Hrvatska narodna banka nije tražila ukidanje prešutnih prekoračenja po tekućim računima nego spuštanje njihove cijene, piše Slobodna Dalmacija.
Preliminarne provjere HNB-a ne ukazuju da su banke svojim klijentima masovno počele slati obavijesti o ukidanju ili smanjenju iznosa prešutnih prekoračenja, a posebno ne da su banke takve obavijesti uputile 840.000 korisnika prešutnih prekoračenja. Detaljne provjere su u tijeku, a ovisno o rezultatima tih provjera, HNB će definirati daljnje postupanje.
Stoji to u priopćenju Hrvatske narodne banke koja je koncem srpnja, želeći uvesti reda na tržište minusa po tekućim računima "teško" 6,3 milijarde kuna odlučila pojačati zaštitu potrošača i odvojiti dopuštena od prešutnih prekoračenja.
Neki su klijenti banaka ovih dana dobili obavijesti u kojima ih banke obavještavaju o ukidanju prešutnih prekoračenja i pozivaju da ista otplate odjednom ili u 12 mjesečnih rata, pa se čini da bi u svemu tome građani mogli proći loše. Kao prvo, banke su im u proteklih nekoliko godina povoljnije dopuštene minuse pretvarale u skuplja prešutna prekoračenja, a nakon HNB-ove okružnice kojom se krajem srpnja tražilo od banaka da za prešutna prekoračenja uvedu pravila kao za dopuštena, ispada da će neki ostati bez minusa uz obvezu da ih bankama isplate u godinu dana. Prosječno odobreno dopušteno prekoračenje iznosi 12.295 kuna i koristi ga 31.704 potrošača u Hrvatskoj, dok prosječno odobreno prešutno prekoračenje iznosi 8821 kunu i koristi ga 839.920 građana. Kamate na dopuštena prekoračenja iznose do 8,11 posto, a na prešutna i do 17,37 posto.
Iz središnje banke ponavljaju da nisu tražili ukidanje minusa nego da banke za postojeća prešutna prekoračenja uvedu ograničenje maksimalne efektivne kamate i mogućnost otplate u 12 mjesečnih rata u slučajevima smanjenja ili ukidanja prekoračenja. Za nove ugovore o tekućim računima HNB je tražio da se prešutna prekoračenja odobravaju na maksimalno 1500 kuna i 90 dana korištenja.
– HNB nije pokrenuo inicijativu za ukidanje postojećih prešutnih prekoračenja, već za sniženje njihove cijene. Naime, ispitivanjem praksi banaka vezano uz prešutna prekoračenja, utvrđeno je da je cijena prešutnih prekoračenja prosječno 30 posto viša od cijene dopuštenih prekoračenja, a da pritom nije utvrđena bilo kakva druga razlika između ta dva oblika prekoračenja, posebno ne ona koja bi bila u korist potrošača. Stoga smatramo da nema opravdanja niti za višu cijenu. Prešutna prekoračenja odobrena su za gotovo 1,8 milijuna potrošača, a koristi ih oko 840 tisuća pa sniženje cijene koje se predlaže donosi povoljnije uvjete kreditiranja velikom broju građana – kažu u središnjoj banci. Objašnjavaju također da svaka banka odlučuje o uvjetima pod kojima odobrava, ukida, povećava ili smanjuje prekoračenje s tim da dopuštena prekoračenja, za razliku od prešutnih, banke ne mogu ukinuti i tražiti da se cijeli dug vrati odjednom.
Prešutna prekoračenja postala su dominantna u odnosu na dopuštena posljednjih nekoliko godina, prvenstveno zbog nedorečenih zakonskih odredbi, ukazuju iz HNB-a i objašnjavaju da im je cilj da oba proizvoda funkcioniraju onako kako bi trebala: dopušteno prekoračenje kao oblik ugovora o kreditu, a prešutno prekoračenje kao svojevrsni osigurač za hitne potrebe – manjih iznosa, bez ograničenja cijene, bez detaljnog informiranja i ugovaranja.
Na temelju lanjskog istraživanja prakse banaka utvrđeno da je otvoreno 2,59 milijuna tekućih računa na koje građani primaju redoviti priljev, plaću ili mirovinu, na temelju koga se može odobriti prekoračenje. Prekoračenje je odobreno po 1,8 milijuna računa, od toga 94.152 dopuštenih, a 1,7 milijuna prešutnih prekoračenja. Prosječna visina odobrenog prekoračenja je 10.558 kuna, a kreću se od 4391 kune do 32.560 kuna. U banci koja ima najviši postotak iskorištenosti prekoračenja, on iznosi 93 posto, a u Hrvatskoj je prosjek iskorištenosti prekoračenja po računima 65 posto, piše Slobodna Dalmacija.