StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetTEŠKA SVJEDOČANSTVA

Sjećate li se šokantne snimke tučnjave učenica iz Splita? Ovi su slučajevi zgrozili javnost, ali nasilje se odvija svaki dan, ‘tiho‘. Ivan (10) na spomen škole lupa glavom o zid

Piše marijana cvrtila/sd
28. rujna 2022. - 19:54

Svaki dan – baš poput 11-godišnjeg dječaka iz Biograda kojega je u školskom WC-u pretukla skupina od 10, 15 starijih učenika te škole – neko dijete na nastavu u školu odlazi u strahu, usamljeno, anksiozno, bez pravog odgovora komu se obratiti za pomoć.

Često i ne želi potražiti pomoć, u strahu da si ne nacrta “metu na leđima”. Ili na glavi, prsima, nogama, rukama, gdje su već teške udarce od svojih vršnjaka zadobili učenici o čijim su slučajevima posljednjih mjeseci izvještavali mediji, piše Slobodna Dalmacija.

Vršnjačko zlostavljanje, nasilje među djecom i mladima, nije novost i to je ono gdje kao društvo padamo. Nismo škole učinili sigurnim mjestima, a pitanje je koliko nam službena statistika daje stvarnu sliku o ovoj pošasti koja poprima sve ružnije lice. U prostorijama škole i oko njih jednu žrtvu ne mlati više jedan ili dva, tri nasilnika, nego skupine od 10, 15, pa i 30 vršnjaka, nerijetko su među njima i djevojčice, a drugi stoje sa strane i – snimaju. Iako postoje protokoli o postupanju u slučajevima nasilja u školama, popratni pravilnici i ostali propisi, brojni sugovornici s kojima smo razgovarali o ovoj temi – a navodi to u svojem izvješću za 2021. godinu i dječja pravobraniteljica Helenca Pirnat Dragičević – upozoravaju kako ih se u svim školama ne pridržavaju jednako, a negdje čak i pokušavaju zataškati nasilje.

image
Luka Gerlanc/Cropix

Nasilje počinje rano, još u vrtiću!

– Uočili smo da je praksa postupanja škola u odnosu na vršnjačko nasilje i dalje neujednačena, unatoč propisima koji reguliraju ovo područje. Neke škole ignoriraju vršnjačko nasilje, najčešće da ne bi narušile vlastitu sliku “uspješne institucije” koju njeguju u svojoj sredini – upozorava dječja pravobraniteljica, čiji je Ured zaprimio u 2021. godini ukupno 51 prijavu za nasilje u odgojno-obrazovnim ustanovama. To je nešto manje nego prethodnih godina, što ona objašnjava provedbom online nastave zbog koronavirusa u prethodne dvije godine te većim brojem samoizolacija učenika. Od ukupnog broja prijava nasilja, njih 40 odnosilo se na vršnjačko nasilje u osnovnim i srednjim školama, a pet slučajeva dogodilo se u – vrtićima. Od tih pet “vrtićkih” slučajeva, u tri je riječ bila o nasilju među djecom, a u dva o nasilju odraslih nad djecom.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja, kako kažu, prikuplja podatke o nasilju ponajprije putem web-obrasca za evidenciju o pojedinačnom slučaju nasilja u školama. Drugim riječima, škole bi same trebale upisivati podatke i obavještavati Ministarstvo o svakom takvom slučaju, ali s pravom možemo postaviti pitanje koliko to čine. Ravnatelj biogradske škole, recimo, nije obavijestio Ministarstvo o nemilom događaju u svojoj školi.

Kako bilo, posljednji cjeloviti podaci kojima raspolažu u Ministarstvu odnose se na 2020./2021. školsku godinu i pokazuju da je u osnovnim i srednjim školama evidentirano 176 slučajeva nasilja, mahom međuvršnjačkog, dakle nasilja među djecom i mladima.

image
Shutterstock

Što se tiče prošle, 2021./2022. školske godine, trenutačno je evidentirano 129 prijava, ali te brojke nisu konačne. Amplituda prijavljivanja proteklih godina varira, pa su tako u godinama prije pandemije koronavirusa, recimo u 2017., evidentirana 163 takva slučaja, u 2018. godini njih čak 216, a potom je u 2019. ta brojka pala na 125. Međutim, Ministarstvo ne raspolaže podacima o broju intervencija drugih službi, poput policije, socijalne službe i drugih, a nemaju ni podatke o vrstama ozljeda niti o sve učestalijem cyberbullyingu, odnosno nasilju putem interneta.

– Mi ne procesuiramo slučajeve, nego je to u nadležnosti škola, policije i socijalne službe. Naša je obveza nadgledati da se u takvim slučajevima poštuju protokoli i pravilnici i da sva tijela učine ono što je propisano kao njihova obveza. Nijedan slučaj ne smije se zataškati – poručuju iz resornog ministarstva.

Iz MUP-a strašne brojke

Podatke smo dobili i od MUP-a, a oni su vrlo zabrinjavajući: popuštanjem protuepidemijskih mjera u 2021. godini, broj počinitelja vršnjačkog nasilja popeo se na 298, što je skok za deset posto u odnosu na 2020. godinu, kad ih je bilo 268. Treba reći da MUP u počinitelje vršnjačkog nasilja ubraja maloljetnike (do 18 godina) te mlađe punoljetnike (dob od 18 do 21 godine) koji su počinili kaznena djela na štetu maloljetnih osoba, i to ne samo u prostorijama škola, nego uopće. Ta kaznena djela mogu biti protiv života i tijela te kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta. Zabrinjava to da su lani većinu kaznenih djela vršnjačkog nasilja počinili maloljetnici učeničkog uzrasta, u dobi od 14 do 18 godina (njih 159), a najviše su činili (ne)djela protiv života i tijela.

Kad je riječ o nasilju u odgojno-obrazovnom sustavu, stručnjaci se slažu u jednom: potrebno je jačati preventivne programe, počevši od vrtića, ne zatvarati oči pred problemom i više za ovo pitanje senzibilizirati sve sfere društva.

– Istraživanja pokazuju da je svako treće ili četvrto dijete bilo izloženo vršnjačkom zlostavljanju, odnosno njih od 22 do 27 posto doživjelo je vršnjačko nasilje. No ono što dospije u javnost samo je mali dio, možemo pretpostaviti da je situacija i dramatičnija jer mnoga djeca u strahu ne žele ne samo prijaviti, nego ni priznati da im se nasilje dogodilo. Djeca svakodnevno imaju problema s nasilnicima. U nekim školama problem je neprepoznavanje te zataškavanje nasilja – upozorava magistra znanosti, psihologinja Sabina Morosini Turčinović, voditeljica Laboratorija socijalne psihologije, koja se bavi istraživanjima u socijalnoj psihologiji s posebnim interesom u području nasilja, a bila je i višegodišnja hrvatska predstavnica u ekspertnoj skupini Europske komisije za prava djece.

image
Luka Gerlanc/Cropix

– Okolina svojim ignoriranjem i nereagiranjem na prve znakove vršnjačkog nasilja ustvari potiče i nagrađuje nasilje. Nažalost, žrtve se uglavnom ne shvaća dovoljno ozbiljno, često ih se ignorira te nakon nekoliko pokušaja, obeshrabrene, i ne prijavljuju daljnje nasilje – ističe Sabina Morosini Turčinović.

– Radila sam s desetogodišnjim dječakom, nazvat ćemo ga Ivan, kojega vršnjak verbalno i fizički zlostavlja. Na spomen škole Ivan počne lupati glavom o zid – prepričava psihologinja. Za nju nema dvojbe, ključna je sustavna prevencija, angažman svih djelatnika škole, učenika, roditelja, stručnjaka, nadležnih tijela, kao i jačanje javnih kampanja.

– Osnovno je demokratsko pravo svakog djeteta da se osjeća sigurnim u školi i da bude pošteđeno pritisaka, kao i ponavljanog, namjernog ponižavanja i zlostavljanja. Ako se nasilje dogodi, odgovornost je svih da se ono prijavi te da se žrtvi, ali i zlostavljačima, pruži adekvatna pomoć – poziva Sabina Morosini Turčinović.

Na to upozorava i Suzana Žužul, voditeljica Sekcije za školsku psihologiju u Društvu psihologa Split.

– Kada se dogodi nasilje u školama, stručne službe dužne su poštovati Protokol o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima, što znači obavijestiti nadležne institucije, poput policije i socijalne službe. Nužno je razgovarati s roditeljima i/ili skrbnicima počinitelja i žrtve, kao i s učiteljima. Škola je dužna reagirati u svakoj takvoj situaciji, bilo da je riječ o fizičkom ili psihičkom nasilju, dakle u svakoj situaciji u kojoj je došlo do povrede dostojanstva osobe – poručuje psihologinja Suzana Žužul. Poseban naglasak stavlja na preventivne programe koji postoje u školama, ali nužno je povećati njihov opseg i osigurati kontinuiranu provedbu kroz što više nastavnih predmeta.

– Da bi oni bili učinkoviti, moraju se kontinuirano provoditi, počevši od dječjih vrtića pa sve do srednjih škola. Vrlo je važan aspekt prevencije i edukacija roditelja. U provedbu treba uključiti sve sfere društva – poziva psihologinja Žužul.

Cyberbullying

Poseban je problem u novije vrijeme takozvani cyberbullying, vršnjačko nasilje putem interneta. Prema MUP-ovim podacima, tijekom 2020. godine evidentirana su 43 počinitelja kaznenog djela vršnjačkog virtualnog nasilja, a kaznena djela odnosila su se na spolno zlostavljanje i iskorištavanje djece te povredu privatnosti djeteta. U 2021. godini takvih je (ne)djela bilo 37. Istraživanje koje su u svibnju prošle godine proveli Udruga za unapređenje kvalitete življenja LET i tvrtka “Hendal” pokazalo je da je gotovo trećina (31 posto) mladih osobno doživjelo cyberbullying – njih 13 posto više puta, a 17 posto najmanje jednom.

Tijekom pandemije koronavirusa vršnjačko se nasilje “preselilo” u virtualni svijet, uočeno je sve više pojavnih oblika cyberbullyinga među učenicima, kaže i psihologinja Suzana Žužul, voditeljica Sekcije za školsku psihologiju u Društvu psihologa Split.

– Društvene mreže postale su plodno tlo za nasilje. Tu je riječ o višekratnom nasilju. Kada se dogodi fizički napad, on je trenutačan, ali u slučaju cyberbullyinga ostaje pisani ili slikovni trag koji svatko kasnije može pročitati ili pregledati. Tako je žrtva višestruko traumatizirana – objašnjava psihologinja Žužul. Takve “nevidljive” oblike nasilja, dodaje ona, koji su se pojačali tijekom nastave na daljinu, teže je uočiti.

Hoće li djeca, koja su pokazala sklonost ka nasilju, te svoje osobine zadržati i u kasnijoj dobi, kada postanu odrasle osobe koje odgovaraju za svoje postupke? Nemamo ohrabrujućih vijesti. Evo i zašto je tome tako...

Dugogodišnja istraživanja nasilja među vršnjacima, upozorava psihologinja Sabina Morosini Turčinović, govore da 60 posto djece koja su u sedmom razredu osnovne škole identificirana kao zlostavljači, u dobi od 24 godine imaju najmanje jednu osudu za kriminalno djelo. Djeca koja su s osam godina života identificirani kao zlostavljači imaju šest puta veću vjerojatnost da budu osuđeni u dobi od 24 godine i pet puta veću vjerojatnost da imaju ozbiljni kriminalni dosje u dobi od 30 godina.

– Zlostavljanje među djecom indikator je budućeg spolnog zlostavljanja, zlostavljanja u partnerskom odnosu, zlostavljanja na radnom mjestu (mobinga), bračne agresije, zlostavljanja potomaka i zlostavljanja starih – ističe stručnjakinja za vršnjačko nasilje.

08. studeni 2024 20:53