Što se mota po glavi Vladimira Putina i hoće li pritisnuti "crveno dugme" te aktivirati nuklearno oružje nakon uzastopnih poraza ruske vojske u Ukrajini i gubitka znatnog dijela okupiranih područja? To je pitanje kojim su trenutno preokupirani svi analitičari koji prate Kremlj, piše Jutarnji.
Associated Press navodi kako zasad analitičari oprezno sugeriraju da se rizik od Putinove upotrebe najvećeg nuklearnog arsenala na svijetu još uvijek čini niskim. Američka CIA navodi da nije uočila znakove priprema neposrednog ruskog nuklearnog napada. Ipak, Putinova obećanja da će koristiti "sva sredstva koja su im na raspolaganju" za obranu Rusije dok ratuju u Ukrajini shvaćena su vrlo ozbiljno. A njegova tvrdnja u petak da su Sjedinjene Države "stvorile presedan" bacanjem atomskih bombi u Drugom svjetskom ratu dodatno je povisila nuklearne uloge.
Treba podsjetiti da Putinove nuklearne prijetnje nisu novijega datuma te su se dosad pokazivale kao blef, na što upućuju brojni analitičari koji prate situaciju u zemljama bivšeg SSSR-a. Vladimir Putin Ukrajini je prvi put prijetio nuklearnim oružjem još 2008. godine, u slučaju pridruživanja te države NATO paktu i ulaska pod "američki nuklearni štit", a prijetnje su se intenzivirale 2014., nakon ruske okupacije Krima.
I dosad je pokazivao sklonost riziku
Od tad Putin navodi Krim kao crvenu liniju koju se ne smije prijeći, no nakon ukrajinskog napada na vojni aerodrom Saki, koji je uništen eksplozijama, te još nekoliko većih i manjih diverzija na području okupiranog poluotoka, ruske prijetnje nisu se realizirale. Štoviše, Rusija je za takve događaje otpuživala sabotere, ili su navodili da se radi o slučajnim incidentima, što je, po nekim analitičarima, dokaz da Kremlj nije računao da bi se doista mogli naći u situaciji ostvarivanja nuklearnih prijetnji.
U svojoj, pak, analizi AP podsjeća da je Bijela kuća jasno upozorila na "katastrofalne posljedice za Rusiju", ako Putin upotrijebi nuklearno oružje. Ali kako navode u AP-u, nemoguće je predvidjeti hoće li to doista obuzdati Putinove ruke. Nervozni analitičari koji se bave Kremljem priznaju da ne mogu biti sigurni što on misli, čak ni je li racionalan i dobro informiran. Naime, bivši agent KGB-a dosad je pokazivao sklonost riziku. Teško je, čak i uz zapadne obavještajne agencije sa špijunskim satelitima, reći blefira li Putin ili doista namjerava prekršiti nuklearni tabu, piše AP.
"Danas u američkoj obavještajnoj zajednici ne vidimo nikakve praktične dokaze da se on približava stvarnoj uporabi, da postoji neposredna prijetnja uporabe taktičkog nuklearnog oružja", rekao je direktor CIA-e William Burns za CBS News.
"Naš je zadatak shvatiti to vrlo ozbiljno, paziti na znakove stvarnih priprema", dodao je Burns.
Globalni izopćenik
Analitičari pak ne vide kako bi upotreba nuklearnog oružja mogla značajnije pomoći u preokretu trenda ruskih vojnih gubitaka u Ukrajini. Naime, ukrajinske trupe ne koriste velike koncentracije tenkova da bi to dovelo do velikog povlačenja, a borba se ponekad vodi za mala naselja, poput sela. Dakle, pitanje je što bi konkretno Rusi mogli gađati nuklearnim oružjem, a da bi takav potez imao pobjednički učinak?
"Nuklearno oružje nije čarobni štapić. To nije nešto što upotrijebite i time riješite sve vaše probleme", rekao je Andrej Baklitskij, viši istraživač specijaliziran za nuklearni rizik pri Institutu UN-a za istraživanje razoružanja.
Analitičari se nadaju da je tabu koji okružuje nuklearno oružje destimulirajući. Stravične razmjere ljudske patnje u Hirošimi i Nagasakiju nakon što su SAD atomskim bombama uništile japanske gradove 6. i 9. kolovoza 1945. godine bile su snažan argument protiv ponovne uporabe takvog oružja. U tim napadima ubijeno je 210.000 ljudi.
Od tad nijedna država nije upotrijebila nuklearno oružje. Analitičari pretpostavljaju da bi čak i Putinu moglo biti teško postati prvi svjetski čelnik nakon američkog predsjednika Harryja Trumana koji je zasuo nuklearnom paljbom.
"U Rusiji je još uvijek tabu prijeći taj prag", rekla je Dara Massicot, viša istraživačica politike u RAND Corp. i bivša analitičarka ruskih vojnih sposobnosti pri američkom Ministarstvu obrane.
"To je jedna od najvećih odluka u povijesti Zemlje", izjavio je Baklitskij.
U AP-u navode da bi reakcija na upotrebu nuklearnog oružja Putina mogla pretvoriti u globalnog izopćenika.
Transport kao taktika
"Razbijanje nuklearnog tabua nametnulo bi, u najmanju ruku, potpunu diplomatsku i gospodarsku izolaciju Rusije", rekao je Sidharth Kaushal, istraživač s Royal United Services Institute u Londonu, specijaliziran za obranu i sigurnost.
Nuklearno oružje dugog dometa koje bi Rusija mogla koristiti u izravnom sukobu sa Sjedinjenim Državama spremno je za borbu, piše AP. Ali ruske zalihe bojevih glava za kraće domete, takozvano taktičko oružje koje bi Putin mogao biti u iskušenju upotrijebiti u Ukrajini, prema analitičarima, nisu spremne.
"Svo to oružje je u skladištu", rekao je Pavel Podvig, još jedan viši istraživač specijaliziran za nuklearno oružje u UN-ovom centru za razoružanje u Ženevi.
"Morate ga izvaditi iz bunkera, utovariti u kamione, a zatim ga postaviti na projektile ili druga sredstva za isporuku", dodao je.
AP navodi da Rusija nije objavila potpuni popis svog taktičkog nuklearnog oružja i njegovih mogućnosti. Putin bi, prema procjenama analitičara, eventualno mogao narediti da se jedan manji dio potajno pripremi za iznenadnu upotrebu. No transport oružja iz skladišta također je, prema njima, taktika koju bi Putin mogao koristiti za povećanje pritiska bez da ga upotrijebi. Očekivao bi da će američki sateliti uočiti tu aktivnost i možda bi se nadao da bi "pokazivanje nuklearnih zuba" moglo preplašiti zapadne sile da nastave pružati podršku Ukrajini.
"To je ono na što bi se Rusi kockali, da svaka eskalacija drugoj strani predstavlja i prijetnju, ali također i povod za pregovore s Rusijom. Postoji neka vrsta gramatike nuklearnog signaliziranja i vještina svladavanja rubova, logika koja je više od toga da se jedan luđak jednoga dana odluči na takav potez", rekao je Sidhart Kaushal.
"Mislim da se neće dogoditi grom iz vedra neba", rekao je Nikolaj Sokov, koji je sudjelovao u pregovorima o kontroli naoružanja dok je radio za rusko ministarstvo vanjskih poslova, a sad radi u Bečkom centru za razoružanje.
Užasna alternativa
Analitičari također imaju problema s identificiranjem ciljeva na bojnom polju koji bi bili vrijedni ogromne cijene koju bi Putin platio. AP se pita, ako jedan nuklearni napad ne zaustavi ukrajinsko napredovanje, bi li on tad napadao iznova i iznova?
Podvig je primijetio da u ovom ratu nema "velike koncentracije trupa" koje bi se moglo gađati nuklearnim oružjem. Napad na gradove, u nadi da će šokirati Ukrajinu i natjerati ju da se preda, bila bi užasna alternativa.
"Odluka da se hladnokrvno ubiju deseci i stotine tisuća ljudi, to je teška odluka. Tako bi i trebalo biti", rekao je.
Putin se, prema AP-u, možda nada da će same prijetnje usporiti opskrbu Ukrajine zapadnim oružjem i kupiti vrijeme za obuku dodatnih 300.000 vojnika koje mobilizira, što je već izazvalo prosvjede i egzodus muškaraca u vojnoj dobi. Ali ako Ukrajina nastavi s kontraofenzivom i Putin se nađe u nemogućnosti zadržati ono što je okupirao, analitičari strahuju od rastućeg rizika da on odluči da su njegove nenuklearne mogućnosti pri kraju, piše AP.