Nakon fizičkog obračuna profesora i učenika u zagrebačkoj srednjoj Strojarskoj tehničkoj školi Frana Bošnjakovića, zagrebačka je policija izvijestila u srijedu da je profesor uhićen i prijavljen za tri kaznena djela.
Podsjetimo, u javnosti je procurila snimka na kojoj navodno alkoholizirani profesor tijekom školskog sata, nakon što mu je učenik prišao za katedrom, ustaje i nasrće na njega. U međusobnom obračunu njih dvojica “u klinču” dolaze do ormara, profesor iz njega uzima (navodno) željezni predmet, udara učenika u glavu, pada i opet se diže te se fizički obračun nastavlja. Dvojica, trojica drugih učenika pokušavaju ih rastaviti, dok drugi dovikuju, neki se smiju, a netko snima.
Lakše ozlijeđeni
U policijskom priopćenju navodi se:
“Policijski službenici VII. policijske postaje Zagreb (Trešnjevka) pružili su žurnu intervenciju u obrazovnoj ustanovi. Provedenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je da je 61-godišnji profesor škole dvojici učenika za vrijeme održavanja nastave u školi nanio ozljede. Ozlijeđenim učenicima je odmah po događaju pružena liječnička pomoć te je utvrđeno da su obojica u događaju lakše ozlijeđeni, no nije bilo potrebe za njihovom hospitalizacijom. Isti dan 61-godišnji profesor je uhićen, a po dovršenom kriminalističkom istraživanju utvrđeno je da je na štetu maloljetnih učenika počinio kazneno djelo pokušaja nanošenja teških tjelesnih ozljeda, kazneno djelo tjelesnih ozljeda te dva kaznena djela povrede djetetovih prava.
Po dovršenom kriminalističkom istraživanju osumnjičeni je prepraćen pritvorskom nadzorniku PU zagrebačke, dok je protiv njega nadležnom državnom odvjetništvu podnijeta kaznena prijava zbog navedenih kaznenih djela”, zaključili su iz zagrebačke policije.
Iako je policija dala svoje viđenje, još je niz nepoznanica na koje upozoravaju i ljudi iz sustava. Jesu li stvari crno-bijele? U javnosti su, naime, objavljeni i neki detalji koji ovaj strašan događaj čine dodatno uznemirujućim. Prema pisanju Jutarnjeg lista, a i našim saznanjima, ovaj je 61-godišnji profesor u manje od godinu dana doživio niz tragedija, smrt četvero najbližih članova obitelji, zbog čega je navodno bio rastrojen i u teškom stanju. Jutarnji list piše i kako su mu učenici ranije znali vikati neprimjerene etikete poput one “četnički vojvodo” i slično, iako su znali da je bio sudionik Domovinskog rata.
Portal Telegram, pak, iz razgovora sa sugovornicima iz škole doznaje kako je profesor na dan napada, ali i dan prije, u četvrtak, na nastavu u školu došao primjetno alkoholiziran. Telegramu su djelatnici škole ispričali i kako profesor već duže vrijeme dolazi u školu pijan, da su alkoholizirani na nastavu dolazili i drugi nastavnici, ali da je ravnateljica, koju bi na to upozorili, navodno samo prekinula razgovor na tu temu i izjavila kako “ona nema nikakvih saznanja da je netko u školu došao pijan”.
Što se, zapravo, događa(lo) u toj zagrebačkoj srednjoj školi, utvrđivat će relevantne službene instancije, ali iz pobrojenih natuknica jasno je kako iz cijele te priče zjapi niz pukotina. Pitanje je, primjerice, je li škola mogla reagirati i prije kako stvari ne bi eskalirale do ove mjere. Je li profesor, ako je dulje vrijeme u školu dolazio rastrojen i navodno pijan, trebao biti poslan na procjenu radne, odnosno zdravstvene sposobnosti, na bolovanje i barem privremeno udaljavanje iz škole?
Profesor Viktor Gotovac s Katedre za radno i socijalno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta, uz ogradu kako ne može govoriti o konkretnom slučaju jer mu nisu poznate sve pojedinosti, načelno podsjeća na to da Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama ima ugrađen članak prema kojemu “u slučaju sumnje da je radniku školske ustanove psihofizičko zdravlje narušeno u mjeri da bi njegova radna sposobnost mogla biti smanjena, ravnatelj će uputiti školskom odboru obrazloženi prijedlog za donošenje odluke o upućivanju radnika na liječnički pregled kod ovlaštenog izabranog doktora specijalista medicine rada radi utvrđivanja radne sposobnosti”. Ako školski odbor da takvu suglasnost, a sam radnik odbije izvršiti odluku, može mu se već tada otkazati ugovor o radu.
Ravnateljeva odgovornost
– Implicirati što je škola trebala napraviti ili ne u konkretnom slučaju, u to se ne bih upuštao. Tu se otvara pitanje je li i koliko ravnatelj znao, vidio, htio. Imate i radnike koji ponekad, u strahu da ne izgube radno mjesto, žele dolaziti na posao iako ga nisu u stanju efikasno obavljati – ističe profesor Gotovac.
Ograđujući se također od konkretnog slučaja te osuđujući svaki oblik nasilja, Suzana Hitrec, predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja, objašnjava kako svaki školski ravnatelj u slučaju kada dozna, ili sam uoči, da postoje bilo kakve poteškoće u vezi s pojedinim profesorom, treba što prije preispitati ta saznanja.
– Prvi je korak da ravnatelj ode na njegovu nastavu. On se može didaktičko-metodički pripremiti za taj sat, ali ako postoje određeni problemi u ponašanju i komunikaciji, to je teško prikriti. U svakom slučaju, potreban je pojačani nadzor te osobe – objašnjava Hitrec. Također, dodaje, jako je važno da svaku neugodnu situaciju s učenicima ili drugim djelatnicima, verbalnu ili fizičku, nastavnik prijavi ravnatelju, a ne da misli kako sam može sve riješiti.
– Isto se odnosi na učenike, roditelje, stručne službe. Ne može ravnatelj znati sve što se događa iza zatvorenih vrata učionice – kaže ona. Za skrivljena ponašanja, poput (učestale) primjetne alkoholiziranosti, dodaje, djelatniku se također može izreći pismeno upozorenje ili opomena pred otkaz. Ako se čelna osoba ustanove ogluši na prijave, ističe ona, nastavnici koji imaju određena saznanja o bilo kakvom krimenu svojih kolega mogu se obratiti resornom ministarstvu i agencijama u sustavu obrazovanja.
– U svakom slučaju, dobro je ne čekati i odmah bilo kakve nepravilnosti rješavati na razini škole – poziva Hitrec.
U školskim sindikatima, iako nije njihov član, smatraju da treba biti jako oprezan u etiketiranju nastavnika koji se sukobio s učenikom.
– Snimka koju smo vidjeli ne počinje nekim skrivljenim ponašanjem profesora, nego, čini se, provokacijom učenika. Koliko je profesor prekoračio razinu nužne obrane, to će istražiti policija ili eventualno utvrditi sud. Savjetovala bih tom profesoru da angažira odvjetnika zbog izvanrednog otkaza – ističe Nada Lovrić, predsjednica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama. Ali i dodaje:
– Svakom nastavniku koji ovo gleda mora se javiti grč u želucu i frustracija. Nije normalno da su naše učionice postale ratišta. Znate li vi da nastavnik nema načina isključiti sa sata problematičnog učenika? Odnosno, on ga može poslati stručno-pedagoškoj službi škole, odnosno ravnatelju, ali ako on ne želi izaći, ne može mu ništa. Nažalost, jedino što nastavnik može učiniti jest da on sam ode sa sata i požali se ravnatelju jer mu škola nije omogućila rad na siguran način – rekla je sindikalna čelnica.
Provokacija učenika
– Možda je kolega trebao ranije otići na bolovanje, ali sada je lako biti pametan nakon svega što se dogodilo. Ne branim ga, ali jako mi je teško gledati da se učenici okome na nekoga za koga su mogli znati da će reagirati na takav način. Osuđujemo svaki oblik nasilja, ali ovo je pokazatelj kako mi radimo u sustavu koji se hitno mora resetirati – poziva Nada Lovrić.
– Nemam sve informacije vezane uz ovaj slučaj, ne znam je li nešto ukazivalo na to da bi situacija mogla eskalirati na ovaj način. Profesor je udario tog mladića, to je neosporno. Ali mi ovdje govorimo o sustavu srednjeg školstva, gdje su učenici mladići, poluodrasli ljudi.
Mi na snimci vidimo mladića koji se unosi 61-godišnjem profesoru u lice, tu su i drugi učenici. Što je on trebao učiniti kada je napadnut, staviti ruke na leđa i pozvati “slobodno me tucite”? – pita se Željko Stipić, predsjednik školskog sindikata Preporod, koji također ističe kako ne podržava nikakvo nasilje.
Ali upozorava:
– Čovjek će dobiti izvanredni otkaz. A što će biti s učenicima, hoće li se preispitivati njihovo ponašanje? Šaljemo li ovime poruke da će nasilje od strane učenika ostati nekažnjeno, a ono od strane nastavnika najstrože kažnjeno? Situacija je, kad je u pitanju sigurnost i red u školama, nakaradna – zaključuje Stipić.
