U noći između subote i nedjelje, u tri sata ujutro, prelazimo na zimsko računanje vremena, vraćamo se sat unatrag, opet na dva sata, dobivajući tako jedan gratis više za spavanje. S prvim hladnoćama, nadolazećim snijegom vraćamo se u zimski orar, pa pripazite na nove odrednice koje ovakvo sezonsko računanje vremena donosi.
Među ostalim, vraćanjem sata sunce će ranije izlaziti, ali i zalaziti, što znači da nas čeka manje svjetla u popodnevnim satima. S ovim se pomicanjem mijenjaju i razdoblja dnevnih tarifa za obračun struje. Od nedjelje će se utrošena električna energija prema višoj tarifi obračunavati u razdoblju od 7 do 21 sat, a prema nižoj tarifi u razdoblju od 21 do 7 sati.
Pažnju trebaju, među ostalima, obratiti i vozači automobila, koji su prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama dužni paliti dnevna svjetla od 1. studenoga do 31. ožujka. Iako je bilo dosta rasprava o svrhovitosti sezonskog pomicanja sata, pa čak i predlaganja Europske komisije za ukidanjem ove odrednice, ništa se u vezi s tim, zbog "ne-odgovora" država članica, nije dogodilo.
Što je, tu je, odspavajmo malo dulje, radujmo se tom gratis satu, ali obratimo pažnju i na još jednu činjenicu: svako pomicanje sata na određeni način ima i svoj zdravstveni učinak na organizam.
Organizam vs. ekonomija
– Umjetno pomicanje vremena možda odgovara gospodarstvu, no često ne i našem organizmu, koji je izložen vanjskim i unutarnjim utjecajima. Ono svoj direktni učinak ima na živčano-hormonsko-cirkulacijske promjene. Pokazala su to brojna istraživanja, prema nekim navodima učestalost srčanog infarkta je povećana nakon pomicanja sata, što može predstavljati značajan javnozdravstveni problem. Početni razlog pomicanja sata bio je primarno ekonomske prirode, no ne možemo isključiti brojne pojave zdravstvene prirode koje vuče za sobom. Pomicanje vremena može remetiti životni ritam, utječući na san, rad i prehranu, a time i na brojne organske sustave – kaže dr. Duška Glavaš, kardiologinja koronarne jedinice KBC-a Split.
Izmjene dana i noći mijenjaju bioritam ljudskog i životinjskog svijeta, veli dr. Glavaš. Primijećeno je, primjerice, kako životinje imaju promijenjene reakcije nakon što hranu počnu dobivati u drugo vrijeme u odnosu na ono na koje su se naviknule. Na promjene u satnici posebno su, veli, osjetljiva djeca i starije dobne skupine.
– Pa i samo putovanje avionom kroz vremenske zone može puno utjecati, posebice na hormonske sustave. Tu je i potencijalna opasnost od infarkta, koji je i inače učestaliji u ranojutarnjim satima. U tom dijelu dana dodatno se mijenja živčani i hormonski sustav, cirkulacija, aktivnost krvnih stanica na stijenkama krvnih žila, uključujući trombocite. Istraživanje u Italiji pokazalo je da se rizik od akutnog srčanog infarkta značajno povećava, no posebno nakon proljetnog pomicanja sata. Japanska studija je uočila kako smjenski i noćni rad dvostruko povećavaju rizik smrti od ishemične bolesti srca u odnosu na samo dnevni rad – veli iskusna kardiologinja.
Tlak, puls i aritmija
Pa nam pojašnjava princip: ako 24 sata monitoriramo hemodinamske parametre uz bilježenje srčane frekvencije, tlaka i elektrokardiograma, dobivamo dobar uvid u neurološki sustav. Time možemo mjeriti utjecaj simpatikusa, odnosno dijela živčanog sustava koji "ubrzava" organizam te pretežito prevladava tijekom dana, i parasimpatikusa, što "usporava" organizam s pretežitim prevladavanjem tijekom noći. Promjena ovih sustava značajno utječe na varijacije tlaka, pulsa i aritmije. I to je ono što se događa kod naglih promjena satnice.
– Prema podacima iz Njemačke, dvije trećine ispitanika žele ukidanje pomicanja sata. Dokumentacija njihova zdravstvenog sustava pokazuje da 29 posto stanovništva ima psihofizičke probleme nakon pomicanja sata, s najčešćim tegobama u obliku umora i nesanice. U više studija se navodi da pomicanje sata potiče stres, nesanicu, bolesti srca. U SAD-u je istraživanje upozorilo na porast prometnih nesreća, čak za oko šest posto unutar tjedan dana nakon proljetnog pomicanja sata. Uz 28 dodatnih smrti godišnje.
Jutarnji sati najosjetljiviji
Najosjetljiviji su pritom jutarnji sati. Američko istraživanje pokazalo je da se do 55 posto odraslih osjeća značajno umorno nakon pomicanja sata. A u Danskoj su studije uočile povećanje dijagnoze depresije za oko 11 posto pri pomicanju sata. Pomak može potaknuti i razne poremećaje u ponašanju, sklonost suicidu, promjene tjelesne težine, pa i razvoj tumora – veli dr. Glavaš.
Osim na kardiovaskularni sustav, pomicanje sata i promjena vremena mogu imati utjecaj i na brojne druge sustave i bolesti, neurološke, plućne i one probavnog sustava, te ponašanje. Pri pomaku sata ljudi imaju produljenu glavobolju i pospanost, što remeti kvalitetu života, a odražava se na poslovne i sve druge dnevne aktivnosti. Nekoliko dana nakon pomicanja sata povećava se i rizik od moždanog udara.
– Dok europska i druga javnost razmatraju eventualno ukidanje pomicanja sata, pokušajmo se prilagoditi raznim fizičko-sportskim aktivnostima. Iziđimo u šetnju, idimo spavati ranije, utvrdimo primjereni ritam sna, pripazimo na prehranu. I nastojmo što više možemo izbjegavati stresove. Živimo mirnije i kvalitetnije – kaže dr. Glavaš.