Preboljeli smo koronu na nogama, najmanje smo u cijeloj Hrvatskoj išli na bolovanja, a ni depresija nas nije pogodila

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji, u 2021. godini imali smo 48.577 aktivnih radnika. Podaci su to temeljeni na broju aktivnih osiguranika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Uzmu li se u obzir podaci posljednjeg popisa, to je 42 posto ukupnog broja stanovnika. Zaposleni na području ove županije u državi se ističu po tome što najrjeđe idu na bolovanje.

Sjedilački poslovi i kralježnica

Područna služba HZZ-a Dubrovnik lani je zabilježila ukupno 450.217 dana privremene nesposobnosti za rad. U prosjeku, svakog je dana u županiji 1.438 radnika bilo na bolovanju. Dakle, stopa privremene nesposobnosti za rad ovdje je bila 2.96, što je najmanje u Republici Hrvatskoj u 2021. godini. Stopa na razini cijele države bila je 4.00.

Najčešći razlozi za otvaranje bolovanja na dubrovačkom području bili su povezani s koronavirusom. Na prvom mjestu je akutna respiratorna bolest uzrokovana 2019-noCoV, potom druge bolesti s opasnošću po zdravlje zbog zaraznih bolesti, a na trećem mjestu su bolesti intervertebralnih diskova i ostale dorzopatije. Bolesti kralježnice spadaju među najčešće zdravstvene probleme današnje populacije, osobito kad su u pitanju sjedilački, uredski poslovi.

- Veliki dio populacije ima problema s koštano-zglobnim sustavom, ali svaka profesija nosi svoje tegobe. Pomorci imaju teškoća s vidom i sluhom, postoje razlike i među poslovima u turizmu. Ovi pametni telefoni s brojačem koraka pokazali su da jedan konobar u danu prijeđe devet ili deset kilometara. Trčeći oko stolova, konobar dnevno prevali udaljenost do Kupara! Ako se tome pripišu moguće genetske predispozicije, osteoporoza i još štošta tijekom života, razumljivo je da se žale na bolove – kaže dr. Branko Gjukić, liječnik specijalist medicine rada u Domu zdravlja Dubrovnik.

Depresija u koroni

Zabavili se o novom jadu

Mr.sc. Gjukić podsjeća na pionira preventivne dr. Andriju Štampara, čija je definicija zdravlja stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsutnost bolesti.

Psiholozi i psihijatri upozoravaju na strah i zabrinutost u široj populaciji u vrijeme pandemije bolesti COVID-19, što vodi većoj stopi anksioznosti, stresa, depresije i prekomjernog pijenja alkohola.

- U 2021. godini na dubrovačkom području nije porastao broj slučajeva privremene nesposobnosti za rad povezanih s depresijom, stresom, anksioznošću i ostalim psihičkim poremećajima. Prema dostupnim podacima, uočen je pad broja slučajeva za četiri posto – kažu u HZZO-u.

Otkud takva statistika? Od novog jada, stara bol će proći, komentira dr. Gjukić: „To je paradoks koji nam ukazuje da djelomično razlog leži i u lažnim bolovanjima. Sad kad je došla nova, pogibeljnija situacija, ljudi su se zabavili o novom jadu. To je kao u ratnom stanju, javlja se strah za egzistenciju“.

Samo u 2020. godini, u kontrolama HZZO-a zaključeno je 5.896 bolovanja, odnosno svaki četvrti slučaj provjeravane privremene nesposobnosti za rad.