Iako u veljači nisu evidentirali veća divljanja cijena pojedinih roba i usluga kao što se to dogodilo u siječnju, kada je uveden euro, izvješća tajnih kupaca udruga za zaštitu potrošača za protekli mjesec pokazuju da je porast cijena u trgovinama konstanta kojoj nema kraja.
Vlada je od rujna prošle godine ograničila rast cijena devet osnovnih prehrambenih namirnica, lista s njihovim cijenama potom je ponešto izmijenjena u siječnju ove godine, a u utorak je premijer Andrej Plenković najavio da će u najnovijem paketu mjera za ublažavanje inflatornih učinaka ta lista biti dodatno modificirana na način da će do daljnjega biti zamrznute cijene osam osnovnih namirnica - s liste se uklanjaju dva proizvoda (svinjska vratina i lopatica), a dodaje svinjsko carsko meso.
Skuplje vino
Kako bilo, tajni kupci koji u projektu praćenja cijena – doduše, prema odluci Ministarstva gospodarstva stalno istih proizvoda, iste gramaže i na istim prodajnim mjestima kod istih trgovaca – nastavljaju rad sve do kraja godine, u veljači su zamijetili poskupljenja i pojedinih namirnica i roba koje prate, i cijena u dijelu restorana i drugih ugostiteljskih objekata.
Skočile su cijene ne samo šećera i svinjske lopatice, čiju je najvišu cijenu po kilogramu Vlada u siječnju povećala za dvije kune, nego i povrća poput mrkve i crvenog luka, vina, maslaca, pojedinih čajeva, kao i pizze, bečkog odreska i još nekih jela u ugostiteljskim objektima. Zabrinjavajuće je i to, kažu u udrugama, što je već sada vidljivo da rast cijena nije zaustavljen ni u ožujku, ali za ovaj mjesec “tajno izviđanje” angažiranih aktivista iz udruga tek slijedi.
Udruga ZvoniMir iz Knina, zadužena za praćenje 55 roba i usluga na 21 prodajnom mjestu na području triju dalmatinskih županija (Zadarske, Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske), kaže njezina predsjednica Renata Madžar, u veljači je evidentirala porast cijena ukupno sedam namirnica, i to u prosjeku za četiri kune.
Najviše je poskupjelo vino domaćeg proizvođača na jednom prodajnom mjestu, i to za čak 16 kuna, s 38,99 kuna u siječnju na 54,99 kuna (7,3 eura) u veljači. Skočila je i cijena pileće paštete od 95 grama u jednom trgovačkom lancu u Zadru, i to s akcijskih 4,97 kuna u siječnju na najnovijih 7,99 kuna (1,06 eura) u veljači. Nešto manje, ali ipak prema gore, u Dalmaciji je rasla i cijena maslaca od 250 g domaćeg proizvođača, ali i cijene šećera, soli te čaja od kamilice (što i ne čudi s obzirom na troškove života).
Ali, ima i dobrih vijesti – u veljači u Dalmaciji je pojeftinilo čak 19 promatranih proizvoda, i to u prosjeku za 3,60 kuna. Naravno, medalja ima i drugu stranu – velik dio tih proizvoda “bačen” je na akciju, a kupovanje na akcijama odavno je “hrvatski sport”. Primjerice, cijena jedne paste za zube od 75 ml sa 32,49 kuna na početku godine pala je na “akcijske” 22 kune (2,92 eura) u veljači, tjestenina talijanskog proizvođača od 500 grama na prodajnom mjestu u Drnišu skliznula je s 13,99 kuna na gotovo upola manjih 7,49 kuna, a usluga kemijskog čišćenja košulje u jednoj čistionici u Šibeniku vraćena je na gotovo istu onu koja je bila krajem 2022. (sa 60,28 kuna u siječnju pala je na 41,44 kune u veljači). Nešto jeftinija bila je i cijena paketa jaja u jednom trgovačkom lancu, šampinjona, čokolade i napolitanki stranog i domaćeg proizvođača, pojedinih bezalkoholnih pića, ali i piva na jednom prodajnom mjestu – pa oni kojima je prisjelo drastično poskupljenje vina utjehu mogu potražiti u drugom umirujućem napitku.
Mirnija veljača
- Generalno gledano, u veljači smo zamijetili zatišje i donekle stabilizaciju cijena u odnosu na razdoblje prijelaza iz prosinca prošle godine na siječanj ove godine, kada se dogodio najveći skok. Međutim, cijene su i dalje nestabilne, a ono što zabrinjava jest da u ožujku dobar dio roba opet poskupljuje – upozorava Renata Madžar. Također, dodaje, kupci se često žale da su u velikim trgovačkim centrima cijene na policama drukčije od onih na blagajnama.
- To zbunjuje kupce, a osobito nije dobra praksa da na kasi onda potrošačima najčešće kažu neka ostave proizvod, iako bi ga trebali naplatiti po cijeni koja stoji na stalaži. Razumijemo da su trgovci imali puno posla nakon prelaska na euro i da se to možda dogodilo nepažnjom, ali ne bi se trebala ponavljati takva praksa – upozorava R. Madžar. Kao pozitivno istaknimo i to da su na promatranim prodajnim mjestima u Dalmaciji tajni kupci uočili da su svi prodavači cijene pravilno zaokružili i preračunali iz kuna u eure.
- Nakon siječanjskog šoka s povećanjem cijena, u veljači je nešto mirnije. Ali i dalje nam potrošači dojavljuju svakodnevna poskupljenja. Nitko još nije dojavio da je naišao na smanjenu cijenu – kaže pak Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, čiji tajni kupci “pokrivaju” Zagreb, Sisak i Pulu, na čijim prodajnim mjestima prate cijene 60 proizvoda i 36 usluga.
U veljači su ondje zabilježili blaga povećanja cijena pizze, goveđe juhe i bečkog odreska u ugostiteljskom objektu i jednom trgovačkom lancu, a kod namirnica su uočena povećanja cijena šampinjona, crvenog luka, maslaca i mineralne vode. Zabilježili su i jednu cijenu koja nije pravilno iskazana, kao i cijenu u teretani koja nije dvojno iskazana, iako je zakonska obveza dvojnog iskazivanja cijena sve do kraja ove godine.
- Građani svaki dan dojavljuju o poskupljenjima roba i usluga koje mi ne pratimo. Pozdravljamo što je Ministarstvo gospodarstva objavilo takozvanu “bijelu listu”, ali to nije dovoljno i radi se o malom broju trgovačkih lanaca. Upozoravali smo na to da je bilo potrebno uvesti i “crne liste” te da je inspekcija trebala objaviti imena onih koji su neopravdano dizali cijene, kao i onih koji su vratili cijene na razdoblje prije nove godine – ističe A. Knežević.
Potrošačima, koji su regulatori tržišta, kaže ona, ne preostaje drugo nego svojim navikama kupovanja kod trgovaca koji nude jeftiniji proizvod, pa i onaj na akcijama, natjerati proizvođače i trgovce da ne divljaju s cijenama. Država također treba više intervenirati.
Intervencija države
U Razvojnoj organizaciji zaštite potrošača, čiji tajni kupci prate cijene 55 proizvoda na prodajnim mjestima u Varaždinskoj, Karlovačkoj, Sisačko-moslavačkoj i Požeško-slavonskoj županiji, također u izvješću za veljaču nisu zabilježili veća poskupljenja, ali ni pojeftinjenja.
- Ne vidimo prevelike razlike u cijenama u odnosu na siječanj, ali treba reći i da je to razdoblje kada je zabilježen najveći “bum” – u odnosu na prosinac prošle godine cijena košarice proizvoda koje pratimo poskupjela je u siječnju u prosjeku za 200 kuna.
Inače, mjesečna poskupljenja košarice iznose u prosjeku između 20 i 30 kuna, a tako je bilo i u veljači u odnosu na siječanj. Nažalost, izgleda da će povećanja cijena biti i dalje – kaže Gordana Lukić, direktorica Razvojne organizacije zaštite potrošača.•