StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetispravak božje zapovijedi

‘Svetkuj svaki drugi dan Gospodnji‘: katolička biskupija ukinula svetu misu svake nedjelje. Pravdaju se skupim plinom i strujom, no problem je zapravo nešto posve drugo

Piše D.K.
7. rujna 2022. - 14:31

Biskupija Roermonda u Nizozemskoj više neće služiti misu svake nedjelje u svojim župama. Obavijestili su vjernike da prelaze na služenje nedjeljne mise tek svaki drugi tjedan, pravdajući se manjkom svećenika i uštedama na troškovima energije, zbog sve skupljeg plina i struje.

Hoće li Crkva uskoro morati promijeniti i treću Božju zapovijed u ‘Trinaest dana radi, a četrnaesti svetkuj dan Gospodnji‘ ne zna se, no ne bi joj to bilo prvi put: u Starome je zavjetu kao dan za slavljenje Boga ionako izvorno bila određena subota.

Nije skupoća, međutim, jedini argument: puno važniji razlog odstupanja od redovitog rasporeda misa u nizozemskoj biskupiji Roermonda je iznimno mali broj vjernika, piše Slobodna Dalmacija.

image

Prizori punih bogomolja mimo velikih blagdana posvuda su sve rjeđi

Riccardo Milani/Hans Lucas Via Afp

‘Ponekad tako malo ljudi sudjeluje u euharistiji da je puno izazovnije okupiti vjernike iz različitih župa u jednom zajedničkom euharistijskom slavlju‘, napisao je generalni vikar biskupije René Maessen u pismu pastvi u kolovozu. U njegovoj biskupiji ima oko 817 tisuća registriranih rimokatolika, što je oko 72,3 stanovništva. No, samo 3 posto vjernika u biskupiji Roermond ide redovito na misu nedjeljom, prema službenim podacima Crkve. Stvar je tek za nijansu bolja na razini čitave Nizozemske, u kojoj ukupno živi oko 3,7 milijuna katolika, ali samo četiri posto njih ide na nedjeljnu misu.

image

Katedrala Svetog Patrika u Dublinu sve je praznija

Renault Philippe/Hemis.fr/Hemis Via Afp

Istraživanje među deklariranim nizozemskim katolicima iz 2006. godine pokazuje da se od svih njih samo 27 posto može smatrati formalnim i tvrdim vjernicima, teistima. Oko 55 posto nizozemskih katolika su poluagnostici, a 17 posto čisti agnostici, tj. oni koji ne vjeruju da Boga ima, ali nisu uvjereni ni da ga nema.

Pad religioznosti nije samo nizozemski fenomen, nego izražen trend u čitavoj Europi, pa i svijetu. U zadnjih 12 godina religioznost je snažno pala u čak 43 svjetske zemlje, dok su veće iznimke tek nimalo uzorna društva poput Rusije, Indije ili Bugarske. U Njemačkoj je prije dvije godine, nakon uvođenja tzv. vjerskog poreza, više od pola milijuna vjernika odmah napustilo svoje crkve, od čega najviše katolika (300 tisuća)  i nešto manje protestanata. Isto je u samo jednoj godini učinilo gotovo 70 tisuća Austrijanaca i oko 60 tisuća Finaca.

image

Pobuna Poljakinja: čak i tamo crkveni utjecaji postaju sve manje atraktivni

Romy Arroyo Fernandez/Nurphoto Via Afp

Irci su narod koji, prema službenim podacima, najbrže u svijetu odbacuje religiju: prije desetak godina, nakon otkrića niza pedofilskih skandala iz crkvene prošlosti, broj deklariranih katolika pao je za više od dvadeset posto: s 69 na 45 posto Iraca! No, Irska nije samo zemlja koja ubrzano gubi deklarirane katolike, nego se svrstala i među 10 prvih zemalja svijeta po broju građana koji se izjašnjavaju kao uvjereni ateisti.

27. studeni 2024 01:04