U Hrvatskoj je trenutno sedamdesetak izbjeglica iz Ukrajine. Tridesetak ih je u našu državu stiglo po privatnim linijama jer tu imaju rodbinu ili prijatelje, a neki i nekretninu, dok su se ostali prijavili u prihvatni centar u Zagrebu, ali se u njemu zadržalo samo petoro Ukrajinaca. Ostali su krenuli dalje prema krajnjim destinacijama.
Ukrajina ima 44 milijuna stanovnika, a izbjeglice masovno pristižu na ukrajinsko-poljsku granicu. Za očekivati je da će Hrvatska, koja je udaljena tek 500-tinjak kilometara od Ukrajine, prihvatiti i dio izbjeglica koje nemaju rješenje za smještaj, zbog čega se ubrzano pripremaju prihvatni kapaciteti.
Stožer Civilne zaštite i Hrvatski Crveni križ već su obavili prve pripreme. Ravnateljstvo Civilne zaštite je prije nekoliko dana svim županima uputilo upite o slobodnim smeštajnim kapacitetima na području njihovih županija i svi su poslali odgovore. Na osnovu tih podataka napravljen je popis lokacija s brojem smještajnih kapaciteta, saznao je Jutarnji.
Riječ je o objektima koji su u državnom vlasništvu, a sve lokacije zasad su na sjeveru Hrvatske. Navodno je u ovom trenutku osiguran smještaj za oko 3.500 osoba, a moguće ga je proširiti do 17.000. U slučaju velikog izbjegličkog vala, na graničnim prijelazima Goričan, Bajakovo te kod Belog Manastira bit će organizirani prihvatni centri gdje će se organizirati prihvat pristiglih ljudi i potom ih se slati na lokacije na kojima je organiziran smještaj, saznali su iz Jutarnjeg.
Na naš upit Dubrovačko-neretvanskoj županiji o prihvatnim kapacitetima i dolasku izbjeglica na naše područje odgovaraju nam:
- Dubrovačko-neretvanska županija nije izravno na izbjegličkoj trasi i ne očekujemo veći val izbjeglica na našem području. Ipak, cijela Hrvatska, a napose naša županija, posebno je osjetljiva na trenutačno stanje u Ukrajini jer smo i sami doživjeli slična iskustva. Od prvog dana, kao i Vlada Republike Hrvatske, pratimo cjelokupnu situaciju i prema smjernicama Vlade napravit ćemo sve što je potrebno za osigurati kvalitetan prihvat i eventualni dolazak ukrajinskih izbjeglica na naše područje – stoji u odgovoru.
- Što se tiče organiziranih izbjegličkih kampova, za očekivati je da će biti ustrojeni u dijelovima Hrvatske koji su puno bliže područjima iz kojih pristižu izbjeglice kako bi se oni po završetku krize mogli lakše vratiti u svoje domove. I sutra se u Županiji organizira sastanak s predstavnicima operativnih snaga Civilne zaštite s područja Dubrovačko-neretvanske županije, uz Međunarodni dan civilne zaštite i Dan civilne zaštite u Republici Hrvatskoj, i svakako će ukrajinska kriza biti jedna od tema tog sastanka – najavio je Puljić. Isto smo pitanje poslali i Nacionalnom stožeru civilne zaštite, ali njihov odgovor nije stigao do narečenog roka.
Ni načelnik Općine Konavle Božo Lasić ne vjeruje da će izbjeglice doći na krajnji jug Hrvatske. Na pitanje što je s Prevlakom i njenim smještajnim kapacitetima koji su se nekada spominjali kao prihvatni centar za izbjeglice iz Sirije – a što Prevlaka nikad nije postala niti je to bila njihova ruta kretanja – Lasić je komentirao da 'tamo ni čagalj ne može živjeti'.
Zanimalo nas je – ne daj Bože da zatrebaju – imamo li i na kojim lokacijama dovoljno atomskih skloništa. Na to su nam pitanje odgovorili iz Grada Dubrovnika:
- Na području Dubrovnika nalazi se 9 javnih skloništa i 14 skloništa u sklopu stambenih zgrada, na različitim lokacijama. Grad Dubrovnik je skloništa kojima raspolaže dao u zakup raznim udrugama, bez naknade, a većina ih se nalazi na području Mokošice.
- U slučaju nesreće, ugovorom je propisano kako udruge prostor moraju napustiti i dovesti u prvobitno stanje za zbrinjavanje stanovništva i to u roku od 24 sata po zahtjevu Grada Dubrovnika, odnosno Stožera civilne zaštite Grada. Gradski službenici nedavno su obišli sva skloništa koja su u odličnom stanju, udruge ih propisno i uredno održavaju – zaključili su iz Grada.