Školarci iz Dubrovačko-neretvanske županije, uključujući one od prvog razreda osnovne škole do maturanata, rasturili su prošlu školsku godinu. Najviše je odlikaša, gotovo svaki peti učenik ima prosjek 5,0, a prosječna ocjena ukupno 13.996 učenika u 2020./2021. školskoj godini je 4,37. Bolji su samo školarci iz Zagreba i Zagrebačke županije. S izuzetkom Ličko-senjske županije, imamo najmanje ponavljača - 38. Je li to uspjeh učenikâ ili učiteljâ? Radi li se uopće o uspjehu?
Menje neopravdanih
Prosjek ocjena značajno dižu osnovnoškolci. Čak 61,25 posto učenika osnovnih škola prošlo je s odličnim, gotovo četvrtina ukupnog broja đaka s općim uspjehom 5,0! U samo sedam godina, broj osnovnoškolaca koji su nastavnu godinu završili sa svim peticama porastao je za čak 32 posto, a opći uspjeh svih učenika ove županije za 6,55 posto. Osim što imamo poplavu odlikaša, nove generacije daleko manje obružavaju, najmanje u državi, broj neopravdanih sati pao je za gotovo 70 posto od 2013. godine. Svemu tome pridonijela je korona.
- Odlikaša, istina, ima. Ne bih rekla da su te ocjene nerealne, možda je pretjerano 60 posto, ali velika su i očekivanja i ambicije učenika i roditelja. Neću govoriti o školama u manjim sredinama, o tome da imaju više odličnih učenika, ali se zna, od škole do škole, gdje su učenici 'jači' i u kojim predmetima, a gdje su lošiji. Neke petice vas pomaknu – komentira Silvana Bjelovučić, ravnateljica Osnovne škole Marina Getaldića u Dubrovniku i potpredsjednica Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola. Bjelovučić napominje kako su protekle dvije nastavne godine bile neuobičajene, izazovne za učenike i učitelje, od štrajka do prilagodbe pandemijskim radnim uvjetima. Na pitanje je li ova izvanredna situacija ublažila kriterije prilikom ocjenjivanja, sugovornica kaže: „Kriteriji su sigurno blaži. Uvažavale su se sve okolnosti, ali možda bismo mogli govoriti o pet posto unutar tih 60 posto odlikaša u kontekstu blažih kriterija. Djeca su jako motivirana“.
Nije dovoljno biti odlikaš
Najviše odlikaša u gradovima i općinama Dubrovačko-neretvanske županije s više od 100 učenika je u Orebiću (66,01 posto) i Župi dubrovačkoj (64,01 posto).
Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja najavljuju izmjenu Pravilnika o kriterijima upisa u srednje škole, a spominje se i uvođenje prijamnih ispita. Tek rijetke škole u Hrvatskoj, poput zagrebačkog MIOC-a, već imaju prijamne ispite jer na upisima u prvi razred imaju više kandidata s prosjekom 5,0 od upisne kvote. U ostalim školama poput dubrovačkih, upisuje se temeljem općeg uspjeha od petog do osmog razreda i zaključnih ocjena iz Hrvatskog jezika, Matematike, prvog stranog jezika te triju nastavnih predmeta važnih za nastavak obrazovanja u pojedinim programima. Dva predmeta propisala je država, a jedan samostalno određuje škola. Na taj se način može prikupiti najviše 80 bodova.
- Nisam upoznata s namjerom uvođenja prijamnih ispita, dosad se načelno govorilo o završnom ispitu, kao maloj maturi na kraju osnovnoškolskog obrazovanja. Tada bismo vidjeli realnu sliku. Postupak uvođenja kurikularne reforme u sve razrede, od prvog do osmog, završen je ove godine, pa se sad može očekivati i odlučivanje o maloj maturi – kaže Silvana Bjelovučić.
U moru statističkih podataka školskog e-Rudnika Ministarstva znanosti i obrazovanja je i jedan osobito zanimljiv. Čak 95,65 posto maturanata Biskupijske klasične gimnazije Ruđera Boškovića prošlu je školsku godinu završilo s odličnim uspjehom. Među nastavnicima se može čuti kako njihov uspjeh ne treba brkati s općom inflacijom odlikaša. Ministarstvo u aplikaciji e-Rudnik još nije objavilo statističke podatke za državnu maturu, ali prema ranijim informacijama iz ove škole, rezultati dubrovačkih klasičara su iznad državnog prosjeka.