Više od 300 tisuća ljudi ima tzv. izborno prebivalište: oni ne žive u Republici Hrvatskoj, ali se nalaze u registru birača i mogu glasati na lokalnim izborima. Tvrdi to poznati demograf dr. Stjepan Šterc, koji apelira na to da se i Ustavni sud uključi u rješavanje zavrzlame vezane uz ovaj problem. Jer, ako su njegove procjene točne, registar birača jednim je dijelom zapravo – fiktivan. Njegovo pročišćavanje do idućih je izbora najavio i ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, donosi Slobodna Dalmacija.
– Riječ je o tri kategorije ljudi. Prva su građani koji su se recentno iselili iz Hrvatske i otišli su u inozemstvo raditi i živjeti, a u Hrvatskoj su ostali na biračkim popisima. Potom su tu i Hrvati iz Bosne i Hercegovine koji ne žive u Hrvatskoj, ali tu imaju prijavljeno prebivalište. Treća kategorija je stanovništvo koje je napustilo Hrvatsku nakon "Oluje". Oni fizički, dakle, ne žive u Hrvatskoj, ali imaju dokumente iz vremena UNTAES-a na temelju kojih ostvaruju biračko pravo – objašnjava Šterc.
EUROSTAT definira stalno stanovništvo kao ono koje najveći dio svojeg slobodnog dijela dana izvan radnog vremena provodi u nekom određenom prebivalištu. Ni jedna od ove tri navedene kategorije prema toj definiciji ne spada u stalno stanovništvo.
Nestalno stanovništvo
– Hrvatska uporno izbjegava definirati stalno stanovništvo i uspostaviti registar stanovništva, iako bi se time riješio problem i tzv. fiktivnih birača. Riječ je nestalnom stanovništvu s izbornim prebivalištem. Ovo su dosta ozbiljne stvari, a mi na njih ne reagiramo. Ti ljudi ne žive u Hrvatskoj, a ovdje fizički dolaze samo jedan dan, da bi glasali u sredinama za koje imaju dokumente – upozorava Šterc.
Nakon bujanja, od 2013. pada broj birača
Dugo je broj birača u Hrvatskoj bujao. No, u jednom trenutku trend se – zajedno s negativnim demografskim valom i povećanom stopom iseljavanja – preokrenuo. Broj birača od 2013. bilježi pad iz izbora u izbore.
Na ovim je lokalnim izborima biračko pravo tako imalo šezdesetak tisuća birača manje nego prije četiri godine. U popis birača ovoga svibnja za izbore za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave upisano je ukupno 3.660.165 birača. Na izborima 2017. na popisu su bila 3.719.182 birača.
Demografski trendovi su takvi da je Hrvatska u posljednjih 10 godina izgubila 130 tisuća ljudi.
– Tih 130 tisuća ljudi nestalo je samo kao posljedica prirodnih kretanja, tu nisu ubrojeni ljudi koji su se iselili. A taj pad od 130 tisuća ne vidi se na biračkim popisima. Osim toga, od 2013. godine je iz Hrvatske u druge zemlje Europske unije sigurno otišlo više od 250 tisuća ljudi. To pokazuju statistike iz zemalja useljavanja. Dio stanovništva se i uselio u Hrvatsku, no naša migracijska bilanca je negativna. Zajedno s tom negativnom migracijskom bilancom i prirodnim padom imamo manjak od 220 tisuća ljudi. Toliko bi zapravo trebalo biti manje birača u registru. A nije – ističe naš sugovornik.
Umjesto reda, na dan izbora granice prema Dalmaciji iz Hercegovine blokirane su autobusima koji dolaze na birališta u Hrvatsku da pomognu nekoj od desnih opcija u Dalmaciji. Jednako tako, autobusi se slijevaju iz Srbije i Republike Srpske kako bi se glasalo za neku od manjinskih lista na vukovarskom, sisačkom ili kninskom području. Ili za stranku koja je u koaliciji s nekom od manjinskih opcija.
Lokalni izbori u brojkama
Lokalni izbori Broj birača
13. 4. 1997. 3.664.693
25. 5. 2001. 3.890.133
15. 5. 2005. 4.009.201
17. 5. 2009. 4.085.470
19. 5. 2013. 3.767.170
21. 5. 2017. 3.719.556
16. 5. 2021. 3.660.054
Sve po zakonu
I sve je po zakonu. Ljudi izvade osobne iskaznice RH, uredno su upisani u birački popis i imaju pravo glasati.
– To je čista izborna manipulacija. Sve se to manje-više zna. Imamo baze podataka, porezni sustav, podatke iz škola i ostale alate. Mi doista možemo "pročešljati" stanovništvo i utvrditi tko tu živi, a tko ne živi. Država bi trebala definirati stalno stanovništvo prema definiciji EUROSTAT-a, a potom odrediti da na lokalnim izborima može glasati stanovništvo koje ima stalno prebivalište u Republici Hrvatskoj. I time bi stvar bila riješena – zaključuje Šterc.
Dok se to ne uredi, na adresi jednog stana doista će moći biti prijavljeno dvjestotinjak osoba. A birači iz drugih država i dalje će određivati ishode lokalnih izbora u Hrvatskoj. Barem tamo gdje se vodi tijesna bitka. I gdje su izbori dovoljno blizu granici.
GONG: Prilika za sređivanje stanja
Oriana Ivković Novokmet iz GONG-a potvrdila nam je da su se toj udruzi koja nadgleda izbore i javljali građani s informacijama o glasanju osoba iz Srbije i Bosne i Hercegovine.
– Građani su propitivali kako osobe iz inozemstva, iz Srbije i BiH, mogu dolaziti glasati u Hrvatsku, no ako imaju prebivalište u Hrvatskoj, njima je to zakonski omogućeno – objašnjava Ivković Novokmet. GONG se zalaže za to da svi koji imaju pravo glasa ostvare to pravo.
– Zakonom su predviđene sankcije za lažna prijavljivanja prebivališta. Građane smo upućivali da sumnje ili saznanja o fiktivnim prebivalištima prijave policiji. Sljedeći su izbori tek za tri godine. To je prilika za sređivanje fiktivnih prebivališta na način da takvo postupanje ne budi sumnju u predizbornu kalkulaciju – zaključuju u GONG-u.
Odjava prebivališta
Obveza odjave prebivališta u RH postoji za hrvatske državljane koji su se iselili iz Hrvatske radi trajnog nastanjenja u drugoj državi. Prebivalište moraju odjaviti prije iseljenja, a ako su to propustili učiniti, odjavu mogu zatražiti i preko nadležne diplomatske misije. Prilikom odjave prebivališta osoba je dužna vratiti osobnu iskaznicu radi njezina fizičkog poništenja.
Odjavom prebivališta osoba ne gubi hrvatsko državljanstvo, nego i nadalje ostaje hrvatski državljanin, samo što nema pravo na osobnu iskaznicu, jer je to javna isprava kojom se, između ostalog, dokazuje prebivalište u Republici Hrvatskoj. Osobe koje imaju prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj, ali nisu nikad živjele u mjestu prijavljenog prebivališta, nego su ga prijavile fiktivno, dužne su ga odjaviti. Ako same ne odjave prebivalište, nadležna policijska uprava ili postaja pokrenut će postupak odjave po službenoj dužnosti, donosi Slobodna Dalmacija.