vijeće napravilo bilo kakvu činjeničnu ili pravnu grešku pri razmatranju tih pitanja”, dodaje se u sažetku presude Žalbenog vijeća.

Osuđeni zbog ubojstava, mučenja, teroriziranja civila…

Faktograf je, nakon izricanja pravomoćne presude 2017. godine, pisao da je presudom “šestorka” osuđena za najgnjusnije moguće zločine. Proglašeni su odgovornima za, među ostalim, ubojstva, mučenja, silovanja i teroriziranja civila, etničko čišćenje, pljačku i palež te da je za ta djela Žalbeno vijeće potvrdilo kumulativnih 111 godina zatvora iz prvostupanjske presude.

O odnosima Hrvatske i BiH tijekom ratnih devedesetih Faktograf je pisao u rujnu ove godine. Točno je da je Hrvatska vojska imala veliku ulogu u oslobađanju BiH 1995. godine. Međutim, neosporno je da se prije potpisivanja Washingtonskih sporazuma u ožujku 1994. godine u BiH vodio rat Hrvata i Bošnjaka. Transkripti razgovora vođenih u uredu Franje Tuđmana jasno pokazuju da je željeni ishod tog rata za tadašnjeg hrvatskog predsjednika bila podjela Bosne.

Zaključno, u tekstu portala Hrvatsko nebo, kao i u statusu na Facebooku, izvan konteksta i objašnjenja presude se povezuje činjenica da su se u hrvatskim bolnicama tijekom rata liječili i Bošnjaci s činjenicom da je hrvatski ratni politički i vojni vrh pravomoćnom presudom osuđen za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu u BiH. Činjenicom da su u Hrvatskoj tijekom rata liječeni Bošnjaci ni na koji način ne “potkopava” pravomoćnu presudu Haškog suda.

27. studeni 2024 04:06