Europska komisija je jučer, u utorak, 16. lipnja, usvojila odluku kojom se produžava prijelazno razdoblje tijekom kojega državljani Europske unije ne mogu stjecati vlasništvo nad poljoprivrednim zemljištem u Hrvatskoj. Odluka je objavljena u službenom glasilu Europske unije danas, 17. lipnja 2020.
Ugovorom o pristupanju Europskoj uniji Hrvatskoj je odobreno prijelazno razdoblje od sedam godina tijekom kojega vrijedi zabrana prodaje poljoprivrednog zemljišta državljanima drugih država članica EU-a. Prijelazno razdoblje, koje ističe krajem lipnja ove godine, utvrđeno je kako bi se spriječio rast cijena poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj nakon pristupanja Europskoj uniji, a do kojega bi moglo doći zbog veće kupovne moći državljana pojedinih država članica. Time bi se otežalo stjecanje poljoprivrednog zemljišta za hrvatske poljoprivrednike i usporilo nužno restrukturiranje poljoprivrednog sektora.
Ugovorom o pristupanju predviđena je mogućnost produženja sedmogodišnjeg prijelaznog razdoblja za dodatne tri godine ako se pokaže da hrvatsko tržište poljoprivrednog zemljišta još uvijek nije dovoljno stabilno te da i dalje postoji rizik značajnijeg povećanja cijena u slučaju njegovog otvaranja za strane državljane. Ministarstvo poljoprivrede pripremilo je prošle godine argumentirani zahtjev Europskoj komisiji te odgovarajuće analize kojima se potvrđuje da tržište poljoprivrednog zemljišta nije spremno za potpunu liberalizaciju te je zatraženo produženje prijelaznog razdoblja radi zaštite interesa hrvatske poljoprivrede.
Aktivnosti na pripremi zahtjeva započele su u lipnju 2019. godine sastankom u Bruxellesu na inicijativu Ministarstva poljoprivrede, kako bi se raspravili tehnički aspekti predaje hrvatskog zahtjeva za produljenjem prijelaznih mjera za stjecanje vlasništva poljoprivrednog zemljišta od strane fizičkih i pravnih osoba iz drugih država članica Europske unije i Europskog gospodarskog područja. Nakon toga kontinuirano su se provodile konzultacije djelatnika Ministarstva poljoprivrede i zaposlenika u stalnom predstavništvu RH u Bruxellesu, a koje su rezultirale detaljno argumentiranim zahtjevom koji je temeljem relevantnih činjenica obrazlagao potrebu za produženjem moratorija. Zahtjev je pripremljen u suradnji s Državnim zavodom za statistiku, Ministarstvom pravosuđa, Ministarstvom uprave, Hrvatskim centrom za razminiranje, Državnom geodetskom upravom i nadležnom upravom Europske komisije te je službeno podnesen u studenom 2019. godine, s obzirom na zahtjev za produženje moratorija koji je potrebno uputiti tri do četiri mjeseca prije isteka.
Ovom odlukom Europske komisije osigurava se dodatno razdoblje od tri godine koje treba iskoristiti za puno iskorištenje potencijala poljoprivrede vraćanjem što je moguće više poljoprivrednih površina u proizvodnu funkciju.