Ravnateljica covid bolnice u Batajnici Tatjana Adžić Vukičević šokirala je javnost pričom o 45-godišnjem pacijentu koji je prošlog tjedna preminuo u toj zdravstvenoj ustanovi od tromboze uzrokovane covidom, javlja Blic.
Adžić Vukčević je kazala da je ovaj slučaj posebno uznemirio liječnike u bolnici u Batajnici, prvenstveno zbog starosti pacijenta, ali i zbog toga što je muškarac preminuo nedugo nakon prijema.
- Ovo je slučaj koji nas je uznemirio u KB Batajnica tijekom proteklog tjedna. Riječ je o mladiću - rođenom 1976. godine, koji je prve simptome dobio u nedjelju. Simptomi su bili isti kao i u svih ostalih bolesnika – povišena temperatura i bolovi u mišićima. U covid ambulanti u Zemunu evidentiran je kao lakši slučaj - kaže doktorica.
Ističe da mu se zdravstveno stanje naglo pogoršalo tri dana kasnije.
- U srijedu, četvrtak, kada se javio u prijemno-trijažni centar, njegovo je opće stanje bilo toliko narušeno da je praktički iz kreveta izašao u kratkim hlačama i majici kratkih rukava. Odmah je primljen u našu bolnicu, bilo je to u ranim jutarnjim satima, a mladić je imao potpuno normalnu sliku pluća i normalan EKG zapis kao i dobre laboratorijske nalaze osim malo povišenog hemoglobina. Zabrinulo nas je što mu nismo mogli pronaći puls, objasnila je Adžić Vukičević.
Prebačen na intenzivnu njegu
Nekoliko minuta kasnije, ističe, ruke su mu pocrnjele i prebačen je na odjel intenzivne njege.
- Odmah je krenula reanimacija koja je trajala 52 minute, ali on je preminuo. Zamolila sam kolege iz radiološke službe da preminulom pacijentu urade snimku koja je pokazala difuzne trombe posvuda - od glave, pluća, želuca, gornjih i donjih ekstremiteta, kazala je.
Da ovo nije izoliran slučaj i da je pojavom korona virusa povećan broj oboljelih od tromboze, potvrđuje predstojnik korona jedinice Klinike VMA za hitnu internu medicinu dr. Radoslav Romanović.
– U odnosu na razdoblje prije korone imamo otprilike tri do četiri puta više pacijenata s plućnom embolijom. Broj je također umjereno povećan, ne mnogo, kod arterijske tromboze - infarkta miokarda i cerebrovaskularnog infarkta. Otprilike duplo više nego prije korone, ali je venska tromboza zato povećana četiri puta, kaže za Blic dr. Romanović.
Pojašnjava da je povećan rizik od tromboze jedna od specifičnosti kada je u pitanju infekcija koronavirusom.
- Svaka infekcija dovodi do stanja u kojem je povećana mogućnost tromboze i do upalnog odgovora, odnosno imunološkog odgovora na infekciju. Ono što je specifično za koronu je da su ovaj imunološki odgovor i ovaj prokoagulabilni odgovor nešto veći nego kod drugih infekcija. To je najčešći razlog zašto hospitaliziramo pacijente i zašto ljudi umiru, rekao je dr. Romanović.
Postoje li predispozicije?
Pojasnio je i da je nalaz D-dimera dobar pokazatelj, ali samo za otkrivanje rizika od tromboze, a ne da se ta patologija odvija u tijelu.
- Najčešće korišteni laboratorijski nalaz je D-dimer. Povišena razina D-dimera ne znači da postoji patološka tromboza u tijelu, jer naše tijelo neprestano stvara male krvne ugruške bez kojih bi krvarili kod raznih ozljeda. Dakle, D-dimer nikada nije nula – uvijek postoji neka aktivnost. Povećanje vrijednosti D-dimera iznad normalne vrijednosti ne znači da odmah nastaje patološki tromb, već da je povećana mogućnost za to, kaže dr. Romanović.
Na pitanje postoje li predispozicije koje govore da će pacijent zaražen koronavirusom biti u opasnosti od tromboze, kardiolog Romanović ističe četiri skupine ljudi.
– Riječ je o dijabetičarima, kardiovaskularnim bolesnicima, pacijentima s kroničnim plućnim bolestima i starijim osobama – kaže kardiolog i dodaje da je svaki bol u prsima simptom koji treba uputiti liječniku, kao i oticanje potkoljenica.
Romanović pojašnjava da, nažalost, ne postoji konkretan način sprječavanja stvaranja krvnih ugrušaka, osim preporuke da se duže vrijeme vodi zdrav život i umjereno se bavi tjelesnom aktivnošću. Međutim, ako je pacijent zaražen koronavirusom, tromboza se sprječava lijekovima, prenosi Slobodna Dalmacija.