StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetSPAS IZ TURSKE

Svijet neće ovisiti o Kini. U blizini grada Eskişehira otkriveno nalazište rijetkih zemnih metala, navodno drugo najveće takvo na svijetu. Bez njih ne bi bilo električnih automobila, računalnih čipova....

Piše dv
13. srpnja 2022. - 12:27

Najavljeno kao otkriće koje će prekinuti ovisnost zelene industrije o Kini, novootkriveno nalazište rijetkih zemnih metala u Turskoj, navodno je drugo najveće takvo na svijetu. Skupina metala vitalnih za alternativno skladištenje energije i potencijalno novi veliki izvor nade za industriju električnih automobila, pronađena je u blizini grada Eskişehira u središnjoj anatolijskoj ravnici. Na sreću za zapad, taj teritorij leži čvrsto na teritoriju NATO-a, piše The Times.

Tursko ministarstvo energije i prirodnih resursa tvrdi da 694 milijuna tona naslaga sadrži dovoljno rijetkih zemnih metala za opskrbu svijeta sljedećih tisuću godina.

Jednom kada ovo postrojenje dostigne puni kapacitet Turci tvrde da su spremni prerađivati ​​570.000 tona ruda godišnje. To bi dakako riješilo probleme zbog kojih svijet odgađa zelenu transformaciju i nastavlja proizvoditi velike količine stakleničkih plinova, piše The Times. Skeptici napominju kako količina stvarno proizvedenih rijetkih zemnih metala ovisi ponajprije o čistoći rude, a egzaktni podaci o turskim rudama i dalje od javnosti ostaju skriveni.

Kinezi nisu zabrinuti

Kina nije nimalo zabrinuta. "Kineska tehnološka i industrijska prednost u globalnoj industriji rijetkih zemnih metala nastavit će se i u budućnosti", predviđa Global Times, popularna novina kojom upravlja Komunistička partija, citirajući insajdere iz industrije. "Otkriće rezerve rijetkih zemnih metala u Turskoj neće imati utjecaj na globalnu poziciju Kine", pišu dalje kineske novine. Europska komisija je prošle godine objavila podatak kako je 98 posto rijetkih metala u EU uvezeno iz Kine, dok za SAD ta brojka iznosi 80 posto.

Upravo zato, tursko otkriće trebalo bi barem ponuditi neku nadu za Zapad, koji je, kada je riječ o dostupnosti rijetkih zemnih metala, prilično očajan.

- Ne bih rekao da će ovo otkriće spasiti europska tržišta, ali je svakako dobrodošla vijest. Potražnja raste tako brzo da trebamo mnogo više nalazišta - rekao je Ryan Castilloux, direktor konzultantske tvrtke Adamas Intelligence.

Najveća nada za smanjenje emisije stakleničkih plinova jest zamjena motora s unutarnjim izgaranjem električnim automobilima na baterije. Britanija i Amerika obvezale su se zabraniti prodaju novih benzinskih i dizelskih vozila do 2045. No proizvodnja tih baterija zahtijeva niz sastojaka, uključujući 17 takozvanih rijetkih zemnih metala čiju proizvodnju dakako predvodi Kina na čijem teritoriju se iz zemlje vadi čak 80 do 90 posto globalnih zaliha.

Castilloux je rekao kako procjene sugeriraju da je čistoća rijetkih zemnih metala u nalazištu u Turskoj bila oko 2 posto, što bi osiguralo dovoljno obrađene rude da zadovolji svjetsko tržište za 40 do 50 godina - ali samo ako potražnja ostane na trenutnoj razini. No kako raste broj stanovništva, tako raste i potražnja. Aktualne potražnja drastično će porasti.

Komplicirana i skupa proizvodnja

Uslijed geopolitičkih problema i gotovo prekinute suradnje Zapada s Rusijom i Kinom, SAD i EU ne mogu se više opskrbiti rijetkim zemnim metalima. Zato su prošlog mjeseca Britanija, SAD i drugi zapadni saveznici najavili osnivanje Partnerstva za sigurnost minerala, što je zapravo pokušaj da se lanac opskrbe učini "sigurnijim". Inače, Kina je najavila ograničenja izvoza rijetkih metala u prosincu 2020., navodno kao sredstvo očuvanja zaliha.

Pretvaranje novog turskog nalazišta u upotrebljiv izvor metala također ovisi o izgradnji potrebnih pogona za preradu, što je vrlo složena operacija, piše Times. U prosjeku je potrebno deset godina da se proizvodnja pokrene.

- Procvat istraživanja u posljednjih 15 godina otkrio je mnoga obećavajuća nalazišta elemenata rijetkih zemnih metala. No bit će potrebno uložiti milijarde dolara kako bi proizvodnja rijetkih zemnih metala velikih razmjera postala stvarnost - rekao je Simon Moores, izvršni direktor Benchmark Mineral Intelligencea, najveće svjetske agencije za izvještavanje o cijenama minerala i specijalizirani pružatelj informacija za litij-ionsku bateriju u opskrbnom lancu električnih vozila.

Novo partnerstvo Zapada kojim se pokušava osigurati proizvodnja još je jedan primjer kako se SAD, suočen s agresivnim kineskim državnim ulaganjem odvikava od načela slobodnog tržišta. To je, piše Times, bio i cilj ranije spomenute kineske najave ograničenja izvoza rijetkih zemnih metala. Zakon je, prema kineskim državnim medijima, "formuliran u svrhu zaštite nacionalne sigurnosti i interesa", i djelomično je odgovor na pokušaje SAD-a da ograniče izvoz poluvodiča u Kinu, glavnih komponenti računalnih čipova, donosi Jutarnji list. 

Pentagon je sada aktivno uključen u ulaganja u tehnologiju rijetkih zemnih metala. Tako je američka vlada potrošila već stotine milijuna dolara na ugovore s korporacijom Lynas, australskom tvrtkom, i tvrtkom MP Materials sa sjedištem u Las Vegasu za izgradnju pogona za ekstrakciju rijetkih zemnih metala kako bi se stvorio nacionalni rezervat. Cilj je jasan: "SAD mora mati "siguran opskrbni lanac strateških minerala" do 2030.

No ostvarenje tog cilja još je daleko.

- Ostatak svijeta u potpunosti će ovisiti o Kini sve dok Zapad ne uspostavi novi, o Kini potpuno nezavisni, opskrbni lanac rijetkih zemnih metala - zaključio je Moores.

24. studeni 2024 01:03