U četvrtak 6. travnja ističe šestomjesečni rok za formiranje Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, ali još nema odgovora na pitanje kako će do toga doći. Reklo bi se – pitanje za milijun dolara, maraka, svejedno.
HDZ, s jedne strane, i osam bošnjačkih stranaka predvođenih SDP-om, s druge strane, ubrzo nakon izbora u listopadu prošle godine dogovorili su koaliciju, a uz manje poteškoće podijelili su već i resore.
SDP-ov čelnik Nermin Nikšić trebao bi ponovno postati premijer nakon što je to već bio u mandatu od 2011. do 2015. godine, dok bi ministarske fotelje preuzeli dužnosnici HDZ-a BiH, Naroda i pravde (NiP), Stranke za BiH (SBiH), Naše stranke (NS) i Narodnog europskog saveza (NES). Nije ni tu sve teklo glatko, jer su upravo iz SDP-a kao najjače stranke koalicije stigli i najveći prigovori oko izbora kadrova.
U fokusu su se našla tri imena, dva Bošnjaka i jedna Hrvatica. Almin Hopovac, koji bi se trebao naći na čelu MUP-a umjesto prvoplaniranog Vojislava Mijatovića, banjalučkog kadra SDP-a, odnedavno je vlasnik optužnice i sumnjiči ga se da je kao ministar obrazovanja u Unsko-sanskom kantonu na dužnost vratio osobu koja je imala mjeru zabrane imenovanja na rukovodeće pozicije.
Anelu Kljaki iz NES-a, kojemu je namijenjeno Ministarstvo trgovine, krimen je krađa glasova na izborima u Mostaru, zbog čega je bio izbačen iz SBB-a, također stranke članice koalicije, koja je i podsjetila na ovu aferu još bez pravosudnog epiloga. Optužbe na račun ovog dvojca puno su teže od onih koji se na dušu stavljaju HDZ-ovoj Sanji Vlaisavljević, kojoj mediji i stranke u Sarajevu ne mogu oprostiti što je u svojim kolumnama spočitavala manjak Djeda Mraza, svinjetine i božićne dekoracije u glavnom gradu.
Ipak, daleko većom preprekom za formiranje federalne Vlade ispostavio se stav SDA-ova potpredsjednika Federacije BiH Refika Lende. On ni po koju cijenu ne želi staviti svoj potpis na prijedlog HDZ-ove predsjednice Lidije Bradare o imenovanju Vlade.
Pri tome Lendo vjerno slijedi stav predsjednika svoje stranke Bakira Izetbegovića i traži da SDA bude dio vlasti ili, pak, da SDP i HDZ prekrše dogovor s partnerima i uđu u brak s najjačom bošnjačkom strankom. Problem SDA je da s njima nitko neće.
I tako se došlo u političku slijepu ulicu. Jedan od ‘krivih vozača‘ jest i visoki predstavnik Christian Schmdit, koji, namećući nova izborna pravila niti sat nakon zatvaranja birališta 3. listopada, nije predvidio ovakvu situaciju. Pomogao je barem dijelom HDZ-u i Hrvatima da im Bošnjaci još jednom ne izaberu one koji će ih predstavljati, ali usput i ojačao SDA i njihov utjecaj u pripadajućem klubu u Domu naroda. Izetbegovićeva stranka svoj je položaj tu dodatno podebljala i kupnjom nekih zastupnika.
- Politički akteri moraju se ponašati odgovorno i okončati proces uspostave vlasti – papagajski ponavlja njemački diplomat, ali čini se da ni sam ne zna što bi mogao uraditi.
U isto vrijeme iz njegova OHR-a odašilju se probni baloni koji bi možda mogli ponuditi rješenje za izlazak iz pat pozicije. Prema posljednjem, bošnjačkog potpredsjednika moglo bi se preglasati u njegovom stavu ako ne osigura dvije trećine u nacionalnom Klubu, ali to podrazumijeva novo diranje u Ustav i izborna pravila, što baš i ne nailazi na odobravanje svih strana, pa tako ni HDZ-a, koji bi se u nekim novim izborima mogao naći u istoj situaciji kao SDA sada.
Jedan pravosudni epilog, međutim, mogao bi dovesti do preokreta. U srijedu 5. travnja očekuje se presuda aktualnom federalnom premijeru Fikretu Novaliću (SDA) u aferi "Respiratori".
Uređaji su u vrlo mutnim okolnostima kupljeni na samom početku epidemije koronavirusa, a posao od više od 10 milijuna maraka povjeren je tvrtki stranačkog pouzdanika, inače eksperta za proizvodnju malina. Respiratori su stigli u Sarajevo, ali je malo koristi bilo od njih.
Navodno je glavnu riječ o odabiru imala Sebija Izetbegović, tada svemoćna prva dama, koja je nedavno ostala bez magisterija i doktorata.
- Ako Novalić bude osuđen, a čak ni njegovi iz SDA ne vjeruju da će se izvući, to će biti vjetar u leđa novoj vladajućoj koaliciji. Iako se u BiH svašta može očekivati, teško će se obraniti da osuđenik ostane u ulozi premijera.
Dan poslije presude, u četvrtak 6. travnja zasjeda Zastupnički dom Parlamenta FBiH i na njemu će se naći dvije odluke. Jedna je o izglasavanju nepovjerenja Novalićevoj vladi, a druga o imenovanju Nikšićeve. Nova vladajuća koalicija ima dovoljnu većinu u oba doma i odluke će proći glatko.
Problem je što je prijedlog za novu vladu neustavan bez Lendinog potpisa, ali dok Ustavni sud, u kojemu SDP i stranci sada imaju većinski utjecaj, odluči o tome, proći će mjeseci. Do konačne odluke puno se toga može promijeniti – komentirao je naš izvor iz federalne vlade.
Ne prođe li ovaj scenarij, a Schmidt ne intervenira i ne nađe izlaz, FBiH će petu godinu imati tehničku vladu, a ona možda dočeka i iduće izbore. Nešto slično se već dogodilo u Mostaru s izborom gradonačelnika, jer se SDA i HDZ godinama nisu mogli dogovori o načinu održavanja izbora.