"Opasnost od uporabe taktičkog nuklearnog oružja raste. Putin svaki put izabere najgori mogući ishod, a nastavi li tim putem - to će biti katastrofa. Prije ili kasnije imat ćemo veliki nuklearni rat, a to je prijetnja cijelom čovječanstvu", rekao je Oleksij Gončarenko, ukrajinski zastupnik u Odeskoj oblasti, novinarki Telegrapha gostujući na konferenciji britanske Konzervativne stranke na kojoj se raspravlja o ratu u Ukrajini, piše Slobodna Dalmacija.
Istodobno, na marginama iste konferencije, engleski ministar vanjskih poslova James Cleverly je izjavio: "Uporaba nuklearnog oružja od bilo koje zemlje bilo gdje u svijetu ne bi prošla bez odgovora. Vladimir Putin je napravio mnogo strateških pogrešaka. Moramo vrlo jasno dati do znanja da se njegov niz strateških pogrešaka mora zaustaviti."
Ove izjave stižu u trenutku kada ukrajinska protuofanziva snažno napreduje, pri čemu se itekako dokazuje učinkovitost ubojitih američkih HIMARS-a. K tome je predsjednik SAD-a Joe Biden u utorak obećao Ukrajini novih 625 milijuna dolara vojne pomoći, uključujući još četiri višecijevna raketna bacača HIMARS, uz 16 već poslanih. Isti paket sigurnosne pomoći uključuje topničke sustave i streljivo te oklopna vozila. Biden je ponovno potvrdio da će njegova administracija "nastaviti podržavati Ukrajinu dok se brani od ruske agresije koliko god je potrebno".
Uzmemo li sve ovo u obzir, Putin bi - u opasnosti da ne može zadržati osvojeno u Ukrajini - mogao nastaviti donositi "vrlo loše strateške odluke" i ponovno "izabrati najgori mogući ishod", što bi u ovom slučaju bilo otvaranje nuklearne Pandorine kutije.
Obnovljena prijetnja Vladimira Putina nuklearnim ratom, izrečena u govoru na Crvenom trgu, pojačala je strah da bi u očaju mogao baciti atomsku bombu na Ukrajinu ili čak neku članicu NATO saveza, izvodeći tzv. "taktički" nuklearni udar.
Ruska vojska, koju upravo pokušava popuniti "djelomičnom mobilizacijom", ne može ni brojnošću na terenu ni motivacijom parirati Ukrajincima, a kako njima novi kontigenti vojne pomoći s najmodernijim oružjem stižu gubi i premoć u konvencionalnom arsenalu, dakle...
Kako bi mogao izgledati ‘taktički‘ nuklearni udar
Nuklearno oružje općenito se klasificira kao strateško ili taktičko, pri čemu se prvo koristi za pobjedu u ratu, a drugo za pobjedu u pojedinačnoj bitki. Prema britanskom sigurnosnom think tanku Rusi, ruski taktički arsenal ograničen je u dometu na oko 500 kilometara, u usporedbi sa strateškim nuklearnim projektilom dometa od gotovo 5000 kilometara.
Taktičko oružje također ima manju eksplozivne snagu, a to je 10 kt (kilotona dinamita) SSC-8. Međutim, čak i taktičko nuklearno oružje ima golemu razornu moć. Atomska bomba koju su SAD bacile na Hirošimu imala je snagu od oko 15 kt. Ruska uporaba nuklearnog oružja na takav način bila bi bez presedana pa je teško predvidjeti kako bi se takav napad mogao dogoditi.
Analitičari koji pomno prate rusku nuklearnu retoriku previđaju više mogućih scenarija. Lawrence Freedman, stručnjak za ratne studije s King‘s Collegea u Londonu, kaže da su "potencijalne mete za ograničene nuklearne udare (u Ukrajini - op.) one koje su već identificirane kao ciljevi konvencionalnih udara - kritična infrastruktura prije nego gradovi". Također je u postu na svom blogu istaknuo da bi Zmijski otok, koji je nenaseljen, mogao biti napadnut nuklearnim oružjem u demonstraciji moći Rusije s ciljem sijanja straha u Ukrajini i na Zapadu.
To nosi stanovite rizike i za napadača, rekao je, poput onog da bomba ne uspije detonirati i tako se Rusija sama ponizi.
Početkom rujna Rusi su izveli vježbe nuklearnih podmornica na Arktiku, kao još jednom mjestu za moguću demonstraciju sile.
Čak bi i nuklearni udar niske snage izazvao golema razaranja u velikom naseljenom središtu poput Londona. Analitičari procjenjuju da bi bomba bačena na Washington ubila do 300.000 ljudi, ne uključujući one zahvaćene radijacijom u širem području.
Bi li Putin to stvarno učinio? Prisutna je zabrinutost da je ruski čelnik možda izgubio kontrolu i da bi doista mogao pribjeći takvom stravičnom potezu nastavi li biti ponižavan gubicima u Ukrajini.
On prema ruskom zakonu ima ovlasti lansirati nuklearno oružje u slučaju egzistencijalne prijetnje. Uvijek pri ruci ima "čeget", nuklearnu aktovku, koja ga povezuje sa zapovjedništvom i kontrolom ruskog nuklearnog programa. Ali u njoj nema "crvenog gumba".
Umjesto toga, zapovijed prenosi ruskom Glavnom stožeru, odnosno središnjem vojnom zapovjedništvu. Ovo središnje zapovjedništvo ima dva načina pokretanja lansiranja - mogu poslati kodove neposrednim zapovjednicima ili koristiti rezervni sustav koji zaobilazi sve lance zapovijedanja za lansiranje kopnenog nuklearnog oružja.
Ako Putin otvori svoj "čeget" i izda zapovijed, može se samo nagađati hoće li ruska središnja komanda to poslušati. Kružile su glasine da je ruski čelnik suočen sa žestokim unutarnjim kritikama zbog dosadašnjih neuspjeha u invaziji na Ukrajinu. Možda bi naredba za lansiranje nuklearnog oružja na tu zemlju ili nekog NATO saveznika mogla biti korak predaleko čak i za njegove Putinu najbloskiji generale.
Zapadni čelnici uglavnom su dosad odbacvaili Putinove prijetnje kao blef, unatoč njegovom uvjeravanju da misli ozbiljno. Činjenica da njegove prethodne nuklearne prijetnje dosad nisu ostvarene donekle to potkopava.
Podsjetimo, samo nekoliko dana nakon invazije stavio je ruska sredstva za nuklearno odvraćanje u stanje visoke pripravnosti. Također je upozorio ukrajinske saveznike da će se, ako interveniraju, "suočiti s posljedicama s kojima se nikada niste suočili u svojoj povijesti". Ruski propagandni stroj također je s raznih adresa prijetio Zapadu nuklearnim uništenjem od samog početka invazije. Je li se što promijenilo?
Andrey Baklitskiy, stručnjak UN-ova Instituta za istraživanje razoružanja, primijetio je da je Putin zaprijetio nuklearnim ratom "ako teritorijalni integritet naše zemlje bude ugrožen". Dodao je: “Te izjave nadilaze dosadašnju rusku nuklearnu doktrinu po kojoj će Rusi prvi koristiti nuklearno oružje u konvencionalnom ratu samo ako je ugrožen opstanak države. Putin sada tome dodaje ‘teritorijalnu cjelovitost‘ i vrlo apstraktnu zaštitu ljudi, neovisnosti i slobode ... što su najave koje dolaze od osobe koja ima isključivu moć odlučivanja u vezi s nuklearnim oružjem i mora ih se shvatiti ozbiljno."
Drugim riječima, ako Ukrajina nastavi svoju protuofenzivu na okupirano područje koje Moskva nakon lažnih referenduma smatra ruskim, onda bi mu to moglo dati "opravdanje" za nuklearni udar, što nije bilo teško odmah iščitati iz njegova govora.
Odgovor Zapada
No, čini se da zapadni čelnici nisu previše zabrinuti zbog mogućnosti nuklearnog Armagedona. Ali, ukoliko se dogodi teško zamislivo i ruske nuklearne bombe budu ispaljene na Zapad, onda treba očekivati odgovor istom mjerom. Uostalom, Liz Truss, nova britanska premijerka, rekla je - još dok se borila za čelo Konzervativne stranke - da je "spremna" pritisnuti nuklearno dugme čak i ako bi to dovelo do "globalnog uništenja".
S druge strane, odgovor Zapada na nuklearni napad manjeg opsega na ukrajinskom teritoriju je manje jasan. Najvjerojatnije bi njime rukovodio američki predsjednik, koji je u prošlotjednom intervjuu odbio detaljnije definirati odgovor SAD-a na potencijalni kemijski ili "taktički" nuklearni napad.
"Nemoj, nemoj, nemoj", rekao je Biden na pitanje kako bi reagirao da Putin upotrijebi takvo oružje. “To bi promijenilo lice rata kao ništa od Drugog svjetskog rata.” Kad je intervjuist inzistirao na detaljima, dodao je: “Mislite da bih vam i rekao, da točno znam što bi to bilo? Naravno da vam neću reći. To će ovisiti o posljedicama."
Ako se, primjerice, radijacija od nuklearne bombe u Ukrajini proširi na europske saveznike kao što je Poljska, to bi moglo pokrenuti Članak pet NATO-vog obrambenog ugovora prema kojem bi Britanija, SAD i saveznici stali u obranu Poljske.
Kako bi se to točno odigralo također ostaje nejasno. Neki analitičari kažu da je prijetnja nuklearnim udarom za Putina daleko učinkovitija nego njegovo stvarno izvođenje. Po njima, teško da bi taktički udar manje snage na Ukrajinu utjecao na krajnji ishod rata jer je malo vjerojatno da bi on slomio izuzetno visok ukrajinski moral. Čak i veliki nuklearni udar na naseljeno područje ne bi mogao urušiti moral i time prisiliti Ukrajince na predaju.
S druge strane, Rusija bi time riskirala oštru osudu svojih partnera, Kine i Indije, koje su sve zabrinutije zbog kaotične ruske invazije.
Nastavi li Putin prijetiti nuklearnim udarom preko zime, to bi značilo da možda vjeruje kako će to uliti dovoljno straha Zapadu koji bi onda ograničio vojnu potporu Ukrajini ili pak izvršio pritisak na Kijev da otvori pregovore s Moskvom. Ali, ovaj scenarij zasad se čini malo vjerojatnim jer, kao što upravo vidimo, Zapad povećava umjesto da smanjuje svoju potporu ukrajinskoj vojsci.
Nedavne primjedbe Kine i Indije, koje su se isprva postavile neutralno, sugeriraju da se ove zemlje sada distanciraju od sukoba. Nakon Putinova govora Kina je pozvala na "prekid vatre i dijalog", implicirajući da se Peking protivi tome da Moskva poduzme neke drastične korake, poput nuklearnog udara.
“Ikakav pomak prema taktičkom nuklearnom oružju ili drugim sredstvima za masovno uništenje i Rusija odmah gubi Kinu, svog najvažnijeg saveznika”, rekao je dr. Paul Dorfman, stručnjak za nuklearnu sigurnost, u svojoj objavi na Twitteru. “Putin time zapravo gubi sve”, naglasio je.