Kada zaredaju napadi pasa na druge životinje ili ljude, krene se postavljati pitanje tko je kriv – uvijek je, naravno, odgovoran vlasnik, to nije sporno, ali postoje razine te odgovornosti... Jer nije isto ako se šetaju bez povoca i brnjice kućni ljubimci pasmina labrador ili zlatni retriver (bilo koja životinja, ljubimac, a za to nije bitna veličina, trebala bi biti socijalizirana od mladosti, trebali bi se dovoditi u kontakt s drugim životinjama, ljudima i djecom kako bi se naviknula na njihovo prisustvo, a svako nepoželjno ponašanje je potrebno odmah i temeljito ispravljati) u odnosu na fila brasileiro ili američku akitu, piše Slobodna Dalmacija.
To prepoznaje i zakonski okvir pa je na snazi nekoliko zakona plus pokoji pravilnik (recimo za specificiranje opasnih pasmina koje su ili zabranjene ili se moraju držati s posebnom pažnjom i zaštitom) koji regulira tu tematiku. Zakon o zaštiti životinja recimo u Dijelu šestom, Zaštita kućnih ljubimaca, predviđa rigorozne kazne. Tko recimo (a u pitanju su fizičke osobe, ne tvrtke) ‘drži i postupa s kućnim ljubimcima na način koji ugrožava zdravlje i sigurnost ljudi, posebice djece te životinja‘ može dobiti do 50 tisuća kuna kazne! Mogu se izreći i druge kazne poput oduzimanja životinje te zaštitna mjera zabrane držanja i nabavljanja druge životinje.
Odgovorni za incidente s kućnim ljubimcima najčešće se nađu na udaru Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira pa se protiv njih podnose obavezni prekršajni nalozi prema članku 30. tog Zakona – ‘Tko bez nadzora i neoprezno drži životinje koje mogu povrijediti ili ugroziti građane ili tko na javnom mjestu zlostavlja životinje ili na drugi način loše s njima postupa, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 200 do 1.000 eura‘.
Najteža varijanta je kada dođe do teškog ozljeđivanja osoba ili čak smrti! U tom slučaju se protiv vlasnika životinje podnosi kaznena prijava, ide se u kazneni postupak koji nije ‘bez veze‘ – riječ je o kaznenom djelu dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom iz članka 215. Kaznenog zakona RH. Za najteži oblik tog kaznenog djela moguće je pred sudom dobiti zatvorsku kaznu od šest mjeseci do pet godina!
Inače, Pravilnik o opasnim psima Ministarstva poljoprivrede pod pojmom ‘opasan pas‘ podrazumijeva ‘bilo koja jedinka te vrste, podrijetlom od bilo koje pasmine koja je, ničim izazvana, napala čovjeka i nanijela mu tjelesne ozljede ili koja se uzgaja i/ili dresira za borbe pasa ili je zatečena u organiziranoj borbi s drugim psom‘.
Činjenicu da je pas opasan utvrđuje ‘veterinarski inspektor po podnesenoj prijavi o ničim izazvanom napadu na čovjeka i nanesenoj mu tjelesnoj ozljedi‘ te da se takav pas mora čipirati, propisuje isti Pravilnik.
‘Psi iz kontroliranog uzgoja pasmina terijera tipa bull – stafordski bull terijer, američki stafordski terijer, bull terijer i mini bull terijer moraju posjedovati rodovnicu izdanu od Hrvatskoga kinološkog saveza te biti upisani u registar.
Psi moraju postići zadovoljavajuću ocjenu iz testa za provjeru stupnja socijalizacije opasnog psa. Psi pasmine terijera tipa bull koji ne mogu biti upisani u registar (pit bull terijer) i njihovi križanci moraju biti označeni mikročipom, sterilizirani ili kastrirani te upisani u Upisnik pasa u rubriku Moguće opasan pas‘. - navodi se taksativno u Pravilniku.
Posebno je zanimljivo da su navedeni uvjeti koje vlasnik opasnog psa mora zadovoljiti da bi ga uopće mogao posjedovati:
- protiv vlasnika se ne smije voditi kazneni postupak za sljedeća kaznena djela: mučenja životinja, protiv života i tijela čovjeka, zlouporabe opojnih droga te kaznena djela koja u sebi sadrže elemente nasilja, a sadržani su u kaznenim djelima protiv slobode i prava čovjeka i građanina, protiv imovine, protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa, protiv javnog reda, protiv braka, obitelji i mladeži,
- protiv vlasnika se ne smije voditi prekršajni postupak (iz područja zaštite životinja, iz područja javnog reda i mira i drugih zakona u kojima su propisani prekršaji s elementima nasilja),
- vlasnik treba biti poslovno sposoban i stariji od 21 godinu,
- ne smiju postojati ni druge okolnosti koje ukazuju da bi pas mogao biti zlouporabljen, a osobito: češće i prekomjerno uživanje alkohola, konzumacija opojnih droga i drugih omamljujućih sredstava, poremećeni obiteljski odnosi, sukobi s okolinom, agresivno i ekscesno ponašanje, stegovne povrede Pravilnika o stručnom radu Hrvatskog kinološkog saveza ili povrede Kodeksa o ponašanju Hrvatskog kinološkog saveza te vlasnik mora imati uvjete za siguran smještaj psa
Koliko se ovi posljednji uvjeti kontroliraju u praksi, ‘na terenu‘, nije teško pretpostaviti. Važno je naglasiti i kako se kaznena prijava može podnijeti, a posljednje vrijeme se i to zna dogoditi, po članku 205. Kaznenog zakona RH - Tko usmrti životinju bez opravdanog razloga ili je teško zlostavlja, nanosi joj nepotrebne boli ili je izlaže nepotrebnim patnjama, kaznit će se zatvorom do godinu dana, a tko isto nedjelo počini iz koristoljublja može dobiti dvije godine iza rešetaka!