Još samo do četvrtka (29. lipnja 2023.) osiguranici HZZO-a koji su osigurani od strane državnog zdravstvenog osiguravatelja, a nisu zaposleni, mogu se javiti HZZO-u. U protivnom gube zdravstveno osiguranje! Bitno je napomenuti da moraju doći osobno.
Detaljnije se možete informirati u najbližoj ustrojstvenoj jedinici HZZO-a ili na besplatni telefon obveznog zdravstvenog osiguranja 0800 7979.
Evo i detalja:
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), temeljem izmjena Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, krenuo je u "čišćenje" broja osiguranika koji su zdravstveno osigurani na temelju nezaposlenosti.
S prvim danom travnja na snagu je stupila zakonska odredba po kojoj "svi osiguranici koji su promijenili status u obveznom zdravstvenom osiguranju temeljem kojeg su osigurani tu činjenicu trebaju dojaviti HZZO-u kako bi zadržali svoj status osiguranika".
Gotovo 400 tisuća osoba osigurano je pod šifrom F, odnosno kao nezaposlene osobe te trošak njihova osiguranja pokriva država. Pritom je u registriranoj nezaposlenosti, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) s kraja ožujka, evidentirano 111 980 osoba. Za sve nezaposlene osobe koje se vode u evidenciji, HZZ je već s prvim danom travnja dostavio podatke HZZO-u. To će i ubuduće raditi, jer je zakonskim izmjenama propisana obaveza razmjene informacija između HZZ-a i HZZO-a, upozorava i Faktograf.
"Sve osobe koje su u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje zadržale su svoj status u našoj evidenciji osiguranih osoba kao nezaposlene osobe", navode iz HZZO-a, objašnjavajući kako im je HZZ dostavio podatke o osobama koje su s 31. ožujkom bile u evidenciji nezaposlenih osoba.
Svi ostali osiguranici koji zdravstveno osiguranje imaju temeljem nezaposlenosti dužni su se HZZO-u javiti do 29. lipnja kako bi regulirali svoj status. Nakon regulacije statusa, nezaposlene osobe (koje nisu u evidenciji nezaposlenih) morat će se svaka tri mjeseca javljati HZZO-u.
HZZO tvrdi da je svima poslao obavijest
"Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), 282 462 osobe imaju obavezu javljanja svaka tri mjeseca jer se nisu nalazile u datoteci pristigloj iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kao tražitelji posla", odgovorili su nam iz HZZO-a.
Koliko je građana od početka travnja već reguliralo svoj status, odnosno koliko ih se javilo u područne urede HZZO-a, podatak je kojeg nismo dobili. Iako smo od jedne čitateljice čuli kako nije primila nikakvu obavijest o roku u kojem se mora javiti da bi zadržala pravo, iz HZZO-a tvrde da je svim osobama, odnosno "onima koji imaju aktivni OIB i aktivnu adresu u Republici Hrvatskoj", poslana obavijest o zakonskim izmjenama, odnosno obavezi osobnog javljanja radi regulacije statusa.
Svim osobama koje su osigurane kao nezaposlene, a nisu u evidenciji HZZ-a, status je reguliran do 29. lipnja, dakle, još nešto više od dva mjeseca. Osoba koja se do tog roka ne javi HZZO-u ostat će bez osiguranja, odnosno HZZO će ih odjaviti iz obveznoga zdravstvenog osiguranja po službenoj dužnosti – bez donošenja rješenja.
No, kako je zdravstveno osiguranje obvezno, svi oni koje će HZZO zbog nereguliranja statusa nakon 29. lipnja odjaviti iz osiguranja po službenoj dužnosti, morat će svoj status regulirati.
"Zdravstveno osiguranje u Republici Hrvatskoj obavezno je prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju te svi građani moraju biti osigurani prema jednoj od zakonom predviđenih osnova. Oni koji ostanu bez zdravstvenog osiguranja moraju se osigurati, primjerice kao članovi obitelji, uz samostalno plaćanje doprinosa, ili prema neko drugoj osnovi koja će biti utvrđena kada se osoba javi HZZO-u", objašnjavaju iz HZZO-a.
Revizija zbog onih koji su otišli u inozemstvo
Obavezu osobnog javljanja u područni ured HZZO-a tako imaju osobe koje su osiguranje stekle jer su se u propisanom roku prijavile na zdravstveno osiguranje nakon: prestanka radnog odnosa odnosno obavljanja djelatnosti ili prestanka primanja naknade plaće na koju imaju pravo prema propisima obveznoga zdravstvenog osiguranja; prijevremenog prestanka služenja vojnog roka odnosno dragovoljnog služenja vojnog roka ili nakon isteka propisanog roka za služenje vojnog roka odnosno dragovoljnog služenja vojnog roka; otpuštanja iz ustanove za izvršenje kaznenih i prekršajnih sankcija, zdravstvene ili druge specijalizirane ustanove, ako je bila primijenjena sigurnosna mjera obveznoga psihijatrijskog liječenja ili obveznoga liječenja od ovisnosti u zdravstvenoj ustanovi; navršenih 18 godina života; isteka školske godine u kojoj su završile redovito školovanje prema propisima o redovitom školovanju u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, odnosno nakon položenog završnog ispita.
Putem mrežnih stranica HZZO-a svi osiguranici mogu provjeriti status obveznog i dopunskog zdravstvenog osiguranja pa tako i osiguranici koji se ne vode u evidenciji nezaposlenih osoba (i imaju obavezu osobnog javljanja). Te osiguranike HZZO i poziva da provjere svoj status prije jer su im promijenjene oznake osnova osiguranja. Nove oznake su – 00185, 00186, 00187, 00190 i 00192.
Iza tih oznaka krije se status na osnovu kojeg je osoba stekla osiguranje. Pravo na zdravstveno osiguranje, u slučaju osoba koje ne rade, gotovo tri desetljeća nije vezano uz prijavu u registriranu nezaposlenost. HZZO je lani najavljivao povratak tog modela, ali se od njega odustalo i uvedena je obaveza da se nezaposlena osoba, koja nije prijavljena na HZZ, svaka tri mjeseca javlja područnom uredu HZZO-a.
Revizija osiguranika koji se vode kao nezaposleni pravda se micanjem iz evidencije svih onih koji su otišli raditi u Irsku i druge zemlje, ali i dalje koriste zdravstveno osiguranje u Hrvatskoj, iako žive i rade drugdje. Koliko je takvih osiguranika, nitko ne zna.
Osoba može biti osigurana samo u jednoj državi
Kako nam je HZZO ranije objašnjavao, prema europskim pravnim propisima, osoba može biti osigurana isključivo u jednoj državi članici, a kod radno aktivnih osoba to je država u kojoj su zaposlene. No, na razini Europske unije nema sustava kroz koji bi se podaci o osiguranicima razmjenjivali. Stoga bi, kako je i zakonom propisano, sama osoba koja je u drugoj državi članici stekla status osiguranja to trebala dojaviti HZZO-u.
"Unatoč tome, HZZO svakodnevno provodi provjere u svim slučajevima gdje postoji i najmanja indicija da je osoba zdravstveno osigurana u drugoj državi članici te je u stalnoj elektronskoj komunikaciji s osiguravateljima u drugim državama članicama, a koja je znatno ubrzala i pojednostavila postupke provjere. Ujedno, svakodnevno se zaprimaju upiti osiguravatelja iz drugih država članica gdje se provjerava status osoba u zdravstvenom osiguranju u Republici Hrvatskoj. Ako i kada se utvrdi duplo osiguranje, provodi se odjava osigurane osobe sa zdravstvenog osiguranja u Hrvatskoj", objašnjavali su nam iz HZZO-a lani navodeći kako surađuju i s MUP-om te imaju pristup sustavu OIB-a.
Tako se u slučaju kada HZZO zaprimi informaciju da je osoba odjavila prebivalište u Hrvatskoj provodi odjava s obveznoga zdravstvenog osiguranja.
"Pri tome naglašavamo da, sukladno europskim pravnim propisima, formalna odjava prebivališta iz jedne države članice te prijava prebivališta u drugoj državi članici nije preduvjet za ostvarivanje obveznoga zdravstvenog osiguranja u drugoj državi članici. Stoga odgovornost i obveza odjave sa zdravstvenog osiguranja u državi članici iz koje osoba iseljava uvijek primarno leži na samoj osiguranoj osobi", objašnjavali su iz HZZO-a.
S obzirom na te činjenice zanimalo nas je i koliko je osoba odselilo iz Hrvatske te su ostali bez obaveznog zdravstvenog osiguranja. Taj podatak, međutim, HZZO nema.
Promjene dobne granice
Obavezna regulacija statusa te potom i redovito tromjesečno javljanje područnoj službi HZZO-a za sve osiguranike po osnovi nezaposlenosti, nije jedina zakonska novina. Od početka travnja propisan je i jedinstveni rok za prijavu na obavezno zdravstveno osiguranje. Redoviti učenici i studenti do sada su imali obavezu prijave u roku od 90 dana od isteka školske, odnosno akademske godine u kojoj su završili školovanje. Sada su izjednačeni sa svim ostalim osiguranicima te se na osiguranje trebaju javiti u roku od 30 dana.
Osim toga, zakonskim izmjenama podignuta je dobna granica za ostvarivanje prava na naknadu za bolovanje na teret HZZO-a. Do stupanja zakonskih izmjena na snagu, radnici koji su navršili 65 godina života te su ostali u radnom odnosu nisu imali pravo na naknadu za bolovanje na teret HZZO-a. Za takve je radnike cijelo vrijeme bolovanja, a ne samo prva 43 dana, naknada plaće išla na teret poslodavca. To je pravilo vrijedilo i u slučaju ozljede na radu.
Poslodavci su u prošlosti nerijetko upozoravali na taj problem, navodeći kako su previsoka davanja u slučaju bolovanja starijeg radnika jedan od razloga zbog kojeg ih ne zadržavaju nakon što su stekli uvjete za mirovinu. Dobna granica sada je podignuta na 70 godina života, kako za osiguranike u nesamostalnom radu tako i za obrtnike i samostalne djelatnosti.
Kritike poslodavaca zbog troška bolovanja zasigurno nisu jedini razlog zbog kojeg je došlo do promjena. Zbog nedostatka radne snage, ali i niskih mirovina sve više umirovljenika radi. Prema zadnjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, više od 24 tisuće umirovljenika prima mirovinu i radi do polovice punog radnog vremena, navodi Faktograf.