-Nikada do sada nijedan događaj tako brzo nije promijenio politički pejsaž europske i nacionalnih scena u brojnim državama članicama EU kao rast populističkih pokreta i stranaka vidljiv je doslovce svugdje, od država utemeljiteljica do manjih država i te posljedice se osjećaju i bit će ključna tema u slijedećoj 2019. godini europskih izbora te održavanje balansa međunarodnih i nacionalnih prava može biti jedino rješenje. Uz to, migracijska kriza je od 2015. dovela do kretanja neviđenog broja ljudi, izazvala krizu Shengenskog sustava i najveće konkretne posljedice na europski politički pejzaž te promjene u europskoj politici azila. Tko je mogao zamisliti da će sve što se pažljivo gradilo u Schengenskom sustavu zadnjih 30 godina dobiti sasvim drugu kontrolnu dimenziju i da će temeljne vrijednosti kao što je fizička sloboda kretanja ljudi postati nešto što nije zajamčeno? Migracije su u prvi plan stavile upravljanje krizama izvan kontinenta, koristeći sve mehanizme naše politike. Smatram da je jedini dugoročni način rješavanja krize na izvoru problema. U migracijskoj krizi i Hrvatska ima svoju ulogu: odredili smo se da ne gradimo fizičke barijere na svojim granicama, ali smo bitno osnažili sposobnost svoje Granične policije. Više od 6500 ljudi danonoćno bdije nad poštivanjem europskih i hrvatskih propisa i sprečavanju nezakonitih migracija. Europsko načelo solidarnosti je jedno od ključnih načela i bitno ga je njegovati. Hrvatska je tom izuzetno privržena i provodi ga, a naše napore cijene partneri u regiji i posebice u Europskoj uniji.
Rekao je to hrvatski premijer Andrej Plenković otvarajući već tradicionalnu međunarodnu konferenciju Dubrovnik forum koja se ove godine održava pod radnim nazivom „Jačanje otpornosti – Mediteran, Europa i Zapadni Balkan“. Ovogodišnji se Forum se usredotočio na izazove uzrokovane migracijama, terorizma, klimatskih promjena i niz asimetričnih prijetnji s kojima se suočavaju Europa i šire područje Sredozemlja na političkoj, sigurnosnoj, gospodarskoj, društvenoj i kulturnoj razini. Obraćajući se nazočnima u kongresnoj dvorani hotela Dubrovnik Palace premijer Plenković je naglasio kako su pogodili suštinu izborom otpornosti kao središnje teme foruma:
- Otpornost je potrebna kad je riječ o slobodi kretanja ljudi, ali i o promjeni globalnih odnosa, pa se danas neke države odmiču od multilateralizma. EU je pokazala otpornost i na ekonomske i financijske teškoće proteklih godina a danas je bitno ne narušiti temeljna načela multilateralnog poretka i slobodne trgovine. Treba paziti da neki sukobi nikad ponovno ne otvore i da temeljna načela međunarodnog prava budu poštovana. To je poruka otpornosti ključnih međunarodnih aktera- rekao je Plenković te pohvalio Europsku komisiju jer je ove godine dala snažni poticaj proširenju, potaknuvši tako zemlje koje još nisu članice EU da nastave reforme i napreduju.
Podsjetio je kako se Hrvatska snažno zauzima za nastavak proširenja, a to je jedan od glavnih izazova ovog dijela Europe. On je pozdravio i napore koje posebni europski povjerenik, odnosno glavni pregovarač za pripremu i provedbu pregovora s Velikom Britanijom Michel Barnier čini u pregovorima o BREXIT-u. Barnier je sudionik Dubrovnik foruma o kojem je Plenković rekao i ovo:
-Ovdje je riječ o otpornosti na "nesretni negativni referendum" koji je, smatram, loš za Ujedinjeno Kraljevstvo i za premijera koji je donio tu odluku, a bit će loš i za globalne odnose jer je Velika Britanija velika trgovinska i gospodarska sila- naglasio je Plenković i podsjetio da je u ekonomskom smislu prisutnost Kine postala sve veća, a Hrvatska će iduće godine biti domaćin međunarodne konferencije „Kina+ 16 država srednje Europe“.
Inače, rasprave na Dubrovnik Forumu 2018 odvijaju se kroz panele Definiranje izazova - razmatranje rješenja; Jačanje otpornosti na krizu kroz poboljšanu infrastrukturnu povezanost i Jačanje otpornosti na krizu u borbi protiv lažnih vijesti i manipulacije medijima. Glede Foruma 2018 naglašava se kako, da bi smo ojačali ukupnu otpornost, moramo nastaviti njegovati naše temeljne vrijednosti - ljudska prava, demokratske standarde i načela dobrog upravljanja. Za ostvarenje tih ciljeva ključni su daljnja integracija tržišta te širenje trgovinske i financijske suradnje ali i poboljšanje ekonomske, prometne, energetske i ljudske povezanosti. Naglašeno je kako EU preuzima vodstvo u uspješnom rješavanju tih pitanja, za što je ključ uspjeha suradnja.
Sudionicima konferencija na svečanom se otvorenju obratio i predsjednik Sabora Gordan Jandroković koji je rekao:- Uz nestabilne globalne i regionalne promjene, postoje i unutarnji izazovi, prije svega povlačenje Ujedinjenog Kraljevstva iz EU. Svi ti izazovi dovode u kušnju europski projekt kojim su tijekom šest desetljeća građeni mir, sigurnost, stabilnost, blagostanje i demokracija. Stoga, ovaj kontekst daje Europi jednu novu odgovornost-odgovornost pronalaska rješenja na nove, prije svega vanjske izazove i prijetnje. I odgovornost redefiniranja njezine uloge i vraćanja snage koju je imala desetljećima kao jedan od najvažnijih međunarodnih i globalnih aktera.
Na marginama konferencije bit će održani i brojni značajni bilateralnu razgovori.
