U Britaniji je pad realnog dohotka kućanstva najveći od 1957. godine, u Švedskoj hrana nije ovoliko poskupjela od 1951., u Finskoj je inflacija najveća još od 1964., a Njemačka upravo ulazi u recesiju.
To nije scenarij distopijskog filma, nego aktualna realnost najbogatijih zemalja zapadne Europe. Kad su ekonomisti iz američke agencije Fitch Ratings početkom ovog mjeseca ustvrdili za Bloomberg da će zbog narasle inflacije – izazvane rastom cijena hrane i energije zbog antiruskih sankcija – glavne zapadne ekonomije ove godine upasti u recesiju, mnogi su odmahnuli rukom. No ekonomske brojke i izvještaji s terena potvrđuju te pesimistične prognoze, piše Slobodna Dalmacija.
O tome je u srijedu na portalu Index jezgrovito raportirao novinar Slobodan Mufić koji živi u Švedskoj. Njegov opis posljedica krize u toj zemlji i naglog pada životnog standarda tamošnjih stanovnika prilično je šokantan u odnosu na raširenu percepciju Švedske kao bastiona kvalitetnog života u zapadnoj Europi. Naprosto, sve više tamošnjih građana sve teže spaja kraj s krajem, pa u lokalnim medijima izlaze i priče koje smo prije situirali u zemlje Trećeg svijeta.
"Kamata na kredit se udvostručila, a istodobno su režijski troškovi porasli za 25 posto. Kćerima sam rekla da u gostima kod prijateljica uvijek prihvate ručak ako im se ponudi. Tražim od njih da se tuširaju u školi umjesto kod kuće. Jedemo neke neobične prehrambene kombinacije i postale smo majstorice u iskorištavanju zadnjeg komadića hrane u hladnjaku. Više se ne obaziremo na rokove trajanja", kaže tako za list Aftonbladet samohrana majka Sofia, koja je uza sve to upravo ostala bez posla.
Sofia nije jedina Šveđanka koja se našla u takvoj situaciji, o čemu govori i dramatičan porast – više od 100 posto – broja korisnika pučkih kuhinja u Stockholmu: lani u siječnju bilo ih je oko 10 tisuća, dok ih je ovog siječnja bilo oko 21 tisuće.
Ekonomski indikatori ukazuju na ulazak u recesiju: u zadnjem kvartalu 2022. švedski BDP pao je 0,5 posto u odnosu na prethodni kvartal, a analitičari drže da bi do kraja godine mogao pasti 0,8 posto. Inflacija je u veljači iznosila 9,4 posto, dok je hrana poskupjela više od 20 posto, najviše u posljednjih 70 godina.
– Tijekom 70-ih i 80-ih godina hrana je također dosta poskupjela, ali ne tako brzo kao sada. Porast cijena prehrambenih proizvoda od 20 posto u 12 mjeseci zadnji put je zabilježen 1951. godine – rekao je analitičar švedskog statističkog zavoda John Eliasson.
Slične podatke za Britaniju prošlog je tjedna iznio tamošnji Ured za budžetsku odgovornost (OBR), upozorivši da se Britanci suočavaju s najvećim padom životnog standarda od početka vođenja evidencije 1950-ih, dok se gospodarstvo zemlje zaustavlja.
U izvještaju OBR-a navodi se da će se u razdoblju od 2023. do 2024. realni raspoloživi dohodak kućanstva – što se uzima kao mjera stvarnog životnog standarda – smanjiti za 5,7 posto u odnosu na razdoblje 2022.-2023., što će biti "najveći dvogodišnji pad od početka vođenja evidencije 1956.-1957. godine".
OBR ističe da je do povijesnog pada raspoloživog dohotka došlo zato što inflacija raste brže od nominalnih plaća. Stručnjaci OBR-a očekuju da će se britansko gospodarstvo ove godine smanjiti za 0,2 posto, te navode da se životni standard Britanaca neće vratiti na pretpandemijsku razinu sve do 2028. godine.
U problemima je i Njemačka. Najjača europska ekonomija također bilježi pad ekonomskih indikatora: BDP je u četvrtom kvartalu 2022. pao 0,4 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, a u prvom kvartalu ove godine očekuje se dodatni pad od 0,2 posto, tako da će Njemačka za koji dan i tehnički ući u recesiju. Kako je 15. ožujka objavio Institut za ekonomska istraživanja Ifo, Njemačka će i ove godine imati visoku prosječnu inflaciju od 6,2 posto, tek nešto nižu nego lani.
"Budući da će bazna inflacija i 2023. ostati visoka, fundamentalno ublažavanje inflacije nije na vidiku", rekao je još u veljači analitičar Alexander Krueger, glavni ekonomist Hauck Aufhaeuser Lampe Privatbanke.
Eksperti drže da je do lanjske rekordne inflacije u Njemačkoj doveo rast cijena energenata zbog pada isporuka plina iz Rusije uslijed antiruskih sankcija, te da je sabotaža plinovoda Sjeverni tok dodatno pogoršala mogućnosti opskrbe ruskim plinom.
Razloga za veselje nemaju ni građani Finske, gdje su cijene hrane u veljači doživjele povijesni skok od 16,3 posto. Kako je 14. ožujka objavila državna agencija za statistiku, to je najveći rast cijena od 1964. godine. Pritom su glavni motori inflacije bili visoki troškovi struje i hrane, te povećane kamate na kredite.
Zaključak je da se ova generacija Europljana vraća na životni standard ne svojih roditelja – koji su uživali u prosperitetu zapadnoeuropskih "država blagostanja", dobrim dijelom temeljenom na jeftinim ruskim energentima – nego svojih baka i djedova, ponirući ravno u ekonomske okolnosti kakve su vladale u poratnoj neimaštini nakon Drugog svjetskog rata.