Nemamo tri mjeseca godišnjeg odmora, niti radimo svega tri sata dnevno. Društveno mnijenje je izrazito negativno, omalovažava se nastavnički kadar, roditelji nemaju poštovanja prema nastavnicima, a posljedično ni njihova djeca. Ravnatelji se boje pritisaka inspekcije i roditelja a, vezano za nedavni istup supruge predsjednika RH, ogromni pritisci prilikom zaključivanja ocjena više su pravilo nego iznimka, piše Slobodna Dalmacija.
- I učitelji su ljudi, imaju dušu. Kada čujem fraze o nastavnicima neradnicima te o negativnoj selekciji, pitam se čemu sam doista posvetila veći dio svog života – samo su neke od poruka učitelja i nastavnika iz cijele Hrvatske, objedinjene u sklopu analitičkog izvješća koje je pod nazivom “Nemamo tri mjeseca godišnjeg - Perspektive učitelja i nastavnika osnovnih i srednjih škola o radu u školi i društvenom statusu u Republici Hrvatskoj” u srijedu na Svjetski dan učitelja objavio zagrebački Institut za društvena istraživanja (IDI).
Odabrano je 513 najboljih nastavnika u Hrvatskoj, provjerite tko se sve nalazi na popisu
Izvješće je nastalo na temelju rezultata velikog IDI-jeva znanstvenog projekta “Promjene u organizaciji procesa odgoja i obrazovanja uzrokovane COVID-19 pandemijom” koji financira Hrvatska zaklada za znanost. Istraživanje je provedeno kroz dvije protekle školske godine, 2020./2021. i 2021./2022., ispitivani su učenici pet generacija te odgojno-obrazovni djelatnici.
Istraživačka dionica vezana za stavove učitelja i nastavnika provedena je od lipnja do kolovoza ove godine, a uključeno je bilo 3634 učitelja i nastavnika iz 159 osnovnih i srednjih škola iz cijele Hrvatske.
Konkretni rezultati, mogli bismo ukratko reći, potvrđuju ono na što prosvjetari ukazuju godinama: gotovo 70 posto učitelja i nastavnika nije zadovoljno svojom plaćom, 67 posto zabrinuto je zbog ekonomske neizvjesnosti, za oko dvije trećine (64,1 posto) najveći izvor stresa predstavlja preopterećenost administrativnim poslom, a zabrinjavajuće je da svaki deseti izjavljuje kako izrazito ili prilično stresnim doživljava zastrašivanje i vrijeđanje od strane – učenika.
- Za učitelje i nastavnike najznačajniji izvori stresa u poslu su preopterećenost administrativnim obvezama, osjećaj odgovornosti za uspjeh učenika i dodatni poslovi zbog odsustva učenika ili nastavnika.
U usporedbi sa srednjoškolskim nastavnicima, učitelji u osnovnim školama u većoj mjeri kao značajne izvore stresa ističu rješavanje briga ili prigovora roditelja ili skrbnika, održavanje razredne discipline i prilagođavanje nastave učenicima s posebnim potrebama – neki su od zaključaka istraživanja koje u svom izvješću navode njegovi autori Boris Jokić, Zrinka Ristić-Dedić, Jana Šimon i Arian Peharda.
U ogromnim postocima prosvjetari se slažu i oko percepcije društvenog statusa učiteljske profesije: gotovo 90 posto ispitanika smatra da hrvatski učitelji ne mogu utjecati na obrazovnu politiku, a više od 95 posto slaže se kako učitelji nisu cijenjeni ni u medijima niti njihove stavove cijene političari. Više od 60 posto - od ispitivanih 8419 maturanata - suglasno je s tvrdnjom kako su nastavnici nedovoljno cijenjeni u društvu, što je stav koji preteže među najuspješnijim učenicima.
- Sudionici istraživanja smatraju kako je društveni status njihove profesije trenutno izrazito nizak i dodatno ugrožen. Istog su mišljenja i njihovi učenici. Nizak društveni status učiteljske profesije predstavlja ozbiljan izazov za Hrvatsku jer će se i dalje negativno odražavati na one koji trenutno rade u sustavu odgoja i obrazovanja, ali i za privlačenje kompetentnih mladih ljudi za rad u školi – upozoravaju istraživači iz IDI-ja.
Unatoč svemu, gotovo 83 posto prosvjetara kaže kako još uvijek uživa u poučavanju, 78,4 posto nije napustio entuzijazam za rad, a tek manje od deset posto decidirano se ne slaže s tvrdnjom: “Kad ujutro ustanem veselim se odlasku na posao”.
- Za budućnost Hrvatske ključno je ne samo ulaganje u odgoj i obrazovanje već i podizanje svijesti o važnosti tog resora za cijelu zemlju. Izuzetno je važno podizanje društvenog statusa odgojno-obrazovnih radnika kao temelja nekih boljih perspektiva, ne samo u školstvu nego i društvu u cjelini – kratko je za naš list prokomentirao Boris Jokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja.