Sve je bilo spremno da popis stanovništva počne u travnju. No on je zbog pandemije odgođen za jesen.
Probno popisivanje stanovništva počelo se provoditi u pet županija, a trajat će od 1. do 15. ožujka u dvije faze. U prvoj se ljudi mogu popisivati preko interneta, a u drugoj će popisivači izići na teren i podatke bilježiti na licu mjesta. Objavio je to u petak Damir Plesac, koordinator za popis stanovništva iz Državnog zavoda za statistiku, gostujući u emisiji "U mreži Prvog" HRT-a.
Za provedbu popisa 2021. država je osigurala 177,3 milijuna kuna, a popisivači spremno čekaju da epidemiološka situacija u zemlji omogući provedbu ove zahtjevne procedure. No je li ona opće neophodna?
Poznati demograf dr. Stjepan Šterc smatra da postoji jednostavniji i jeftiniji način da Hrvatska utvrdi koliko ima stanovnika i koja je njihova struktura. Umjesto popisa, trebali bi imati registar stanovništva.
– Sve razvijene zemlje imaju registar stanovništva. Mi smo kao struka još davno predlagali da se to uvede i u Hrvatskoj, jer je to bitno jeftinija i egzaktnija metoda, ali nas, nažalost, nisu poslušali. Popis stanovništva košta 170 milijuna, a Slovenija registar stanovništva provede za desetak milijuna kuna – kaže za "Slobodnu" dr. Šterc.
Fiktivno stanovništvo
Registar stanovništva i teritorijalnih jedinica je registar iz kojeg se može doznati koliko stanovnika živi u nekoj administrativno-teritorijalnoj jedinici, kakva je njihova struktura, koliko ima rođenih, a koliko umrlih, kolika je stopa ulaska i izlaska iz naselja… Na koncu se tim bazama, pojašnjava Šterc, priključuju i neke druge baze važne za planiranje ukupnog razvoja nekog naselja ili države.
– Kada su počele rasprave oko fiktivnog stanovništva, osobno sam predlagao da Vukovar bude prvi grad u kojemu će se uvesti registar stanovništva. Jedan od razloga zašto je ta ideja odbijena je i to što se kroz registar stanovništva između ostalog može jasno vidjeti baza biračkog popisa. Ovako, u biračkom popisu ostalo je fiktivno stanovništvo – ističe Šterc.
Kada neka država ima registar stanovništva, jasno se vidi kakav joj je stvarni potencijal, kakav ima ulaz i izlaz što se tiče migracija, i kakva su prirodna kretanja što se tiče rodnosti i smrtnosti.
– Hrvatska to, nažalost, nije usvojila, nego ponovno provodi skupi popis. Uz to, probni popis trebalo je provesti ranije nego što se sada radi. Prije dijela koji ide online bilo je potrebno napraviti kvalitetnu procjenu kako se ne bi dogodilo da se u stalno stanovništvo upisuje i ono koje nije stalno – upozorava ovaj demograf.
U Hrvatskoj je, naglašava on, dosta tzv. posrednog popisivanja, kada popisivač dođe u nečiji dom, a podatke upisuje i za ostale članove kućanstva, za koje on nema potvrdu da su to doista stalni stanovnici Hrvatske.
Egzaktniji podaci
– Namjera prebivanja je uvedena za razvijene zemlje koje imaju razvijenu migraciju. Netko tko je privremeno prisutan, a izjavi da će u idućih godinu dana biti prisutan u naselju, tretira se kao stalno stanovništvo. Tu se onda otvaraju razne mogućnosti, pa tako i pojave tzv. fiktivnog stanovništva. Registar stanovništva je neusporedivo bolji ne samo zato što je jeftiniji za provedbu, nego i zato jer su njegovi podaci egzaktniji – napominje Šterc. Izražava pritom žaljenje što u izradi Zakona o popisu stanovništva nije sudjelovala struka.
– Na moje izravno pitanje tko je sudjelovao u izradi zakona nema odgovora. Uz to, Savjet za popis stanovništva u svim ozbiljnim državama čine ljudi sa sveučilišta koji se bave pitanjima stanovništva. Osim u Hrvatskoj – rezignirano zaključuje Šterc, piše Slobodna Dalmacija.
Hrvatska među 10 najstarijih nacija na svijetu
Omjer radnika i umirovljenika gotovo je jedan naprema jedan. Brojke pokazuju koliko nam stari nacija. Hrvatska je među 10 najstarijih nacija na svijetu, što je porazno.
Iz godine u godinu imamo pad broja stanovnika, a od proglašenja pandemije pa do siječnja ove godine imali smo 11,5 posto veću smrtnost od prosječne u posljednjih pet godina.
Uz to, ulaskom u EU zabilježeno je veliko iseljavanje ljudi iz Hrvatske – neke demografske pokazatelje iznio je Damir Plesac iz Državnog zavoda za statistiku.