Početak drugog polugodišta ovaj tjedan obilježili su, tradicionalno, prijepori je li zimske praznike trebalo zadržati "u komadu", odnosno odjednom "odraditi" tri tjedna odmora kako bi se izišlo ususret učenicima "skijašima", ili ostaviti ovako rascjepkane na dva dijela – prvi dio u trajanju od dva tjedna oko Božića i Nove godine te još jedan tjedan krajem veljače, piše Slobodna Dalmacija.
Polemike oko toga kada i koliko trebaju trajati učenički odmori u nas traju godinama, ali treba i kratko podsjetiti: još od prvog mandata aktualnog ministra znanosti i obrazovanja Radovana Fuchsa za nastavnu godinu 2011./2012. županijama, odnosno osnivačima osnovnih i srednjih škola, bila je dana mogućnost da sami drukčije planiraju početak nastave u prvom polugodištu, kao i trajanje zimskog odmora za sve školske ustanove na svome području.
Nadležni županijski uredi za obrazovanje potom su bili dužni zatražiti za to suglasnost od Ministarstva obrazovanja najkasnije do 15. lipnja u godini koja prethodi novoj školskoj godini. Kasnije, 2019. godine, tadašnja ministrica Blaženka Divjak to je pravo modificirala na način da je predložila četiri modela s različitim terminima praznika, a osnivači su u suradnji sa školama mogli autonomno odlučiti koji će model s kojim datumima primjenjivati.
Sukus je da su, osim kada je to trebalo, županije malo koristile mogućnost da samostalno formiraju početak nastave i zimske praznike, malo je tu prste umiješala i korona-pandemija pa se ministar Fuchs u ovom mandatu uglavnom odlučio na jedinstveni kalendar za cijelu zemlju koji, uz ostalo, podrazumijeva zimske praznike u dva dijela. Podsjetimo i kako je, na primjer, 2018./2019. godine na zahtjev Splitsko-dalmatinske županije početak nastave u školama u toj županiji pomaknut za tjedan dana u odnosu na ostatak zemlje, što su nadoknadili skraćivanjem zimskih praznika (koji su tada bili tri tjedna odjednom) i ranije su se (7. siječnja 2019.) vratili u klupe u drugom polugodištu.
To je, pak, poremetilo planove "skijaša", jer se već godinama drugi tjedan u siječnju smatra "hrvatskim skijaškim tjednom", kada najviše djece i roditelja po najpovoljnijim cijenama odlazi na skijališta u Austriji, Sloveniji, Italiji, Francuskoj ili Bosni i Hercegovini.
– Nisam pedagog i ne bih govorio o pedagoškim razlozima, ali iz Udruženja konstantno apeliramo da se zimski praznici vrate na staro, to jest da se produže i na ovaj drugi tjedan siječnja, kako bi se omogućilo roditeljima i djeci da koriste skijaške aranžmane po jeftinijim cijenama. Pitanje je koliko je sada prvi tjedan nastave u drugom polugodištu efikasan kada nema jednog dijela djece – konstatira Boris Žgomba, predsjednik Udruženja putničkih agencija pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Kako kaže, procjene su da tijekom skijaške sezone – od sredine prosinca do početka ožujka – na skijanje ode oko 200.000 Hrvata, a najviše njih, oko 80 posto, upravo tijekom prvog i drugog tjedna siječnja.
– Međutim, u drugom tjednu siječnja, "hrvatskom skijaškom tjednu", cijene skijaških aranžmana ove godine su za 30 i više posto manje nego tjedan dana ranije. Ne postoji direktan interes putničkih agencija da se zimski praznici produže i na taj tjedan, nego je to interes građanstva, roditelja i djece – ističe Žgomba, dodajući kako su posljednjeg tjedna u veljači, kada pada drugi dio zimskih praznika, skijaški aranžmani još skuplji.
U školama, pak, ne dijele svi to mišljenje, unatoč tome što nema jedinstvenog stava koliko bi i kada pojedini školski praznici trebali trajati. Kako doznajemo, u većini osnovnih i srednjih škola trenutačno nema većeg "egzodusa" učenika na skijanje, odnosno ovaj prvi tjedan nastave u drugom polugodištu nije bilo enormnih izostajanja, unatoč tome što se baš ovaj tjedan u francuskom Les Orresu održava i hrvatskim učenicima omiljeni glazbeno-skijaško/boarderski KnockOut Snow festival.
– Vrijeme je da se hrvatsko školstvo prestane podređivati interesima turističkih agencija i drugih zemalja u koje odlaze naši građani. Koliko vidimo, na skijanje se ide izvan Hrvatske. Ali, treba reći da postotak učenika koji zbog skijanja izostaju iz škole ovaj tjedan i nije toliko velik kako se misli – kaže Suzana Hitrec, čelnica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja i ravnateljica zagrebačke srednje Upravne škole.
Osim toga, podsjeća, nema nikakvih problema oko pravdanja izostanaka te djece jer, sukladno Pravilniku o kriterijima za izricanje pedagoških mjera, svaki ravnatelj ima mogućnost u slučaju pravodobnog zahtjeva roditelja odobriti opravdani izostanak učenika do sedam (uzastopnih) radnih dana.
– U mojoj školi potpisala sam dva takva zahtjeva zbog skijanja, a škola ima 500-tinjak učenika. Prema našim saznanjima, ovaj je tjedan zbog skijanja u zagrebačkim srednjim školama izostalo od dva do sedam, osam posto učenika po školi – prenosi Suzana Hitrec, koja se protivi i povratku zimskih praznika tri tjedna odjednom.
– Nije dobro da su praznici predugački jer učenici gube kontinuitet učenja – smatra šefica srednjoškolske udruge ravnatelja.
Jedna od zagrebačkih škola u kojoj je nešto veći broj učenika ovaj tjedan zatražio izostanak zbog skijanja je popularni MIOC ili XV. gimnazija, gdje je, prema riječima ravnatelja Nikole Dmitrovića, na skijanju desetak posto njihovih učenika ili njih stotinjak.
– Malo sam podvojen oko toga treba li vratiti tri tjedna zimskih praznika odjednom ili ostaviti kako je sad, u dva dijela. Ipak taj jedan tjedan praznika krajem veljače omogućuje djeci da se maknu od redovne škole, a mogu ga iskoristiti, recimo, i za pripremu za natjecanja. Ako bismo ostavili svakoj županiji da formira svoj kalendar, pitanje je kako bi se ti datumi u drugom polugodištu uskladili s terminima natjecanja, pripreme i provedbe državne mature i ostalog – razmišlja zagrebački ravnatelj.
– Naš je stav da zimski praznici trebaju biti tri tjedna u komadu. Ne može se jednako kvalitetno raditi kada su sva djeca u školi i kada ih jedan dio nedostaje. Osim toga, zadnji tjedan zimskih praznika u veljači preblizu je proljetnim praznicima oko Uskrsa koji je ove godine dosta rano – ocjenjuje, pak, Deana Bokšić, ravnateljica splitskog MIOC-a (III. gimnazije).
U njezinoj školi zbog skijanja ovaj tjedan fali, dodaje, nekoliko učenika po razredu, negdje nitko, a u nekome i po devet. Kada je o promjenama školskog kalendara riječ ona nije ni protiv proljetnih praznika, jer ih učenici njezine škole koriste za studijska putovanja, ali drži kako bi možda trebali imati drukčiji raspored.
Marija Pustak, ravnateljica splitske srednje Prirodoslovne škole, kaže kako je u njih samo četvero, petero učenika izostalo zbog skijanja ovaj tjedan. Što se tiče izmjena školskog kalendara, ima prijedlog:
– Nama bi više odgovaralo da nova školska godina počne tjedan dana kasnije, jer mnogo naših učenika radi preko ljeta. Sve više djece u Dalmaciji ljeti radi preko student-servisa u turizmu, a ovaj tjedan koji se koristi za skijanje nama nije toliko potreban. Bolje bi bilo da nastava u lipnju ranije završi – otkriva ravnateljica Pustak.
Sličnog stava je i Jure Kunac, ravnatelj splitske OŠ "Split 3", u kojoj nema prevelikih izostanaka zbog skijaškog tjedna, samo četiri učenika od njih oko 700.
– Trenutni raspored odmora "rascjepkan" s više praznika čini mi se dobar, jer slične kalendare imaju brojne europske zemlje. Jedino bi bilo bolje da nastavna godina u nas završi tjedan dana ranije, negdje oko blagdana svetog Ante, 13. lipnja, jer su tada u nas velike vrućine i gotovo je nemoguće održavati nastavu – smatra splitski ravnatelj.
Đuro Baloević, ravnatelj OŠ Vjekoslava Paraća iz Solina i predsjednik splitsko-dalmatinskog ogranka Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola, također ističe kako zbog skijanja nemaju velikih izostanaka učenika te da su po izostancima bili gori studeni i prosinac prošle godine kada je puno djece izbivalo s nastave zbog gripe, hripavca i drugih tegoba.
– Nema najboljeg rasporeda, uvijek nekome neće odgovarati ovo ili ono. Samo u našoj županiji imamo ogromne klimatske razlike između područja u Zagori te obale i otoka. Ne traje svugdje isto ni turistička sezona. Broj učenika koji koristi skijaške aranžmane nije takav da bi poremetio organizaciju i provedbu nastave – zaključuje o ovoj temi Đuro Baloević.•