Ispite državne mature u ljetnom roku polagala su 853 pristupnika, od toga 359 učenika gimnazijskog i 452 učenika strukovnog programa, te 42 kandidata u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Pisali su ukupno 3.149 ispita. Obvezni predmet palo je 12 učenika gimnazije i 171 učenik strukovnog programa, kao i devet kandidata. Učenici iz ove županije dobili su 351 jedinicu i 254 petice. Ukupan broj učenika koji su dobili odličnu ocjenu je 192.
Prema podacima Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji samo je jedan učenik imao 100-postotnu prolaznost, i to na ispitu iz Engleskoga jezika.
Većina je ravnatelja, od Dubrovnika do Ploča, jako zadovoljno ovogodišnjim rezultatima svojih učenika.
- Nemamo učenika koji je 100-posto riješio Engleski, ali imamo učenika iznad 98,5 centila ili 99, većinom Engleski na A razini, Matematika i Hrvatski jezik na B razini. Državnoj maturi ove je godine pristupilo 119 učenika naše škole, a 70 posto njih je upisalo prvi izbor fakulteta. Troje je učenika, koliko mi je poznato, fakultet upisalo u drugoj državi. Najviše ih ide na Sveučilište u Zagrebu, većinom na pravo, medicinu, jedna učenica upisala je arhitekturu, potom građevinu, stomatologiju, FER, fiziku, Filozofski fakultet, računarstvo, strojarstvo i primijenjenu kemiju. Odmah iza je Sveučilište u Dubrovniku, zatim RIT, a nekoliko učenika upisalo je psihologiju u Zadru i studij mora Sveučilišta u Splitu. Ove godine rezultati su više nego dobri. Srednja ocjena Engleskog jezika na A razini je 4.0, iz Hrvatskog jezika 3.59, Matematike na B razini 3.8, a na A razini nešto niža. Ana Galjuf nam je najbolja maturantica, također, tu s Lucija Mazić i Ana Baletin. Htjela bih napomenuti da je Ana Bronzan jedina ove godine iz naše škole upisala Medicinski fakultet. Prijamni je bio jako zahtijevan, a većina s boljim ocjenama nije uspjela položiti prijamni ispit – ističe Katarina Tolja, ravnateljica Gimnazije Dubrovnik.
Lani bili najbolji, a ove godine rasturili
Inge Bego Matijević, ispitna koordinatorica u Biskupijskoj klasičnoj gimnaziji Ruđera Boškovića u Dubrovniku, kaže kako je najbolje rezultate na ovogodišnjoj maturi ostvarila Mirta Nikolić. Sve je ispite položila s odličnim!
- Naša učenica Mirta Nikolić sve je predmete polagala na višoj razini, ima odličan (5) iz Hrvatskog jezika, Matematike, Engleskoj jezika i iz izbornog predmeta – Psihologije, također odličan! Osamnaest učenika upisalo je fakultet prvog izbora, u njih računamo našeg slavnog plivača Marija Šurkovića koji odlazi u Ameriku – kaže koordinatorica Klasične gimnazije.
Prosječna ocjena iz Engleskog na A razini u toj školi je 4.29 (B razina 4.50), iz Hrvatskog jezika 4.40 (B razina 4.33), a iz Matematike 3.07 (B razina 4.56). Ova je škola dosad bilo osobito zapažena po rezultatima iz Hrvatskog jezika. Njihova generacija maturanata 2019./2020. najbolje je riješila test iz više razine Hrvatskog jezika u čitavoj državi, s prosječnom ocjenom 4,25. Iz godine u godinu, rezultati su bolji. Ovaj je rezultat tim veći što je na državnoj razini prosječna ocjena iz Hrvatskog na višoj razini trojka.
Većina se već upisala
- Naši su učenici upisali željene studije, svi su na dobrom putu, a rezultatima državne mature jako smo zadovoljni – kaže Ina Žderić, ravnateljica Srednje škole fra Andrije Kačića Miošića u Pločama, koja ima gimnazijske i strukovne programe.
Slobodan Begić, ravnatelj Umjetničke škole Luke Sorkočevića u Dubrovniku, kaže kako su jako zadovoljni rezultatima svojih učenika, osobito iz Matematike.
- Željene fakultete upisalo je 80 posto naših učenika, a 20 posto čeka jesenski rok. Specifičnost ove škole je što naše obrazovanje i briga o djeci ne završavaju državnom maturom, nego položenim prijamnim ispitom. Iz godine u godinu upisne kvote za umjetničke smjerove se mijenjaju, pa jedne godine 'nastradaju' gudači, druge klaviristi. Nažalost, kvota za deficitarne instrumente je poprilično mala, npr. za klavir. Uvozimo nastavnike klavira – kaže Begić.
Kad učenici osnovne glazbene škole biraju instrument, većina bi gitaru ili klavir. S vremenom odvagnu uložen ogroman trud i činjenicu da je jako malo koncertnih pijanista te da većina nakon završene akademije postaje nastavnik u školi. Stoga, umjesto klavira, kaže Begić, ta izvrsna djeca upisuju medicinu ili neki drugi fakultet s čijom će diplomom sutra biti bolje plaćeni.