Tropske bogomoljke osvajaju Hrvatsku: Zašto su doselile iz Afrike i Azije i hoće li istisnuti domaće srodnice?

Bogomoljke su red velikih grabežljivih kukaca podrazreda krilaša koji prednji par nogu drže uzdignute na način što podsjeća na sklopljene ruke pri molitvi

Jesu li tropske bogomoljke iz Afrike i Azije u invaziji na Hrvatsku? Skupina mladih hrvatskih znanstvenika u posljednje je dvije godine otkrila prisutnost velikih egzotičnih bogomoljki uz jadransku obalu o čemu su nedavno objavili studiju u časopisu Journal of Orthoptera Research, prenosi jutarnji.hr.

- Riječ je o tri novajlije u našoj fauni koje potječu iz Afrike i Azije, a zanimljivo je da sve tri imaju bijelu točku na krilima, dok kod naših vrsta to svojstvo nije prisutno, već su prednja krila jednolične boje. Stigla nam je afrička vrsta Sphodromantis viridis i azijske vrste Hierodula patellifera i Hierodula tenuidentata. Afričku vrstu otkrila je u okolici Dubrovnika prva autorica rada Matea Martinović, kustosica u Prirodoslovnom muzeju u Dubrovniku. Azijsku H. patellifera otkrio je Mario Lengar, znanstvenik amater, u Novigradu u Istri. Treću novu vrstu, azijsku H. tenuidentata otkrio je u vrtnom centru Dubrava pored Šibenika Sebastian Ćato, najmađi hrvatski biolog - rekao nam voditelj studije Josip Skejo, doktorand na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu.

Bogomoljke su red velikih grabežljivih kukaca podrazreda krilaša koji prednji par nogu drže uzdignute na način što podsjeća na sklopljene ruke pri molitvi, pa su po tome nazvani. Ima ih oko 2200 vrsta, od kojih šest živi u Hrvatskoj: obična, zapadna i zdepasta patuljasta bogomoljka, krunasta, dugina i beskrilna zemna bogomoljka.

Znanstvenicima još nije posve jasno što je uzrok invazije tropskih bogomoljki na Hrvatsku.

Dvije su hipoteze koje bi mogle objasniti širenje. Prvo, popularizacija bogomoljki kao kućnih ljubimaca i njihova sve češća prodaja u pet-centrima, a događaju se vjerojatno i bjegovi i puštanja tih životinja iz zatočeništa. Drugo je globalni rast temperature što je rezultiralo povećanjem pogodnih staništa za tropske vrste čije je prisutstvo u sjevernim područjima do sada sprječavala hladna zima. Ova hipoteza objasnila bi da, iako su do sada jaja bogomoljki stizala s uvezenim biljkama, u posljednjih nekoliko godina tek nastupili su pogodni uvjeti kako bi se odvio čitav životni ciklus ovih afričkih i azijskih vrsta - pojasnio je Skejo za jutarnji.hr.