Agencija Standard & Poor's povećala je u četvrtak dugoročni i kratkoročni rejting Hrvatske na 'BBB+/A-2', uz stabilne izglede, jer će Hrvatska imati koristi od ulaska u euro područje i jer će gospodarstvo i dalje stabilno rasti.
S&P je već druga agencija, nakon Fitcha u srijedu, koja je povećala rejting Hrvatske u izvanrednoj objavi, nakon što je u utorak Vijeće EU-a službeno potvrdilo ulazak Hrvatske u euro područje od početka iduće godine.
Stabilan rast idućih godina
U ocjeni S&P-a navodi se da stabilni izgledi odražavaju očekivanja da će rast hrvatskog gospodarstva ostati stabilan u iduće dvije godine, unatoč rastu inflacije i gospodarskim posljedicama sukoba u Ukrajini.
„Očekujemo da će Vlada ostati predana svom programu reformi, dobiti značajna sredstva EU-a i postupno obnoviti fiskalni prostor koji je izgubila nakon pandemije”, navodi se u ocjeni.
Ističe se kako bi rejting mogao biti dodatno povećan, ako bi se rast gospodarstva ubrzao iznad očekivanja. U tom slučaju, S&P očekuje fiskalnu konsolidaciju i smanjenje neto duga opće države iznad trenutačnih projekcija.
„Pozitivna ocjena također bi mogla doći od produbljivanja europskih integracija Hrvatske, ako bi to omogućilo institucionalna poboljšanja, primjerice, u pravosuđu, obrazovanju i širem poslovnom okruženju”, ističe S&P.
S druge strane, rejting bi mogao biti smanjen, ako dođe do znatnog slabljenja fiskalne pozicije i slabijeg rasta gospodarstva nego što se očekuje.
„Do takvog slabljenja moglo bi doći, ako bi produljeni sukob u Ukrajini proizveo sve teže paneuropske gospodarske posljedice ili ako bi nagli prekid europske opskrbe energijom pojačao recesijske tendencije na cijelom kontinentu”, navodi se u ocjeni.
Dodaje se da trendovi neto iseljavanja i starenje stanovništva također predstavljaju dugoročni rizik za rast i javne financije Hrvatske.
Po mišljenju analitičara S&P-a, Hrvatska će kao članica euro područja imati koristi od fleksibilnosti monetarne politike Europske središnje banke (ECB), dok će se preostali devizni rizici smanjiti u snažno euroiziranom gospodarstvu.
Smatraju i da su kratkoročni gospodarski izgledi Hrvatske stabilni, zahvaljujući solidnim turističkim prihodima i snažnom povlačenju sredstava iz EU fondova.
„Osim toga, smatramo da Hrvatska ima ograničenu izravnu ovisnost o ruskim ugljikovodicima, posebno nakon nedavnog proširenja terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) Krk i napredne supstitucije opskrbe naftom iz mora”, ističe se u ocjeni S&P-a.
S&P navodi da će pristupanje euro području eliminirati sve preostale tečajne rizike u izrazito euroiziranom gospodarstvu, u kojemu je oko 75 posto imovine bankarskog sektora i 67 posto obveza denominirano u eurima. Na sličan način iskorijenit će se i devizni rizici državne bilance.
„To bi trebalo smanjiti udio hrvatskog državnog duga denominiranog u stranoj valuti sa sadašnjih preko 70 posto na blizu nule, budući da je taj dug gotovo isključivo denominiran u eurima”, navodi se u ocjeni S&P-a.
Agencija je povećala procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini s prethodnih 2,5 na 3,5 posto, zahvaljujući znatnom rastu u prvoj polovici godine i izgledima za snažnu turističku sezonu na razini od prije pandemije.
„Rastući troškovi energije i robe vjerojatno će smanjiti raspoloživi dohodak i obuzdati potrošačku potrošnju tijekom druge polovice 2022. i preliti se u 2023. Predviđamo da će se rast gospodarstva usporiti na 2,5 posto u 2023.”, ističe S&P.
U srednjoročnom razdoblju, agencija procjenjuje da će gospodarstvo solidno rasti, zahvaljujući ulaganjima iz fondova EU-a i oporavku turizma.
Gospodarske posljedice po Europu zbog ruske vojne intervencije u Ukrajini i inflatorni pritisci predstavljaju kratkoročne rizike.
Uz to, „i dalje postoje neki dugotrajni rizici od pandemije za oporavak hrvatskog turizma zbog relativno niske stope procijepljenosti u zemlji. Do 7. srpnja 2022. manje od 60 posto stanovništva Hrvatske bilo je potpuno cijepljeno protiv covida-19, u usporedbi s prosjekom u EU od 76 posto”, navodi agencija.
Prosječna inflacija u ovoj godini 8 posto
Njezini analitičari očekuju rast inflacije jer je rusko-ukrajinski sukob potaknuo rast cijena energije.
Procjenjuju da će prosječna inflacija u Hrvatskoj u ovoj godini porasti s lanjskih 2,6 na 8 posto zbog rasta cijena energije, povećanja plaća i rasta troškova ugostiteljskog sektora.
Deficit opće države mogao bi, pak, u ovoj godini iznositi 3 posto BDP-a.
„Vlada je već uvela sheme subvencija za ublažavanje pritisaka na cijene goriva i energije, koji dodaju 1,1 posto BDP-a na račun rashoda. Vjerujemo da postoje rizici za naše projekcije deficita jer bi trenutna energetska kriza mogla zahtijevati dodatne sheme državnih subvencija u drugoj polovici 2022.”, zaključuju analitičari S&P-a.