StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetUBILI IH GLAĐU

Senzacionalni rezultati u liječenju raka, hrvatski liječnici upozoravaju što sve hrani karcinom i što je potrebno smanjiti ili izbaciti iz prehrane

Piše javorka luetić/sd
4. srpnja 2022. - 20:25
Prof dr. sc. Janoš Terzić, voditelj Laboratorija za tumorsku biologiju i pročelik Katedre za imunologiju na Medicinskom fakultetu u SplituAnte Čizmić/Cropix

Zahvaljujući naporima znanstvenika na kreiranju novih modernih, pametnih lijekova sve češće nam stižu vijesti o uspješnu liječenju različitih oblika raka, pa i onih najsmrtonosnijih, donosi Slobodna Dalmacija.

Tako su britanski znanstvenici s londonskog Imperial Collegea pronašli lijek kojim se rak može izgladnjivati i tako natjerati na povlačenje, odnosno remisiju. Ovaj uspjeh mogao bi biti prvi napredak u liječenju tumora mozga u posljednja dva desetljeća. Testovi su provedeni na miševima koji su imali glioblastom (GBM) - jedan od najagresivnijih oblika raka mozga. Glodavcima su dali eksperimentalni lijek koji im je oduzeo aminokiselinu arginin - vitalnu hranjivu tvar koju tumori koriste za rast.

GBM je najčešći tip primarnog tumora mozga visokog stupnja u odraslih, a ujedno je i najagresivniji i najsmrtonosniji. Manje od jedan posto pacijenata s GBM-om poživi više od deset godina, a za mnoge je prognoza samo 12 mjeseci.

image
Burger/Phanie Via Afp

Arginin je aminokiselina koja se koristi u stvaranju složenih molekula zvanih proteini, koji imaju širok raspon funkcija u stanicama. Neophodan je raznim stanicama raka, osobito onima koje brzo rastu, pa su znanstvenici odlučili istražiti bi li se njegovo uskraćivanje tumorskim stanicama moglo koristiti kao potencijalna strategija u liječenju raznih tipova tumora, uključujući GBM.

Uskratili mu arginin

Oko 70 posto tumora GBM može stvoriti arginin, a oko 30 posto ne može. U novoj studiji istraživački tim usredotočio se na tumore koji mogu stvarati arginin, izlažući ih lijeku nazvanom ADI-PEG20. Ovaj lijek razgrađuje arginin, a cilj je bio uskratiti tumorima pristup argininu. Tim također istražuje potencijal za korištenje ADI-PEG20 u 30 posto tumora koji nisu u stanju stvoriti arginin. Ako se liječenje pokaže uspješnim i kod tih tumora, to bi značilo da bi se svi pacijenti s GBM-om mogli liječiti smanjenjem razina arginina. Jedan od autora studije, dr. Tim Crook, konzultant za medicinsku onkologiju u bolnici Cromwell, rekao je: “Očekujemo da će naš rad promijeniti liječenje GBM-a i postati novi standard skrbi kod ove razorne bolesti.”

Dr. Nel Syed, koji vodi tim u Imperialovu centru za istraživanje tumora mozga, na Odjelu za znanost o mozgu, rekao je: “Arginin je vitalna hranjiva tvar za rast tumora, a naši rezultati pokazuju da smanjenje njegovih razina tumore čini mnogo osjetljivijima na radioterapiju. Uklanjanje arginina uklanja tumorsku imunosupresiju, a otkrili smo da je naš pristup značio da će stanice obrambenog sustava koje se nalaze oko tumora s većom vjerojatnošću napasti i ukloniti tumorske stanice.

Laboratorijski rezultati pokazali su da je korištenje lijeka ADI-PEG20 u kombinaciji s radioterapijom dovelo do trajnog odgovora s produženim preživljavanjem bez bolesti i bez značajne toksičnosti. Sljedeći koraci su istraživanje sigurnosti i učinkovitosti korištenja ovog lijeka na ljudima postavljanjem novog kliničkog ispitivanja”, najavio je dr. Syed.

Da je riječ o značajnu otkriću, potvrdio nam je i prof dr. sc. Janoš Terzić, voditelj Laboratorija za tumorsku biologiju i pročelik Katedre za imunologiju na Medicinskom fakultetu u Splitu:

- Istraživani su jedni od najagresivnijih i najsmrtonosnijih tumora, glioblastomi, za koje ne postoji dobra terapija pa je svaki pomak naprijed vrijedan naše pažnje.

Tumorske stanice koriste hranjive tvari koje su dostupne i normalnim stanicama, ali često puta, zbog promjena koje dožive, zloćudne stanice hranjive tvari koriste učinkovitije. A zbog brzog rasta tumora potrebna im je veća količina hranjivih tvari, zbog čega su osjetljiviji na uskraćivanje hranjivih tvari. Istraživači londonskog Imperial Collegea, na kojemu sam i sam kratko radio, miševima s glioblastomom lijekom su snizili razinu arginina, aminokiseline koja je nužan sastavni dio svih proteina u našim stanicama.

image
Shutterstock

Osim što je arginin važan glioblastomima za rast, on je također “umrtvio” imunološki odgovor na tumor. Davanje lijeka koji razgrađuje arginin tumori su ostali bez nužne hranjive tvari, a imunološki sustav oko tumora se aktivirao te je mogao uništavati zloćudne tumorske stanice. Miševi su s tim lijekom živjeli za trećinu duže, 37 umjesto 27 dana, a ono što je fantastično jest - miševi koji su uz lijek bili i zračeni potpuno su ozdravili te nakon godinu dana nisu imali nikakve znakove bolesti.

Velika je vjerojatnost da će se i ljudski tumori ponašati na sličan način te da će ovakav pristup imati i kliničku primjenu.

Potpuno ozdravljenje, prvi put u povijesti

Nedavno su objavljeni i vrlo optimistični rezultati istraživanja kod pacijenata oboljelih od raka rektuma. Kod svih 18 oboljelih koji su sudjelovali u ispitivanju koje je provedeno na Sveučilištu Harvard, rak je potpuno nestao i nije ga se moglo pronaći pregledom niti snimkama poput MR-a.

Kimmie Ng sa Sveučilišta Harvard kaže da su rezulati sjajni i bez presedana, ali da će ih trebati ponoviti. Iako se radi o malom broju sudionika, Luis A. Diaz, autor studije objavljene u New England Journal of Medicine, kaže da mu nije poznato niti jedno istraživanje u kojem je rak potpuno nestao kod doslovno svakog pacijenta koji je uzeo lijek koji se ispituje te da vjeruje da se ovo dogodilo prvi put u povijesti.

Pacijenti su se spremali za kemoterapiju, zračenje i operacije koji bi vjerojatno rezultirali trajnim crijevnim, urinarnim i seksualnim disfunkcijama, ali nakon sudjelovanja u ovom istraživanju dočekalo ih je iznenađenje – nikakvo daljnje liječenje nije potrebno. Ušli su u studiju misleći da će, kad završi, morati na te zahvate jer nitko zapravo nije očekivao da će njihovi tumori nestati. Ali rezultati su bili iznenađujući: daljnje liječenje nije bilo potrebno.

Još treba istaknuti da pacijenti nisu imali negativnih reakcija na lijek. Većina nuspojava mogla se lako kontrolirati, a samo 3 do 5 posto pacijenata koji uzimaju inhibitore kontrolnih točaka ima teže komplikacije koje u nekim slučajevima rezultiraju slabošću mišića i poteškoćama pri gutanju i žvakanju.

U samom istraživanju korišteni su inhibitori kontrolnih točaka, vrsta lijekova koji nisu novi i koji se i inače koriste u liječenju malignih bolesti.

Razlika je što su u ovom istraživanju ti lijekovi pacijentima dani puno ranije, prije nego što su stanice raka dobile priliku proširiti se po cijelom tijelu. U konačnici, pacijentima koji su sudjelovali u istraživanju ne samo da nije bilo potrebna daljnja obrada poput zračenja, koje kod ovakvih karcinoma zna i pogoršati stvari, kemoterapije i operacije, nego je rak u potpunosti nestao, barem prema trenutnim pokazateljima.

- Riječ je o sličnim rezultatima proučavanja učinka lijekova protiv podvrste tumora debelog crijeva. To jest, davanjem lijekova koji aktiviraju imunost protiv tih tumora, tumori su bili potpuno izliječeni. Nije im bilo ni traga.

Kao što sam već spomenuo, tumori uzimaju hranjive tvari koje su prisutne u našem tijelu, kao i druge stanice. Ali tumorske se stanice zbog mutacija mijenjaju pa neke stanice dožive mutacije koje im omogućuju učinkovitije korištenje hrane, te tumorske stanice često promijene svoj metabolizam da bi osigurale svoje preživljavanje - pojašnjava prof. Terzić.

image
Tom Dubravec/Cropix

Brojne studije potvrđuju da je rak debelog crijeva i rektuma najvjerojatnije posljedica interakcije nasljednih čimbenika i utjecaja okoline. Stoga je važno poznavati čimbenike rizika, kao i zaštitne čimbenike za ovu bolest. Među njima je i prehrana, jer se pokazalo da neke namirnice inhibiraju nekontrolirani i brzi rast stanica te sprječavaju rast i razvoj polipa koji bi inače mogli prerasti u tumore. Budući da se bavite proučavanjem tumorske biologije, možete li reći koje vrste namirnica imaju zaštitni učinak?

- Dobro je poznato da konzumacija povrća, voća, žitarica te smanjeni unos crvenog i prerađenog mesa imaju zaštitni učinak od razvoja tumorskih bolesti.

S druge strane studije na miševima pokazuju da restrikcija uzimanja šećera, pa čak i povremeno gladovanje, imaju povoljne učinke, tj. povećavaju šanse za preživljavanje tih miševa.

image
Luka Gerlanc/Cropix

Primjenjivani su različiti dijetetski programi, npr. dijeta bez ugljikohidrata s dosta masti, dijeta bez serina, dakle još jedne aminokiseline, u različitim tumorima, najčešće proučavani su tumori dojke i debelog crijeva, te su takve studije pokazivale pozitivne rezultate. Takva je testiranja teško provesti na ljudima te potvrde nalaza na miševima najčešće nedostaju, stoga se pokušavaju naći lijekovi koji će oponašati pozitivan učinak neke dijete, a da se pacijente ne podvrgava zahtjevnim, ponekad i skupim dijetama. 

• Jedimo voće, povrće i žitarice svaki dan.

• Ako pušimo, trudimo se što prije prestati.

• Ograničimo konzumaciju alkohola.

• Pijmo više obranog mlijeka i jogurta.

• Jedimo manje tamnog mesa i zamijenimo ga plavom ribom i mesom peradi.

• Izbjegavajmo štetne masti i masnu hranu.

• Redovito vodimo računa o tjelesnoj aktivnosti.

1. DOB

Činjenica da je oko 90 posto pacijenata starije od 50 godina kada im se postavi dijagnoza stavlja dob u prvi plan rizičnih čimbenika. Stoga stručnjaci za ove dobne skupine savjetuju dijagnostičke preglede i probirne pretrage.

 

2. OKOLIŠ

Utjecaj okoliša (prehrana, alkohol, pušenje, nezdrav život):

Rizik od razvoja raka debelog crijeva i rektuma povećavaju pretežno meso i masna hrana.

Stručnjaci savjetuju raznoliku prehranu s puno voća i povrća koje je bogato vlaknima. Vlakna u crijevima bubre u dodiru s tekućinom i vežu mnoge štetne tvari koje se unose ili stvaraju tijekom probave. Vlakna ubrzavaju izlučivanje i skraćuju vrijeme probave.

Što se crijeva brže prazni, to manje toksina ulazi u naše tijelo. Prehrana bi također trebala biti bogata antioksidansima te vitaminima A, C, D i E te selenom.

Prehrana bogata kalcijem također je korisna jer veže žučne kiseline. Nezdrav način života povećava rizik od razvoja raka. Dovoljna tjelovježba, normalna tjelesna težina te izbjegavanje alkohola i pušenja smanjuju šanse za obolijevanje od raka debelog crijeva i rektuma, a naravno, takav način života nas štiti i od mnogih drugih bolesti.

 

3. CRIJEVNI POLIPI

Polip je tvorba (izraslina) tkiva koja strši iz crijevne stijenke ili stijenke rektuma. Stručnjaci savjetuju uklanjanje svih polipa iz debelog crijeva i rektuma, jer rak gotovo uvijek nastaje iz polipa.

Mali polipi često ne uzrokuju nikakve probleme. Ako je tako, najčešće je prisutno krvarenje iz crijeva. Veliki polip može uzrokovati grčeve, bolove u trbuhu, jak zatvor, pa čak i blokirati crijeva.

 

4. KRONIČNA UPALNA BOLEST CRIJEVA

(ulcerozni kolitis, Crohnova bolest):

Ulcerozni kolitis i Crohnova bolest su najčešće kronične upalne bolesti crijeva. Bolesnici s tim bolestima, koje traju više od 12 godina, imaju povećan rizik od razvoja raka, pa je potrebno češće raditi dijagnostičke pretrage za otkrivanje raka crijeva i rektuma.

 

5. NASLJEDNO OPTEREĆENJE

Osobe čiji bliski rođaci imaju dijagnosticirani karcinom debelog crijeva i rektuma imaju 1,5 do 2 puta veći rizik. Kod nasljednih oblika raka, koji su inače vrlo rijetki, a stručno se nazivaju obiteljska adenomatozna polipoza i nasljedni nepolipozni karcinom debelog crijeva, rizik je posebno velik.

Veća je vjerojatnost da će oboljeti i bolesnice s karcinomom dojke u anamnezi i pacijentice s obiteljskom nasljednom predispozicijom za razvoj raka različitih organa (Lynchov sindrom).

KALCIJ JE BITAN. EVO GDJE GA IMA...

Hrana/ mg u obroku

Ricotta sir/337

Parmezan/336

Sok od naranče s kalcijem (225 ml)/300

Skuša s kostima (konzerve, 85 g)/263

Jogurt (bez masti) 115 g/225

Losos (s kostima, iz konzerve) 85 g/191

Suhe smokve (5 plodova)/135

Sardine (s kostima) 30 g/130

Tofu 115 g/118

Blitva (svježa, kuhana) 85 g/99

Kupus (kuhan) 85 g/90

Brokula (svježa, kuhana) 85 g/89

Bamija, ružičasti sljez (smrznuta, kuhana) 85 g/88

Pečeni grah 170 g/80

Soja (kuhana) 85 g/65

Slanutak (kuhan) 85 g/60

Bijeli grah (kuhan) 85 g/45

Lisnati grah (kuhan) 85 g/40

Sjemenke

100 g chia sjemenki ima impresivnih 630 mg kalcija, što je odlična vijest jer se te sićušne i svestrane nutritivne bombe lako kombiniraju u slatkim i slanim jelima. Dvije žlice chia sjemenki na dan možete nadopuniti i trećom, u kojoj se mogu naći sezam, mak i lan, koji također obiluju kalcijem. Postanu li vam sjemenke dnevna rutina na jelovniku, opskrbit ćete se i važnim omega-3 masnim kiselinama.

Pravilnom prehranom možemo pomoći malim dobroćudnim tvorbama u crijevu – polipima da ne postaju opasniji, iako se, naravno, svi polipi ne razvijaju u rak.

Čak i nakon operacije raka debelog crijeva, pravilna prehrana može spriječiti ponovni rast stanica raka. I ako smo već u srednjim godinama, još je vrijeme da počnemo jesti na način koji sprječava rak debelog crijeva. Nikad nije kasno početi jesti zdravu hranu. Iako se procesi odvijaju ranije, većina promjena (rast polipa) događa se kod starijih osoba. Četrdesete i pedesete su kritične godine kada ćemo možda još uspjeti prekinuti lanac nepoželjnih događaja.

Lošu prehranu je pametno promijeniti i u kasnoj životnoj dobi, jer i na taj način možemo utjecati na rizik. Samo trebamo znati koja vrsta hrane potiče, a koja inhibira potencijalno fatalne promjene u debelom crijevu.

Istraživanja pokazuju da hrana bogata vlaknima može zaštititi od raka debelog crijeva. Dobivamo ih uglavnom od žitarica, voća, mahunarki i orašastih plodova. Osim vlakana, takva hrana sadrži i niz drugih korisnih prirodnih tvari protiv raka. Pri tome se neke namirnice posebno ističu.

Reputacija pšeničnih mekinja kao učinkovitog sredstva protiv raka debelog crijeva posebno je dobro dokumentirana.

Među ostalim, jedna američka studija pokazala je da su dvije obične šalice (30 grama) dnevno pahuljica pšeničnih mekinja dovele do smanjenja polipa. Stoga bi ljudi koji već imaju polipe trebali što prije posegnuti za pahuljicama pšeničnih mekinja. Polipi obično prerastu u kancerogene tumore za desetak godina.

Možda se čini iznenađujućim, ali konzumacija pšeničnih mekinja nakon operacije (rak debelog crijeva ili uklanjanje tumora) može čak do neke mjere spriječiti da se rak ponovno pojavi. Zapravo, nitko ne zna točno zašto su pšenične mekinje učinkovite. Pšenica vjerojatno sadrži biološki aktivna vlakna i/ili druge sastojke koji inhibiraju promotore raka debelog crijeva.

Moguće je da pšenične mekinje smanjuju koncentraciju žučnih kiselina i bakterijskih enzima u stolici, koji mogu uzrokovati rak debelog crijeva. Neki vjeruju da je najvažnije sredstvo protiv raka u pšenici fitat, drugi da polipe inhibira pentoza, šećer koji se nalazi u pšenici.

Konzumiranje premalo vlakana utrostručuje rizik od polipa. Primjerice, muškarci koji su jeli puno vlakana (više od 28 grama dnevno) u jednoj studiji imali su samo trećinu više polipa od onih koji su jeli samo 17 grama vlakana dnevno. Zaštitna količina bi trebala biti 85 grama pripravka od mekinja.

Smatra se da pektin i topiva vlakna koja se nalaze u jabukama i drugom voću i povrću također inhibiraju razvoj raka debelog crijeva.

Posebno je pektin jedinstven među topivim vlaknima. Stoga konzumirajte jabuke, banane, kruške, šljive, marelice, mrkve, grah i kore (organski uzgojenih) agruma koje sadrže pektine. Iznimno bogat izvor pektina je i pekmez.

Možemo slijediti primjer stručnjaka za biljke, dr. Jima Duku iz američkog Ministarstva poljoprivrede. Budući da se u njegovoj obitelji javlja rak debelog crijeva, jede puno povrća. Polipi u njegovu debelom crijevu počeli su se značajno smanjivati kada je počeo jesti sirovi kupus svaki drugi dan.

Čini se da i drugo povrće bogato vlaknima također smanjuje rizik od razvoja raka debelog crijeva. Analiza 37 studija iz posljednjih 20 godina pokazala je da konzumiranje hrane bogate vlaknima i/ili povrćem smanjuje rizik od raka debelog crijeva za 40 posto.

Dr. Peter Greenwald iz Američkog instituta za istraživanje raka kaže da je nemoguće reći što učinkovitije štiti - vlakna ili povrće koje uz vlakna najvjerojatnije sadrži nepoznato sredstvo protiv raka.

Od povrća za prevenciju raka debelog crijeva najbolje je kupus i ostalo povrće iz obitelji kupusnjača (brokula, cvjetača, kelj, prokulice). Kaže se da ljudi koji jedu puno kupusa smanjuju rizik od razvoja raka za 70 posto u usporedbi s onima koji jedu vrlo malo. Ljudi koji jedu kupusnjače također imaju manje prekanceroznih polipa.

Najvažnije antikancerogene tvari u ovom povrću vjerojatno su indoli, ali inače i neke druge tvari iz kupusa jasno nadvladavaju karcinogene. Nedovoljne doze beta-karotena u prehrani također su povezane s rizikom od raka debelog crijeva. Beta-karotena najviše ima u mrkvi, bundevi, marelicama, dinjama (dinjama) i zelenom lisnatom povrću.

Prema nekim podacima, rast polipa se najbrže može zaustaviti jedenjem plave ribe. Istraživači su otkrili da se kod ljudi s polipima koji su jeli riblje ulje rast prekanceroznih stanica u debelom crijevu usporio unutar dva tjedna.

Doze ribljeg ulja bile su prilično velike – što je ekvivalentno 225 grama skuše dnevno. Neki liječnici smatraju da je takva količina ribljeg ulja u početku potrebna kako bi se ispravio dugotrajni nedostatak. Kasnije će, međutim, vjerojatno biti dovoljne manje količine. Zbog toga stručnjaci smatraju da dugotrajna konzumacija malih količina ribe može donekle zaštititi od polipa i raka debelog crijeva.

Nemojmo izbjegavati niti namirnice pune kalcija, jer ovaj mineral ima i zaštitni učinak protiv raka.

Prije svega, preporuča se piti obrano mlijeko. Neki procjenjuju da 1200 do 1400 miligrama kalcija dnevno sprječava čak 65 do 75 posto slučajeva raka debelog crijeva. Čini se da je najbolja kombinacija, koja djeluje kao protuotrov za rak debelog crijeva, šalica proizvoda od žitarica (pšenične mekinje) sa šalicom obranog mlijeka.

Ako već imate polipe debelog crijeva, rak debelog crijeva ili se možda ova bolest pojavi u obitelji, također je dobro ograničiti unos mesa i životinjskih masti. Svugdje u svijetu gdje jedu puno životinjske masti, mnogo je više raka debelog crijeva.

Konzumacija velikih količina zasićenih životinjskih masti udvostručuje rizik od prekanceroznih polipa. Međutim, treba napomenuti da mast stupa u interakciju s drugim sastojcima hrane, uključujući vlakna, te tako određuje hoće li se i kada pojaviti rak debelog crijeva.

Konzumacija veće količine masti potiče mikroorganizme u debelom crijevu da izlučuju više žučnih kiselina. Proizvodi za probavu masti vjerojatno će oštetiti debelo crijevo. Stanice se tada počinju razmnožavati u nastojanju da izliječe crijevnu stijenku. Međutim, ako jedemo previše hrane, ovaj proces može izmaknuti kontroli i ne prestati.

Dakle, brza i pretjerana proliferacija stanica može potaknuti rast polipa i povećati mogućnost malignih tumora. Kalcij, vlakna i neki drugi sastojci hrane, s druge strane, neutraliziraju kancerogene masti vežući se na žučne kiseline. Oni tada ne mogu oštetiti crijevnu stijenku i izazvati nastanak raka.

Izbjegnimo prejedanje tamnog mesa - bez obzira koliko je masno. Istraživanja pokazuju da meso sadrži tvari koje su još opasnije od masti.

Među Norvežanima, koji jedu puno mesa, ima mnogo raka debelog crijeva. 14-godišnje praćenje muškaraca u Švedskoj pokazalo je da je meso (govedina i ovčetina) povezano s većom incidencijom raka debelog crijeva. Najuzbudljiviji dokaz daje istraživanje provedeno tijekom šest godina na 90.000 žena koje je pokazalo da je bilo koja količina mesa opasna za razvoj raka debelog crijeva.

S druge strane, čini se da riba i perad sprječavaju rak debelog crijeva. Konzumacija ribe dva do četiri puta tjedno smanjila je rizik od raka debelog crijeva za 25 posto. Međutim, jedenje piletine bez kože smanjilo je rizik za 50 posto. Moguće objašnjenje je da masti u piletini i ribi naginju vagu u pozitivnom smjeru. Konzumiranje više vlakana također je smanjilo šanse za razvoj raka.

Može nas uznemiriti činjenica da prekomjerna konzumacija alkohola može udvostručiti ili utrostručiti rizik od raka debelog crijeva. Općenito je prihvaćeno da je s većim količinama alkohola veća i vjerojatnost raka. Nije jasno kako alkohol uzrokuje rak debelog crijeva.

Istraživači vjeruju da kronična konzumacija alkohola može trajno oslabiti imunološku obranu, čineći tijelo manje sposobnim odoljeti raku.

Putevi kojima određena hrana može utjecati na rak vrlo su brojni i složeni. Ne poznajemo ih detaljno, jer su s njima isprepleteni drugi čimbenici. Ali čak i kada genetika i način života rade protiv nas, pravilna prehrana može promijeniti odnos u našu korist. Tako eminentni britanski stručnjak za gastrointestinalne maligne bolesti dr. Richard Peto iz Oxforda dopušta mogućnost da dijeta može uzrokovati čak 90 posto raka debelog crijeva. Stoga, pazimo na prehranu!

Nedavno su objavljeni i vrlo optimistični rezultati istraživanja kod pacijenata oboljelih od raka rektuma. Kod svih 18 oboljelih koji su sudjelovali u ispitivanju koje je provedeno na Sveučilištu Harvard rak je potpuno nestao i nije ga se moglo pronaći pregledom niti

na snimkama poput MR-a

Prof dr. sc. Janoš Terzić, voditelj Laboratorija za tumorsku biologiju i pročelik Katedre za imunologiju na Medicinskom fakultetu u Splitu: Studije na miševima pokazuju da restrikcija uzimanja šećera, pa čak i povremeno gladovanje, imaju povoljne učinke, tj. povećavaju šanse za preživljavanje tih miševa

 

24. studeni 2024 02:18