Poruka sindikata je jasna. Ako se već svi razbacuju pozitivnim procjenama gospodarskog rasta za iduću godinu, bilo bi pošteno da dio tog rasta na svojim "buštama" osjete i svi zaposleni građani. I to kroz – trinaestu plaću, piše Slobodna Dalmacija.
Upravo takav zahtjev na stol su pred Vladu ovih dana stavili sindikati javnih službi u startu pregovora o novom Temeljnom kolektivnom ugovoru. Uz povećanje osnovice od najmanje četiri posto, povećanje dara za djecu na 700 kuna, povećanje regresa na dvije tisuće kuna te povećanje iznosa za sistematski pregled na tisuću kuna.
I uz jedno zanimljivo pojašnjenje: trinaestu plaću ne bi trebali dobiti samo zaposlenici u obrazovanju, zdravstvu, kulturi, socijalnoj skrbi i ostalim javnim službama, nego i svi radnici u privatnom sektoru.
Zašto drugi mogu
- Mi naravno ne možemo ugovoriti trinaestu plaću za druge, ali smatramo da bi bilo korisno da se to odnosi za sve zaposlenike. Ekonomski je interes da se plaće u Hrvatskoj povećavaju. U iduće tri godine očekujemo da će ekonomski rast biti relativno dobar, trebali bi se osjetiti i pozitivni efekti EU sredstava, pa bi na tom tragu i svi zaposlenici u zemlji trebali osjetiti taj ekonomski rast. Ako imate ekonomski rast od pet posto, a ne rastu ni mirovine ni plaće, postavlja se pitanje što uopće onda znači taj rast - pojašnjava Matija Kroflin, makroekonomist Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.
Trinaestu plaću bi isplaćivali poslodavci: država zaposlenicima u javnim i državnim službama, vlasnici privatnih tvrtki svojim radnicima u realnom sektoru.
- Ništa ne pada s neba, za sve se treba izboriti. Ako već Hrvatsku čeka oporavak i rast, onda bi i svi zaposleni trebali to osjetiti - poručuje Kroflin. Tim prije što trinaesta plaća kao obaveza poslodavca nije nikakvo otkrivanje tople vode, nego model koji već postoji u nekim europskim zemljama.
Uz, naravno, različite modalitete i specifičnosti. Tako primjerice u Grčkoj radnik polovinu plaće dobije kao božićnicu, a polovinu kao uskrsnicu. Regres koji im se isplaćuje uoči godišnjih odmora je četrnaesta plaća.
U Austriji isto postoji četrnaesta plaća. Tamo je trinaesta plaća oporeziva: puna plaća na koju se plaćaju porezi i doprinosi, dok četrnaesta plaća ovisi o pojedinim kriterijima. U Njemačkoj poslodavci daju trinaestu plaću, a imaju mogućnost i isplate četrnaeste plaće. Riječ je o božićnici i regresu koji su puno viši nego je to u Hrvatskoj slučaj.
Nizozemska pak ima cijelu jednu dodatnu plaću, odnosno osam posto iznosa godišnje plaće, koja se isplaćuje prije ljeta.
Trinaesta plaća u većini europskih zemalja je utvrđena kolektivnim pregovorima, dok je u Portugalu ona zakonom propisana obaveza.
Ministar: Nije realno
- Mi u Vladi tek trebamo razgovarati o modalitetima i vidjeti što je za naše okolnosti najprimjerenije. Mi smatramo da bi to trebala biti prosječna plaća zaposlenika. Hoće li to biti oporezivo ili neoporezivo, hoće li to biti prosječna plaća zaposlenika ili neki niži iznos, to je stvar pregovora - ističe Kroflin.
Sindikalni izračun pokazuje da isplata trinaeste plaće - ako se obistine projekcije rasta - ne bi trebalo biti neodrživo za hrvatski proračun.
- Kada bi Vlada ispunila sve što tražimo, to bi zaista bila značajnija svota, ali smatram da ona ne bi bila neodrživa. Ušli smo u pregovarački proces i iznijeli svoje zahtjeve, sad ćemo oko njih razgovarati - zaključuje Kroflin.
Na konferenciji magazina The Economist na kojoj je u utorak tema bila što čeka svijet u 2022. godini, o uvođenju trinaeste plaće nije bilo govora. Osim na marginama konferencije, s kojih je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović poručio da takvi sindikalni zahtjevi "nadilaze financijski potencijal Republike Hrvatske".
- Svi se možemo složiti da su ti zahtjevi izrazito izdašni i u ovom trenutku nisu realni - ocijenio je Aladrović, izrazivši nadu da će se u pregovorima sa sindikatima o Temeljnom kolektivnom ugovoru na koncu ipak postići realni kompromis. Naglasio je da Vlada treba voditi računa o javnim financijama s obzirom na to da će Hrvatska sljedeće godine vjerojatno dobiti zeleno svjetlo za ulazak u eurozonu.
Pregovori Vlade i sindikata nastavljaju se idući utorak, kada će se znati više o stvarnom učinku sindikalnih zahtjeva na državni proračun.Tada će i Vlada i sindikati na stol staviti realne brojke. I vidjeti je li oko njih moguće postići kompromis.