Koliko god se turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan trudio oprati objašnjenjima kako se nije moguće pripremiti na katastrofe kao što je strašan potres koji je Tursku zavio u crno, ne stišavaju se kritike o tome da je i on osobno kriv zbog propusta u gradnji kuća koje su se, unatoč velikoj razornosti potresa, prebrzo raspadale, kao da su građene od papira, piše Slobodna Dalmacija.
Na tisuće novih zgrada srušilo se tijekom potresa magnitude 7,8 i u sekundi pretvorilo u građevinske palačinke, što je otvorilo niz pitanja o tome u kojoj su mjeri posljedice prirodne katastrofe pogoršane ljudskim propustima. Katovi na zgradama slagali su se jedan na drugi, što je odmah na početku signaliziralo kako su minimalne šanse da će puno ljudi preživjeti pod ruševinama.
Godinama tamošnji stručnjaci upozoravaju da su mnoge nove zgrade u Turskoj nesigurne zbog sustavne korupcije i vladinih politika. Navodili su kako su te politike dopuštale tzv. amnestije za izvođače koji su se oglušili o građevinske propise, kako bi se potaknuo građevinski bum, uključujući i u regijama sklonim potresima. Tumačili su da je izvođačima bilo dopušteno preskočiti ključne sigurnosne propise, čime su povećali svoj profit, ali izložili stanovnike riziku.
- Budući da je prvi potres bio tako snažan, šteta je bila za očekivati, ali ne i vrsta štete kakvu sada vidite - rekao je Mustafa Erdik, profesor na Sveučilištu Bogazici u Istanbulu, za francusku novinsku agenciju Afp. Čak i ako se zgrada sruši, ljudi se obično mogu sakriti dok ih spasioci ne pronađu. Ali ovoga puta zgrade su se urušile poput palačinki, kazao je.
Turska ima propise za sprječavanje takve katastrofe. Ali ih građevinske tvrtke bijedno provode, od kojih su najveće često bliske predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu. Peter Kenyon, dopisnik NPR-a iz Istanbula piše kako se u videosnimkama koje se šire zadnjih dana po društvenim mrežama vidi kako je Edrogan prije nekoliko godina pozdravljao gradnju nekih od ovih objekata koji su se sad neslavno srušili i usmrtili tisuće ljudi.
U jednom videu, snimljenom tijekom predizborne kampanje uoči lokalnih izbora u Turskoj u ožujku 2019., Erdogan je naveo neka od najvećih postignuća svoje vlade, uključujući nove stambene objekte u gradu Kahramanmarasu, koji se još naziva i Maras, a nalazi se u blizini epicentra prošlotjednog potresa.
"Riješili smo problem 144.156 građana Marasa zonskom amnestijom", rekao je Erdogan, koristeći ovaj izraz za građevinske amnestije koje su dodijeljene kako bi se omogućilo izvođačima da ignoriraju sigurnosne kodove koji su morali biti zadovoljeni za izgradnju stambenih blokova, kuća i poslovnih zgrada, da bi bili otporniji na potrese. Erdogan se na sličan način hvalio potezom amnestije svoje vlade tijekom skupova u drugim potresom pogođenim pokrajinama Malatya i Hatay, dok je bio na turneji po zemlji za izbore 2019. godine.
Zgrade u svim tim trima pokrajinama pretrpjele su velika razaranja nakon dva velika potresa 6. veljače
Turski portal DuvaR prenosi riječi predsjednice Zajednice inženjerskih komora i urbanista Istanbula, Pelin Pinar Giritlioglu, koja je procijenila da je gotovo 75.000 zgrada u regiji pogođenoj potresima dobilo takve "amnestije".
Ako je zgrada amnestirana i plaćena je odgovarajuća novčana kazna, građevina se ne ruši iako ne ispunjava odgovarajuće uvjete navedene u građevinskim i potresnim propisima.
Godine 2018., čak je i Ministarstvo urbanizacije priznalo da polovica građevina u Turskoj nije u skladu s relevantnim propisima. Zamjenik glavnog tajnika općine Istanbul dr. Buğra Gökçe objavio je 10. veljače da je 3,1 milijun zgrada dobilo amnestiju prije općih izbora 2018. godine. Broj zgrada koje su amnestirane u deset provincija pogođenih potresima je: 294.165.