U fokusu 34. foruma poslovanja nekretninama, koji je u Zagrebu okupio više od 700 članica Hrvatske gospodarske komore (HGK), bile su konkretne teme koje mogu unaprijediti svakodnevno poslovanje u novim uvjetima na tržištu i rezultirati boljom produktivnošću, piše Slobodna Dalmacija.
Očekivano najviše pozornosti izazvala je analiza stanja na hrvatskom tržištu nekretnina. Na svojoj web-stranici HGK ističe da je na Forumu zaključeno kako dosadašnji trend rasta nije održiv jer su tražene cijene nekretnina generalno postale previsoke, a već sada se osjeća usporavanje, odnosno pad potražnje, kao i sve veća razlika između traženih i realiziranih cijena.
Predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama Dubravko Ranilović u svom je izlaganju precizirao da je po nekim procjenama ta razlika u prosjeku već blizu 15 posto, dok je na početku godine bila samo deset posto.
Direktor agencije “Dogma nekretnine” Branko Papeš, također sudionik Foruma, suglasan je da do usporenja dolazi, možda ne toliko na Jadranu, ali svakako u ostalim dijelovima Hrvatske.
Profit od Schengena
- Sukladno tome, nadam se da će se tržište i cijene, koji su posljednje dvije godine bili kaotični, tržište čak u eksploziji, stabilizirati - kaže Papeš, dodajući da se zbog svega izgubila realnost koju očekuje sljedeće godine.
Prema riječima našeg sugovornika, puno je faktora koji mogu donijeti pad cijena nekretnina, ali ne manjka ni onih koji stvaraju suprotan učinak. S jedne strane tu je ulazak Hrvatske u eurozonu i Schengen, s tim da su sve pogranične regije već profitirale od Schengena na način da je došlo do rasta potražnje, a onda posljedično i cijena. To je primjer indikatora za njihov rast.
- Pod dva, jedini dobitnici od inflacije ovoga su trenutka vlasnici nekretnina jer je inflacija uz potražnju povećala njihovu vrijednost od 15 do 30 posto. Upravo zbog inflacije, nekretnine su još uvijek najbolji i najsigurniji način ulaganja jer će se njihova vrijednost time održati, a ako su namijenjene davanju u najam, donijet će i zaradu - kaže Papeš.
Pojašnjava i razloge za potencijalni pad.
- Realno se pretpostavljalo da će to biti rat u Ukrajini, ali su prvi efekti izostali pa se pokazalo da su kretanja nepredvidiva. Tu je potom usporavanje gospodarskih aktivnosti eurozone, s naglaskom na Njemačku za koju smo ekonomski jako vezani, te s time povezani rast kamata na kredite, što bi dovelo do usporenja tržišta i eventualnog smanjenja cijena. Tržište je, međutim, i dalje aktivno.
Rekli smo da kupce u ovom trenutku preko 30 posto čine stranci, u unutrašnjosti ih je puno manje, ali zato na Jadranu čine 50 posto, a u pojedinim mjestima 90 posto kupaca. Strance bih, međutim, stavio pod navodne znakove jer je to dobrim dijelom dijaspora, naši ljudi koji su 20-30 godina radili vani, skupili kapital, išli u mirovinu i biraju novu sredinu u kojoj će živjeti, a to je najčešće Jadran - kaže Papeš.
Cijene ne padaju
Investitor Kristijan Gelo ističe pak da je u Splitu potražnja za stanovima u novogradnji i dalje znatno viša od ponude, pa sukladno tome cijene ne padaju.
- U dvije zgrade koje sada gradim u Splitu, prodano je svih 112 stanova, da imam još jednu zgradu sa 60 stanova, sve bih prodao. Ako netko odustane iz bilo kojeg razloga od kupnje, u nekoliko dana taj stan bude prodan. Split 20 godina ima neuredan urbanizam i to utječe na nerealno stanje tržišta.
Radi se o osnovnoj ekonomiji: veća potražnja – viša cijena. Što se tiče razlike tražene i realizirane cijene, vjerujem da jest 15 posto, uvijek je, međutim, pitanje kolika je tražena, jer nije isto kad je 15 posto razlika od traženih 6000 eura po kvadratu ili 2000 eura po kvadratu. Za splitske uvjete uglavnom dobijete ogromnu cijenu - konstatira Gelo.
Kad se govori o cijenama, u ovoj godini se, podsjeća Jasminka Biliškov, dopredsjednica Udruženja na nacionalnoj razini te nedavno ponovno izabrana predsjednica Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK - Županijskoj komori Split, u prosjeku u Zagrebu kreću oko 2500 eura po kvadratu.
- U Zagrebu je u centru riječ o cijeni kvadrata i do 5000 eura – kaže Biliškov, ali je na rubovima grada znatno niža.
U Splitu se također može govoriti o prosjeku od 2500 eura, dok se u novogradnji može navesti primjer od 3300 eura po kvadratu. I po toj cijeni zainteresiranost kupaca je velika.
Od ostalih tema razmatranih na Forumu izdvojili smo raspravu o kodeksu etike u poslovanju posrednika u prometu nekretnina, u kojoj je naglašena, među ostalim, edukacija posrednika i jačanje kvalitete posredničkih usluga, te što kvalitetniji odnos s korisnicima.
Samozvani agenti
- Tijekom proteklih godina u našem poslu ostali su ljudi koji su korektno radili, nisu se bahatili, nego su zadržali korektnost i prema klijentima i prema zaposlenicima. Mi u Biliškov nekretninama ni u najvećoj krizi nismo nikoga otpustili - naglašava Biliškov te dodaje:
- U poslu se uvijek stavljam u ulogu kupca kad posredujem u kupovini, ili prodavača kad se radi o prodaji. To mi se čini najbolji način prepoznavanja potreba i želja klijenta kako bismo mu pomogli da ih ostvari.
U već spominjanom kaosu na hrvatskom tržištu proteklih nekoliko godina na svoje su došli i samozvani agenti koji su radom na crno nastojali izvući korist, često na štetu klijenata. Stoga je i ovom prilikom potrebno podsjetiti na registar agencija pri HGK u koji je upisano 1200 agencija/agenata. U 2008. godini, kad je usvojen Pravilnik o registru, bilo ih je samo 29, da bi do kraja 2009. ta brojka višestruko porasla na čak 550 upisanih.
